Connect with us

Svijet

GDJE JE ZAPELO U ODNOSIMA NJEMAČKE I FRANCUSKE? Jaz sve dublji, a sve oči uprte u sastanak Šolca i Makrona ovog vikenda

Odnosi Njemačke i Francuske navodno su sve udaljeniji, a ovo su ključni razlozi. Makron i Šolc u nedjelju imaju sastanak.

Ruska invazija na Ukrajinu, kao i svijet koji prolazi kroz brojne promjene, uticali su na odnos Francuske i Njemačke koje će ove nedjelje proslaviti 60 godina od potpisivanja Jelisejskog sporazuma.

Njemački kancelar Olaf Šolc trebalo bi u nedjelju, 22. januara da se u Parizu sastane sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, nakon čega će obojica biti na sastanku kabineta povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja sporazuma nakon Drugog svjetskog rata. Ali odnos dvojice svjetskih lidera trenutno se, kažu upućeni izvori, u najboljem slučaju opisuje kao “srdačan”.

“Šolc uopšte nije evropski orijentisan, više zastupa stav da je Njemačka na prvom mjestu”, naveo je za EURACTIV izvor iz Makronove partije, koji je tražio da bude anoniman. U Parizu vlada utisak njemačke nezainteresovanosti za međusobne odnose, složio se istraživač Njemačkog savjeta za međunarodne odnose, Jakob Ros.

Neslaganje primjećuje i javnost, pa je 36 odsto francuskih i 39 odsto njemačkih ispitanika u Ipsosovoj anketi navelo da osjeća da su odnosi ugroženi.

Ali tekovina sporazuma potpisanog 1963. godine ostaje čvrsta po pitanjima od vojne saradnje, do razmjene mladih. I velika većina stanovnika obe zemlje smatra da su odnosi Njemačke i Francuske od vitalnog značaja za EU.

Makron je u prvom mandatu pokušao da obnovi francuski ekonomski kredibilitet u očima Brisela i Berlina kroz mjere koje su često bile smatrane nepopularnim, pa čak i bolnim. Bliski odnosi sa Šolcovom prethodnicom, Angelom Merkel, uspjeli su da obezbijede reakciju Evropske unije na krizu sa korona virusom. Makron njeguje odnose i sa drugim evropskim partnerima, pa je tokom 2021. godine potpisao bilateralne sporazume sa Italijom i Grčkom, a ove nedjelje i sa Španijom.

“Odnos sa Njemačkom je trenutno težak, i ukoliko ne bude napredovao u skladu sa njegovim nadanjima, pokušaće da pronađe alternativne partnere”, ocijenio je Ros.

Razlike u stavovima dvije zemlje isplivale su na površinu prije skoro godinu dana, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Obe zemlje najprije su oklijevale da isključe Rusiju, koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim gasom i u očima Francuske je ključni globalni igrač u kontekstu moći. Ali kako je rat odmicao, Francuska je poslala mobilnu artiljeriju Ukrajini prije Njemačke, a početkom 2023. je objavila da će poslati i lake tenkove prije Vašingtona i Berlina.

Predvodnik Šolcove Socijaldemokratske partije, Lars Klingbejl, požalio se “Di cajtu” da bi signal svakako bio jači, da su sve tri zemlje svoju odluku da pošalju tenkove objavile istovremeno.

Francuska je takođe isključena iz evropskog programa odbrane, “Nebeskog štita”, koji predvodi Njemačka. U programu odbrane od projektila biće korišćena oprema proizvedena u Americi ili Njemačkoj, umjesto u Italiji ili Francuskoj.

Strateški gledano, dijelovi francuske elite i dalje smatraju da je njihova zemlja velika sila, izjednačena sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti. Njemačka, s druge strane, geopolitiku prepušta drugima pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju nuklearno oružje i skoro 40.000 vojnika na njemačkoj teritoriji.

Primijećeno je čak i da sve manje Francuza odlučuje da uči njemački jezik, i obrnuto.

“Za deset, 15 ili 20 godina, to će dovesti do pozicije da manje ljudi može da razvije duboko razumijevanje partnerske zemlje”, zaključio je Ros.

(EURACTIV.rs)

Svijet

MAKRON: “Moramo nastaviti pojačavati vojnu podršku Ukrajini!”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je  putem video linka iz Pariza na sastanku Koalicije voljnih, koji se održava u Londonu, da postoji potreba za jačanjem vojne podrške Ukrajini.

“Moramo da nastavimo da pojačavamo našu vojnu podršku Ukrajini, kapacitete za protivvazdušnu odbranu, sposobnosti za dalekometne udare, bespilotne letjelice i protivbespilotne sisteme”, rekao je on, prenosi BBC.

Takođe, je kazao da će Ukrajini biti isporučene nove rakete i da će dodatna obuka biti obezbijeđena u narednim nedjeljama, prenosi Tanjug.

Makron je dodao da sankcije EU, koja je sada odobrila 19. paket, treba da utiču na finansiranje ruskog ratnog napora.

On je rekao da je Koalicija voljnih definisala strategiju za podršku budućoj bezbjednosti Ukrajine da bi ona mogla da se odbrani od eventualnog budućeg napada.

Makron je ponovio da postoje planovi za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini kada sukobi prestanu.

Prema njegovim riječima, te snage će pomoći u obezbjeđivanju ukrajinskog neba, mora i obnovi njenih oružanih snaga.

Makron je naglasio da će te snage imati podršku i doprinos 25 zemalja učesnica.

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je nakon obraćanja Makrona, da evropski lideri Koalicije voljnih moraju da se dogovore da završe posao korišćenja zamrznute ruske imovine za jačanje odbrane Ukrajine.

“Moramo da se dogovorimo da završimo posao oko ruske suverene imovine i oslobodimo milijarde kako bismo pomogli da se finansira odbrana Ukrajine”, rekao je Starmer evropskim liderima na sastanku u Londonu, prenosi Rojters.

On je istakao da je Velika Britanija spremna da djeluje u skladu sa EU da bi to što brže pokrenula naprijed.

Starmer je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da je u posljednjih nekoliko dana odbio prilike za pregovore.

“Umjesto toga, on postavlja smiješne zahtjeve za ukrajinsku teritoriju koju ne bi mogao da zauzme silom”, istakao je on.

Prema Starmerovim riječima, to je neprihvatljivo.

Britanski premijer je dodao da Putin napada civile i energetsku infrastrukturu.

“Ovo je vrijeme za pritisak”, naglasio je on.

U Londonu se održava sastanak Koalicije voljnih, na kojem su prisutni i novi članovi, uključujući dodatnih 20 zemalja koje će se pridružiti zajedničkom pozivu za veću međunarodnu saradnju i podršku Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

TRAGEDIJA IZBJEGNUTA ZA DLAKU: Mladić (26) ušao u crkvu da se ispovijedi, pa izbo sveštenika nožem

Mladić (26) napao јe parohiјskog sveštenika Crkve Blažene Device Karmelske u italijanskoj Đeli, oca Nunciјa Sama, ubovši ga nožem u stomak u prostoriјama sakristiјe.

Karabinjeri iz teritoriјalne јedinice Đela ubrzo su ga uhapsili kao osumnjičenog za krivično djelo teške tjelesne povrede.

Prema prvim informaciјama, napadač, inače osuđivani kriminalac i mještanin Đele, ušao јe u crkvu navodno kako bi se ispovijedio.

Tokom razgovora u kancelariјi parohiјskog sveštenika, iznenada јe izvadio nož i nanio udarce koјi su pogodili oca Nunciјa. Uprkos povredi, sveštenik јe uspio da pobjegne kroz sporedna vrata i potraži pomoć.

Brzom intervenciјom ekipe Hitne pomoći, povrijeđeni sveštenik јe prevezen u bolnicu u Đeli, gdje mu јe ukazana medicinska pomoć. Ljekari su ocijenili da povrede nisu opasne po život.

Karabinjeri su ubrzo identifikovali osumnjičenog i pronašli ga u njegovoј kući. Tokom pretresa, pronađen јe kuhinjski nož koјi odgovara opisu oružјa korišćenog u napadu. Nož јe bio sakriven u torbici ispod komada namještaјa, a policiјa ga јe zaplijenila radi dalje istrage.

Prema preliminarnim nalazima, napad јe naјvjerovatniјe izazvan poremećaјem ličnosti i vjerskim fanatizmom, prenosi Telegraf.

Osumnjičeni јe, po nalogu zamjenika dežurnog tužioca u Kancelariјi јavnog tužioca u Đeli, sproveden u lokalni zatvor. Mjera pritvora biće naknadno dostavljena na potvrdu istražnom sudiјi.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN PORUČIO AMERIKANCIMA “Neka razmisle prije nego što lansiraju Tomahavk”

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je oštro upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da će Rusija snažno odgovoriti ako američke rakete Tomahawk budu korištene protiv njene teritorije.

– Ako se takvim oružjem izvedu udari na rusku teritoriju, odgovor će biti vrlo snažan – da ne kažem zapanjujući. Neka razmisle o tome – izjavio je Putin, prenose ruski državni mediji. Putin je razgovore o mogućoj isporuci američkih raketa Ukrajini nazvao „pokušajem opasne eskalacije sukoba“.

“Tramp nije otkazao, nego odgodio sastanak”
Komentarišući odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da otkaže bilateralni sastanak, Putin je rekao kako vjeruje da se ne radi o otkazivanju, već o odgodi.

– Pretpostavljam da je Tramp mislio na odlaganje, a ne na potpuno otkazivanje sastanka – rekao je ruski predsjednik.

Otkrio je da mu je Tramp tokom posljednjeg razgovora predložio da se samit Rusije i SAD održi u Budimpešti, ali da bi, prema njegovim riječima, bilo pogrešno pristupiti takvom događaju bez ozbiljne pripreme.

– Rusija uvijek podržava nastavak dijaloga. Imamo mnogo tema za saradnju, ako Sjedinjene Države pređu sa pritiska na ozbiljan i perspektivan razgovor – poručio je Putin.

Nove sankcije – stari pritisci
Govoreći o novim američkim sankcijama uvedenim ruskim naftnim gigantima Rosnjeftu i Lukoilu, Putin je istakao da ih Moskva smatra neprijateljskim činom koji ne doprinosi boljim odnosima s Vašingtonom.

– To je pokušaj pritiska. Ali nijedna zemlja koja poštuje sebe ne donosi odluke pod prisilom. Rusija spada među one narode koji poštuju sebe i ne pristaju na diktat – rekao je Putin.

Dodao je da će Rusija imati određene ekonomske gubitke, ali da se ruska energetika i dalje osjeća stabilno i sigurno.

– Biće gubitaka, ali to nas neće pokolebati. Mi ne donosimo odluke pod pritiskom i nećemo popustiti – naglasio je ruski predsjednik.

Putin je otkrio i da je sa Trampom razgovarao o mogućem utjecaju sankcija na rast globalnih cijena nafte, uključujući i efekte na američko tržište.

Nastavi čitati

Aktuelno