Connect with us

Politika

VLADA DIŽE MINIMALAC ekonomisti upozorili na posljedice

Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta, donijeće Vlada Republike Srpske.

Prijedlog poslovne zajednice u Republici Srpskoj je da najniža plata u ovoj godini bude 673 KM, jer tako pokazuju ekonomski parametri, istovremeno naglašavajući da plata nije administrativna već ekonomska mjera, te da se minimalna zarada radnika ne može određivati potezom pera.

S druge strane, zahtjev Saveza sindikata Republike Srpske je da minimalna plata bude 800 KM, što bi po mišljenju nekih ekonomista moglo ugroziti brojna radna mjesta u Republici Srpskoj.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je da neke branše ne mogu podnijeti povećanje minimalne cijene rada, jer bi to dovelo do gašenja pojedinih preduzeća ili većeg dijela te privredne grane, te da ako bi i došlo do nametanja minimalca, tim branšama treba pomoći kroz dodatna poreska rasterećenja ili slične mjere.

“Prilikom donošenja odluka o nametanju iznosa minimalnih plata treba uzeti u obzir da različite privredne grane imaju i različit nivo marži i uopšte mogućnosti takozvane margine poslovanja, jer imate niskoakumulativne grane poput proizvodnje obuće, te dijelova trgovine i tako dalje, gdje je ta margina jako mala i minimalna povećanja cijene rada mogu dovesti do gašenja pojedinih privrednih subjekata ili većeg dijela te privredne grane”, rekao je Grabovac.

I Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta na Palama, nedavno je rekao da plate treba da rastu, ali da se ne može glavom kroza zid, te da su minimalne plate u odnosu na nivo razvoja u Republici Srpskoj najveće u regionu, možda i u Evropi.

“Treba dizati minimalnu platu, ali onda Vlada treba da izdvoji 100 miliona KM za podizanje tehnološkog nivoa i kao pomoć privredi. Ako minimalna plata dođe do 800 KM, a ne bude nekog drastičnog povećanja tražnje, tekstilna industrija, koja zapošljava sedam do osam hiljada ljudi, biće uhašena”, upozorio je nedavno Đogo.

Ono što za poslovnu zajednicu u Republici Srpskoj predstavlja problem je i to što je bruto minimalac u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, pa čak i u Bugarskoj, koja je već 15 godina članica Evropske unije. U Republici Srpskoj, najniža bruto plata, u odnosu na Federaciju BiH, veća je za čak 156,4 KM, u odnosu na Srbiju za 31 KM, dok je u odnosu na Sjevernu Makedoniju veća za 85 KM, a u odnosu na Bugarsku 21 KM.

Što se tiče juče održane sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, njoj su prisustvovali Siniša Karan, v.d. ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

“Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, kazao je Mijić, naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

S druge strane, Mišićeva kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za Savez sindikata, ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

“Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a ni predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

Politika

BORENOVIĆ U SKOPLJU “Nove tehnologije poželjne u izbornom procesu”

Predsjednik PDP i poslanik u PD PS BiH, Branislav Borenović, kao član Delegacije PS BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i Ad hok komiteta ove institucije, učestvuje u posmatračkoj misiji parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji.
Borenović je, uoči sutrašnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, sa kolegama poslanicima iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, OEBS-a, Evropskog parlamenta i drugim zvaničnicima, prisustvovao pripremnim sastancima sa predstavnicima izbornih komisija, političkih stranaka, vladinih institucija, medija, nevladinog sektora, te međunarodnih institucija.
– Za mene je posebno značajan susret i razgovor sa Aleksandrom Daštevskim, predsjednikom Državne izborne komisije Sjeverne Makedonije, sa kojim sam razgovarao na temu provođenja demokratskog i fer izbornog procesa, kao i o iskustavima Sjeverne Makedonije u korištenju savremenih tehnologija, posebno kada je u pitanju identifikacija birača kroz biometrijski sistem otiska prsta – rekao je Borenović, ističući da se to pokazalo kao jako važan i pozitivan pomak u provođenju izbora u toj zemlji.

Dodaje da je izuzetno važno da je predsjednik izborne komisije Sjeverne Makedonije istakao da sistem biometrijskog otiska prsta odlično funkcioniše i da se uspješno primjenjuje već treći put na izborima u Sjevernoj Makedoniji, na kojima pravo glasa ima više od 1,8 miliona glasača na preko 3500 biračkih mjesta.
– Primjer Sjeverne Makedonije je najbolji pokazatelj da se može uspostaviti fer i pošten izborni proces ako postoji politička volja, da je moguće uspostaviti izbalansirane centralne, gradske/opštinske komisije i biračke odbore u kojima ima dovoljan broj članova i vlasti i opozicije da bi se izborni proces mogao iskontrolisati. Proces brojanja, obrade i prenosa podataka sa biračkih mjesta prati visok demokratski standard, a posebno se, prije dvije sedmice, prilikom održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora, uspješnim pokazala upotreba uređaja za biometrijski otisak prsta na svakom od 3500 biračkih mjesta – istakao je Borenović.
Navodi da primjer Sjeverne Makedonije, nama po mnogo čemu bliske zemlje, pokazuje da se nove tehnologije mogu vrlo uspješno primjenjivati u izbornom procesu.

– Ovo što sam saznao oko provođenja izbora ovdje u Sjevernoj Makedoniji je izuzetno dobar primjer, demokratski i tehnološki daleko ispred nas, što pokazuje da je moguće imati korektne izbore. Ko god u BiH traži izgovore da nije moguće koristiti nove tehnologije taj podstiče izbornu korupciju i izborne prevare kao model ponašanja koji urušava uspostavu fer i poštenih izbornih pravila u BiH, što dalje ima reperkusije na političko djelovanje, a samim tim i na svaki segment života – poručuje lider PDP.

Borenović će sutra u regionu Ohrida, u svojstvu međunarodnog posmatrača Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pratiti parlamentarne i drugi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji.

Nastavi čitati

Politika

KAD STRUČNJACI SMISLE RAZVOJNU STRATEGIJU! Trivić i Kondić u vremenu VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE bi da razvijaju IT sektor (VIDEO)

Predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić i njen pulen inače nemušt u Skupštini grada, Nemanja Kondić predstavili su program razvoja Banjaluke i izmislili toplu vodu, ali u gejziru!

Naime Narodni Front predlaže da Banjaluka postane IT centar, očigledno neupućeni da je upravo ovaj sektor najviše pogođen razvojem vještačke inteligencije, te da se radna mjesta nekada ekstremno dobro plaćenih radnika u ovom poslu masovno gase.

U današnjem digitalnom dobu, uloga vještačke inteligencije u IT sektoru sve je značajnija i sveobuhvatnija.Istina je da vještačka inteligencija donosi nevjerovatne mogućnosti za inovacije, efikasnost i rast u industriji informacijske tehnologije, ali zaradu IT sektoru kao ni u ovom slučaju Banjaluci nikako. Evo kako vještačka inteligencija postepeno preuzima ključne uloge u IT sektoru:

Automatizacija rutinskih zadataka: Tradicionalno, mnogi IT poslovi uključuju obavljanje rutinskih zadataka poput održavanja sistema, praćenja performansi mreže i analize podataka. Vještačka inteligencija, kroz tehnike poput mašinskog učenja i obrade prirodnog jezika, može preuzeti ove zadatke i obavljati ih brže i efikasnije od ljudi.

Prediktivno održavanje: Umjesto reaktivnog održavanja sistema, vještačka inteligencija omogućava organizacijama da pređu na prediktivni pristup. Analizom velikih skupova podataka, vještačka inteligencija može predvidjeti kada će se kvar dogoditi i omogućiti organizacijama da poduzmu preventivne mjere prije nego što problem postane ozbiljan.

Sigurnost podataka: Sigurnost podataka ključna je u IT sektoru, a vještačka inteligencija donosi revoluciju u ovom području. Kroz analizu prometa, detekciju neobičnih uzoraka i identifikaciju prijetnji, ona može poboljšati zaštitu podataka na načine koji su nezamislivi tradicionalnim metodama.

Personalizovane usluge: Vještačka inteligencija može analizirati ogromne količine podataka o korisnicima kako bi pružila personalizovane usluge. Ovo se primjenjuje u raznim područjima, od e-trgovine do korisničke podrške, čime se poboljšava korisničko iskustvo i povećava lojalnost korisnika.

Razvoj softvera: Vještačka inteligencija sve više učestvuje u procesu razvoja softvera. Alati za automatsko generisanje koda i testiranje softvera već su u upotrebi, što ubrzava proces razvoja i smanjuje mogućnost ljudske greške.

Ukratko, vještačka inteligencija sve više postaje srž IT sektora, transformišući način na koji poslovi obavljaju i inovacije nastaju. Kroz pametnu automatizaciju, prediktivnu analitiku i personalizovane usluge, vještačka inteligencija otvara vrata za novu eru u IT industriji, obećavajući veću efikasnost, sigurnost i kvalitetu usluga, ali i daleko manji broj zaposlenih.

Kao i obično Trivićeva i onaj ko je savjetuje su ponovo “omanuli” obzirom da svi trendovi ukazuju na organsku proizvodnju hrane, izvoz vode koja će uskoro postati vrijednija od nafte te razvoj domaćeg turizma.
Banjaluka24

 

Nastavi čitati

Politika

SAVJET MINISTARA O NOVOM TEKSTU Zakona o sudu i izmjenama Izbornog zakona

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Nastavi čitati

Aktuelno