Connect with us

Društvo

Hrvatska dovela u probleme izvoznike iz BiH

Kraće radno vrijeme hrvatskih carinika stvorilo je probleme domaćim prevoznicima, ali i proizvođačima, pogotovo lako kvarljive robe jer će zbog nove odluke susjedne zemlje kamioni satima biti zarobljeni na granici i sabirati štetu usljed propadanja hrane.

Na to upozoravaju predstavnici prevoznika i privrede nakon što je ulaskom u Šengen zonu Hrvatska radno vrijeme carinskih službi sa 15 skratila na 14 časova. Privrednicima u BiH naruku nije išao ni stari režim rada i problem višesatnog čekanja kamiona na granicama prisutan je posljednjih nekoliko godina. Uprkos brojnim apelima da susjedi produže radno vrijeme carinskih službi, naročito fitosanitarnih inspektora, te molbe su prolazile neopaženo.

Predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić kaže za “Glas” da će stanje na granicama zbog najnovijeg poteza Hrvatske biti katastrofalno po privredu BiH, naglašavajući da već sada bilježe kolone kamiona na prelazu u Gradišci.

– Mi već godinama tražimo da njihova carina radi duže, čak 24 sata na najprometnijim graničnim prelazima, ali kraćem radu se nikako nismo nadali. Zbog toga ćemo definitivno imati kolaps na prelazima, kamioni će danima biti zarobljeni na carini, već sada su velike gužve. Naše nadležne institucije tu ništa ne mogu uraditi jer je to vjerovatno direktiva Evropske unije – rekao je Grbić.

On je dodao da će zbog kraćeg radnog vremena hrvatskih carinika najveću štetu trpjeti proizvođači koji izvoze lako kvarljivu robu.

– Po novim uslovima roba će u kamionima čekati dva dana najmanje, a na primjer, šljive, kornišoni i slični proizvodi usljed tolikog čekanja na granici će truniti i kalirati. Prevoznik kojem treba fitosanitarni inspektor mora predati papire najmanje sat prije isteka radnog vremena, tako da onaj ko stigne u pola dva, moraće čekati do sljedećeg jutra da bi ocarinio robu – rekao je Grbić.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kazao je za “Glas” da će skraćeno radno vrijeme carinskih službi Hrvatske izazvati ogroman problem privredi u globalu.

– Granica je i do sada bila problem, evropski prevoznici koji dolaze po našu robu konstantno se žale da troše puno vremena na granici sa BiH. Skraćenje radnog vremena će napraviti još veće gužve i samim tim dovesti do dodatnog gubljenja vremena. To će ugroziti i redovnost isporuka. Izuzetno je nepovoljna situacija i za prevoznike i privrednike u cjelini – kategoričan je Ćorić.

Smatra da bi prema ekonomskoj logici najracionalnije bilo da je Hrvatska produžila rad carine do 20 časova.

– Dobro bi bilo da se javno o tome porazgovara, da se uputi apel nadležnim institucijama, prije svega Savjetu ministara BiH da pokušaju u direktnoj komunikaciji sa Hrvatskom ili Evropskom unijom usaglasiti radno vrijeme u realnim okvirima – rekao je Ćorić.

Spoljnotrgovinska komora BiH pokretala je niz inicijativa prema nadležnim institucijama kako bi ova problematika bila riješena, a na rješavanju problema vezanih za izvoz lako kvarljive robe konstantno radi i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Hrvatske, ali do sada bez uspjeha.

Prijedlozi

BiH s Hrvatskom ima 17 graničnih prelaza, od kojih posebne statuse imaju Gradiška i Bijača jer se preko njih prevoze sve vrste robe i na njima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ranije su isticali da bi jedno od rješenja bilo da se uspostavi barem još jedan prelaz na kojem će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata upravo zbog transporta lako kvarljive robe.

Related Topics:

Društvo

DANAS JE VELIKI PETAK! Najtužniji dan u hrišćanskom svijetu

Danas je najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, za one koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru, odnosno dan kada je Isus Hrist razapet na krst.
Veliki petak ili Strašni petak predstavlja dan hrišćanske žalosti, a običaj je da se danas praktikuje strogi post.
Isusovo stradanje na Veliki petak predstavlja uvod u Uskrs, odnosno dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo iz mrtvih.
Uskrs predstavlja dan najveće radosti kod hrišćana, a pravoslavni vjernici ovogodišnji Uskrs obilježavaju u nedjelju 19. aprila.

“Raspni ga, raspni ga” – Put Isusovog stradanja

Prije nego što je Hrist razapet na krst, on je u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka bio mučen.

Nakon što nije mogao da osudi Hrista, Pontije Pilat ga je predao Jevrejima, rekavši da ga ne može osuditi jer je Isus nevin.

Oni su shvatili da Isusa mogu samo da muče, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv rimskog imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.

Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika, izmanipulisana masa je tražila Varavu.

Kada ih je Pilat upitao šta da uradi s Isusom, svjetina je vikala:”Raspni ga, raspni ga”.

I tu počinje put stradanja Isusovog, tako su njemu prvo na glavu stavili vijenac od trnja, dok je sa sobom na putu do Golgote nosio težak krst.

Ulica bola je put kojim se Hrist kretao do Golgote, dok su okupljeni ljudi pljuvali i vrijeđali.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na krstu u sredini je razapet Hrist, a na druga dva dvojica razbojnika.

I pored svih muka i bola kroz koje je prolazio Isus je zatražio oprost za njegove dželate od Boga.

Izgovorio je najpoznatiju rečenicu u hrišćanskom svijetu: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Isus je izdahnuo oko tri sata popodne.
Nakon što je Isus izdahnuo počelo je da se pomračuje Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla, a zavjesa u hramu se rascijepala odozgo do dole.

Kamenje se raspadalo uz strašan prasak, dok su stijene pucale, a okupljene ljude obuzeo je neizrecivi užas.

Bogorodica je sa apostolom Jovanom i Marijom Magdalenom ostala pored krsta, a Josif iz Arimateje je zamolio Pilata da skine Isusa sa krsta i sahrani ga.

Nakon što im je Pilat to dozvolio, oni su odnijeli tijelo Isusa Hrista u grobnicu, a grob je bio uklesan u stijeni.

Rimljani su, nakon što je Hristovo tijelo položeno u grobnicu i na ulazu navaljen ogroman kamen, postavili straže iz straha da hrišćani ne uzmu tijelo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Aktuelno