Connect with us

Uncategorized

Da li je doktorka koja je izvršila samoubistvo u Istočnom Sarajevu bila žrtva “sajber nasilja”?

Brojni prijatelji i kolege opraštaju se od poznate doktorke Branke Pekić – Semiz, koja je počinila samoubistvo u Bolnici “Srbija” u Istočnom Sarajevu, a u više objava na društvenim mrežama ističe se da je Pekić – Semiz bila žrtva “sajber nasilja”, piše mondo.ba.

“Tvoje dostojanstvo i tvoj snažni karakter nije mogao da podnese brutalni linč kojem si bila izložena proteklih mjeseci, a zdravstveni, pravni sistem nije učinio ništa da te zaštiti i da ti omogući uslove da se odbraniš od optužbi. Da li ima ljekara koji radi, a da ne griješi? Nema. Da li ljekar treba da odgovara za svoje greške? Treba. Ali kao i svaki drugi građanin, pred sudom u pravičnom postupku. Neko ko nije iz medicinske struke teško može da shvati da je svaki slučaj drugačiji, da se u čovjeku često krije veliki broj neotkrivenih dijagnoza koje mogu da prouzrokuju fatalne komplikacije, da naše bolnice imaju svoja ograničenja na koja ni jedan ljekar ne može da utiče. Da li ta greška, ako je bilo, treba da zanemari sve dobro što je taj ljekar uradio tokom svog života! …Na nama ostaje da čuvamo uspomenu na tvoj lik i djelo i da pružimo snažan otpor sajber nasilju i onima koji su na ovako brutalan način zloupotrijebili javni prostor i doveli do gašenja jednog plemenitog života”, navodi se u jednoj od objava kolege tragično preminule doktorke.

U objavi na Fejsbuku oglasila se i ambasadorka BiH u Grčkoj Milica Ristović – Krstić, koja navodi da je odlazak doktorke veliki gubitak za Istočno Sarajevo i bolnicu u kojoj je radila.

“Dragi prijatelji i sugrađani, tzv. sajber nasilje je nešto što se može desiti svima nama. Neko zna da se nosi sa tim, neko ne, uprkos svim svojim znanjima i kvalitetima. Niko nije zaslužio javni linč zbog posla koji obavlja, a ona ga je, sigurna sam, obavljala najbolje što je znala. Svakom je njegova bol najveća, svakom je njegova sudbina najteža, ali o svojim postupcima moramo dobro razmisliti jer mogu imati dalekosežne posljedice. Pravda se traži pred pravosudnim institucijama, a ne na društvenim mrežama”, navela je Ristović – Krstić, piše mondo.ba.

Iz Bolnice “Srbija” su saopštili da je doktorka Pekić – Semiz bila jedan od najvećih stručnjaka u ovoj bolnici, specijalista ginekologije i akušerstva-subspecijalista perinatologije koja je pomogla da na svijet dođe više od 2.500 beba.

“I posljednjeg dana u operacionoj sali uspješno je obavila porođaj carskim rezom. Još jedan novi život, život jedne djevojčice stigao je na ovaj svijet. Istog dana u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo trebala je da održi predavanje o reproduktivnom zdravlju žena. O ovoj temi sigurni smo, nije bilo boljeg predavača”, saopštili su.

Iz policije su kratko potvrdili da je obavljen uviđaj, da je utvrđeno da nema elemenata krivičnog djela i da se u ovom slučaju radi o samoubistvu.

Nezvanično se saznaje da je Pekić – Semiz počinila samoubistvo u starom objektu nekadašnje bolnice Kasindol, te da je ostavila oproštajno pismo.

Ranije optužbe

Pored svih uspeha tokom proteklih godina koje je Branka Pekić Semiz ostvarivala radeći kao lekar, njen život obeležila je i tragedija koju je početkom 2020. godine doživela porodica Bozalo, podsjeća espreso.rs.

Oni su tada izgubili bebu, optužujući lekare Bolnice “Srbija” za nemar.

Tada je u ispovesti za Srpskainfo Bojan Bozalo, otac preminule bebe, rekao da se trudnoća vodila kao uredna i bez problema, te da je još 8. februara suprugu odveo u bolnicu “Srbija”, jer je osetila bolove u stomaku.

– Po svim proračunima lekara, termin za porod je bio između prvog i desetog februara. Kada je osetila bolove 8. februara uveče, otišli smo u bolnicu, baš kako smo uradili i sa prvim detetom, pre gotovo tri godine. Međutim, dežurna doktorka ginekolog je rekla da to nisu porođajni bolovi i ostavila je da leži. U bolnici je provela šest dana, nakon čega je ista doktorka, otpustila iz bolnice i rekla da dođe na kontrolu za sedam dana. A tada je već prošla 39 nedelja trudnoće. Zato smo mi odatle odmah otišli i kod ginekologa, kod kojeg smo i pre toga išli privatno. Rekao nam je da ne može da veruje da je nisu ostavili da se porodi, te da je već otvorena i da je nisu smeli otpustiti iz bolnice u toj fazi – ističe Bozalo.

S obzirom na sve to, kaže, u ponedeljak, 17. februara, oko podne su ponovo otišli u porodilište. Pregledom na CTG aparatu ustanovljeno je da beba više nema otkucaje srca, što je porodicu šokiralo.

– Kada su suprugu malo uspeli da smire, rekli su joj da će je poroditi sutra. Međutim, onda sam i ja napravo frku, tražio da je odmah porode, jer to je već sve bio ogroman šok, pa sad treba još i da prenoći s mrtvom bebom u stomaku! Porodili su je oko 21 sat to veče – priča Bozalo, te dodaje da je i pre toga govorio da se, ako treba, uradi i carski rez, ali da su mu govorili da to tako ne ide, da su takva pravila bolnice.

Nakon svega, kaže, i on i supruga veruju da se sa porođajem zakasnilo i da se radi o greški lekara, odnosno da nisu preduzeli sve što je bilo potrebno i moglo da se uradi da do tragičnog ishoda ne dođe.

U Bolnici “Srbija” potvrdili su tada da su imali slučaj gubitka ploda kod pacijentkinje, ali o detaljima ne željeli da govore do okončanja postupka.

– Menadžment i zaposleni Bolnice „Srbija“ izražavaju duboko žaljenje zbog gubitka ploda (mors fetus in utero) pacijentkinje i stoje na raspolaganju pacijentkinji i porodici za odgovore na sva njihova eventualna pitanja vezana za praćenje trudnoće i nastanak komplikacija, kao i preduzetim mjerama medicinskog osoblja, koje je učestvovalo u pružanju zdravstvenih usluga. Povodom ovog događaja naša ustanova je preduzela sve zakonski obavezujuće korake da se ovaj slučaj detaljno i u potpunosti ispita. Ukoliko se utvrde bilo kakve nepravilnosti i eventualna odgovornost medicinskog osoblja, spremni smo da preduzmemo sve odgovarajuće mjere, a stojimo na raspolaganju i drugim nadležnim organima – rečeno je za Srpskainfo u ovoj bolnici.

Nakon što je urađena autopsije ploda, otac nerođene bebe Bojan Bozalo, rekao je se u nalazu patologa, između ostalog, navelo da je beba bila bez urođenih anomalija i da je porođena u 40. nedelji.

I tada su u Bolnici „Srbija“ u Istočnom Sarajevu, u kojem se ovaj slučaj dogodio, potvrdili da je autopsija završena, ali detalje nalaza ili slučaja nisu želeli da komentarišu.

– Postupili smo u skladu sa zakonskim procedurama i dokumentaciju predali i porodici, i policiji, i tužilaštvu. Čekamo njihov odgovor i reakciju i dalje ćemo postupati po njihovom i nalogu zakona. Toliko možemo da kažemo u ovom trenutku – kaže za Srpskainfo v. d. direktor bolnice Nebojša Šešlija.

Ranije su iz ove bolnice potvrdili da su imali slučaj gubitka ploda kod pacijentkinje, te istakli da su, ukoliko se utvrde bilo kakve nepravilnosti i eventualna odgovornost medicinskog osoblja, spremni da preduzmu sve odgovarajuće mere, a da stoje na raspolaganju i drugim nadležnim organima.

Izvor: Banjaluka.net

Related Topics:

Region

UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.

Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.

Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.

Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.

“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.

Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.

“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.

Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.

“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.

Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno