Connect with us

Svijet

SIJARTO UPOZORAVA: Evropa možda neće biti spremna na novi talas migracija

Evropa možda neće moći da se nosi sa još jednim talasom ilegalnih migracija izazvanim krizom sa hranom u najsiromašnijim zemljama Azije i Afrike, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

– Mađarska i Liban su dvije zemlje koje su geografski udaljene jedna od druge, ali smo jednako zainteresovani za što skorije postizanje mira u Ukrajini. Naravno, ukoliko nema mira, kriza sa hranom će se pogoršati, što će navesti desetine miliona ljudi da napuste svoje zemlje“, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare sa libanskim ministrom spoljnih poslova Abdalahom Bouom Habibom u Bejrutu.
On je naglasio da se zna da pomenute poteškoće mogu dovesti do novih talasa migracije iz već nestabilnih regiona koji će biti većih razmjera i ozbiljniji nego ikad ranije.
– Isto tako znamo da ti talasi migracije destabilišu situaciju i da su generalno usmjereni ka Evropi. Ukoliko se ovaj pritisak poveća, Evropa neće moći da se nosi s tim – upozorio je Sijarto.

Sijarto je pozvao na pružanje pomoći Sjevernoj Africi i Bliskom istoku u stvaranju uslova koji bi omogućili ljudima tamo da normalno žive i pomogli da se vrate hiljade izbjeglica koje su pobjegle iz tih regiona.

Šef mađarske diplomatije izrazio je nadu da će pomoć Mađarske u obnovi hrišćanskih crkava u Libanu doprinijeti pomenutim naporima.

Sijarto je istakao da je Vlada Mađarske za taj program izdvojila dva miliona dolara i da je sada odlučila da doda još 1,8 miliona.

Obraćajući se kasnije učesnicima međunarodne konferencije za pomoć sirijskim izbjeglicama, koje sada čine gotovo petinu stanovništva u Libanu, Sijarto je naveo da je mađarska Vlada u posljednjih nekoliko godina sprovela niz projekata u Siriji vrijednosti oko 27 miliona dolara u polju izgradnje, obrazovanja, zdravstvene njege i poljoprivrede, javila je novinska agencija MTI.

Prema njegovim riječima, ukoliko međunarodna zajednica ne promijeni stav, sve više Sirijaca će napustiti svoje kuće i sve manje njih će se vraćati, prenio je TASS.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno