Connect with us

Društvo

UMIRANJE POSTALO LUKSUZ! Cijene grobnih mjesta u Srpskoj drže korak sa inflacijom

Na pojedinim gradskim grobljima u Srpskoj od nove godine važi skuplji cjenovnik, a mnoga preduzeća koja još nisu dizala cijene uskoro će tražiti saglasnost lokalne skupštine za to.
Tako je rezervacija jednog grobnog mjesta u Laktašima, od 1. januara, skočila sa 600 KM na 800 KM! Što se tiče grobnog mjesta za dvoje, sada cijena iznosi 1.600 KM.

Kako su nam rekli u preduzeću „Komunalac“, nove cijene odobrila je Skupština, a razlog je poskupljenje materijala!?

Javne nabavke
Kako kažu, sahrana u Laktašima, zajedno sa grobnim mjestom, porodicu košta najmanje 1.100 maraka.

Cijena uređenog grobnog mjesta na banjalučkom groblju „Vrbanja“ iznosi 1.400 KM.

Direktor Gradskog groblja, Željko Grbić, naglašava da neke cijene nisu mijenjane više od decenije, te da su planirali uputiti inicijativu banjalučkoj Skupštini za poskupljenjem od 10-ak odsto.

“Već smo imali neke sastanke na tu temu. Evo, i u ponedjeljak imamo sastanak direktora gradskih preduzeća, kada sam namjeravao govoriti o tome. Nije normalno poslovati negativno; poskupjelo je gorivo, struja, sve živo. Ističu nam i neke javne nabavke u sklopu kojih su bile definisane fiksne cijene. Sada treba potpisati nove ugovore, a kako se to bude reflektovalo na naše ulazne cijene, vjerovatno će i na izlazne”, govori Grbić.

Dodaje da su neki radnici ovog gradskog preduzeća otišli u penziju, te je ostatku zaposlenih povećana plata.

Dvije plate za jednu grobnicu
O poskupljenjima uveliko razmišljaju i u Prijedoru. I direktor „Komunalnih usluga“ Dalibor Grabež napominje da već nekoliko godina cijene pogrebnih usluga nisu mijenjane.

“Da budem iskren, razmišljali smo u tom pravcu, ali moramo dobiti saglasnost skupštine Grada. Planiramo ići prema njima sa zahtjevom za poskupljenjem dok pripremimo sve procedure, možda u februaru, martu. Mi radimo betonske grobnice i one zavise od trenutne cijene na tržištu, betona, željeza, cementa, tako da će njihova izrada sigurno biti skuplja nego u protkelim godinama”, rekao je on za Srpskainfo.

Grobnica za jednu osobu u Prijedoru košta oko 2.514 KM, a za dvije osobe cijena je između 3.700 i 3.900 KM. Ove cijene bile su aktuelne cijele prošle godine, a zavise i od materijala, dimenzija, lokacije. U cijenu je, kažu, uračunat i rad radnika i mašina.

Što se tiče Bijeljine, cjenovnik u narednom periodu ostaje isti, potvrdili su u Gradskom groblju. U ovom gradu, cijena jednog grobnog mjesta u potpunosti pripremljenog za sahranjivanje košta 690 KM.

Direktor Mario Tomić rekao je nedavno da zbog enormnog povećanja cijena građevinskog materijala postoji osnov za poskupljenje grobnog mjesta, ali da su odlučili da cijena ostane ista, svjesni teške situacije.

Pogrebna oprema
Posljednjih mjeseci porasle su i cijene pogrebne opreme, i to za 20-ak odsto.

“Cijene su postepeno išle gore kako je rasla i inflacija, prije godinu dana malo, pa ljetos, pa opet jesenas. Mi radimo samo prodaju, a dobavljači diktiraju cijenu. Njima je poskupio repromaterijal. Nema osnove da cijene i dalje rastu. Jedino ako se opet desi neki globalni potres, onda nas kao malo tržište to direktnije pogađa”, ocjenjuje vlasnik jedne banjalučke firme za pogrebne usluge.

Kako priča, ožalošćene porodice najčešće uzimaju sanduk i krst koji u prosjeku koštaju 600 maraka, mada ima ljudi koji za ovu opremu daju i duplo više.

Na banjalučkom Gradskom groblju cijene sanduka kreću se od 243 do skoro 4.000 maraka. Krst košta između 40 i 75 KM.

Društvo

DANAS JE VELIKI PETAK! Najtužniji dan u hrišćanskom svijetu

Danas je najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, za one koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru, odnosno dan kada je Isus Hrist razapet na krst.
Veliki petak ili Strašni petak predstavlja dan hrišćanske žalosti, a običaj je da se danas praktikuje strogi post.
Isusovo stradanje na Veliki petak predstavlja uvod u Uskrs, odnosno dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo iz mrtvih.
Uskrs predstavlja dan najveće radosti kod hrišćana, a pravoslavni vjernici ovogodišnji Uskrs obilježavaju u nedjelju 19. aprila.

“Raspni ga, raspni ga” – Put Isusovog stradanja

Prije nego što je Hrist razapet na krst, on je u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka bio mučen.

Nakon što nije mogao da osudi Hrista, Pontije Pilat ga je predao Jevrejima, rekavši da ga ne može osuditi jer je Isus nevin.

Oni su shvatili da Isusa mogu samo da muče, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv rimskog imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.

Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika, izmanipulisana masa je tražila Varavu.

Kada ih je Pilat upitao šta da uradi s Isusom, svjetina je vikala:”Raspni ga, raspni ga”.

I tu počinje put stradanja Isusovog, tako su njemu prvo na glavu stavili vijenac od trnja, dok je sa sobom na putu do Golgote nosio težak krst.

Ulica bola je put kojim se Hrist kretao do Golgote, dok su okupljeni ljudi pljuvali i vrijeđali.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na krstu u sredini je razapet Hrist, a na druga dva dvojica razbojnika.

I pored svih muka i bola kroz koje je prolazio Isus je zatražio oprost za njegove dželate od Boga.

Izgovorio je najpoznatiju rečenicu u hrišćanskom svijetu: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Isus je izdahnuo oko tri sata popodne.
Nakon što je Isus izdahnuo počelo je da se pomračuje Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla, a zavjesa u hramu se rascijepala odozgo do dole.

Kamenje se raspadalo uz strašan prasak, dok su stijene pucale, a okupljene ljude obuzeo je neizrecivi užas.

Bogorodica je sa apostolom Jovanom i Marijom Magdalenom ostala pored krsta, a Josif iz Arimateje je zamolio Pilata da skine Isusa sa krsta i sahrani ga.

Nakon što im je Pilat to dozvolio, oni su odnijeli tijelo Isusa Hrista u grobnicu, a grob je bio uklesan u stijeni.

Rimljani su, nakon što je Hristovo tijelo položeno u grobnicu i na ulazu navaljen ogroman kamen, postavili straže iz straha da hrišćani ne uzmu tijelo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Aktuelno