Connect with us

Politika

PDP NA RASKRSNICI Stanivuković, Trivićeva ili neko treći

Glavni odbor (GO) Partije demokratskog progresa (PDP), koji je zasjedao u nedjelju, 22. januara, konačno je, nakon izbora održanih u oktobru prošle godine, prvi put konkretnije spojio na istom mjestu Jelenu Trivić i Draška Stanivukovića, trenutno, bez dileme, dvije najpoznatije ličnosti u ovoj stranci.

Upravo će odnos Stanivukovića i Trivićeve, prema riječima dobro upućenih u situaciju u PDP-u, odrediti šta će biti s ovom strankom, iz koje svakodnevno stižu informacije da se osipa, a posljednja u nizu je i ostavka na sve funkcije Milana Švrake, člana Predsjedništva i člana Glavnog odbora PDP-a.

Za sada, nekoliko je ključnih pitanja koja se pominju u javnosti.

Šta se konkretno kuva u PDP-u? Da li su Stanivuković i Trivićeva doveli stranku pred raskrsnicu i kojim putem PDP treba da ide? Ko će biti novi predsjednik stranke? Da li će Stanivuković ili Trivićeva napustiti PDP?

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, nakon sjednice GO, nije bio rječit kada je upitan o atmosferi u stranci. Na pitanje da li će Stanivuković i Trivićeva i sutra biti tu gdje su sada, odgovorio je kratko: “A gdje će?”

Međutim, naši izvori tvrde drugačije.

“Jedno od njih neće ostati u PDP-u. To je ta neka psihologija, sukob koji se ne može ispeglati”, tvrde izvori “Nezavisnih” iz najbližeg rukovodstva stranke.

Ipak, Borenović je i dalje pri stavu da je sjednica bila demokratska i otvorena.

“Stranka je takođe ušla u redovan proces unutarstranačkih izbora. PDP će dobiti novog predsjednika”, poručio je Borenović za “Nezavisne”, ne želeći da govori o konkretnim imenima za novog predsjednika.

Ali, Jelena Trivić i Draško Stanivuković upravo su u centru pažnje zbog namjere da se kandiduju za novog predsjednika. Taj “sudar”, kažu naši izvori, odrediće u kom smjeru će se okretati točak na PDP-oj vodenici.

“Mislim da gospođa o kojoj govorimo ne može da ne nanese neku štetu partiji ako ode, ali bi ovaj drugi kandidat, s obzirom na to da kontroliše dio poslanika, te funkciju koju obavlja, mogao napraviti i te kako veliku štetu”, tvrde izvori “Nezavisnih” i dodaju da je partija u velikim unutrašnjim sukobima.

“Odavno traje ta situacija, različita razmišljanja, različiti koncepti, različiti metodi rada, sukob generacija, svašta tu nešto ima”, navode naši izvori.

Ističu da će izbori za predsjednika PDP-a odgovoriti na sva postavljena pitanja.

“Ako Sabor stranke bude relativno brzo, tj. u aprilu ili maju, ima šansi da se stvari slegnu. Ako se ipak bude odlagalo, stvari će se samo produbljivati”, kažu izvori.

Napuštanje PDP-a ne vezuje se ipak samo za Stanivukovića i Trivićevu. Kako nezvanično saznajemo, dio “stare garde” (osnivača stranke) već se povukao iz ove priče, a krizu su dodatno produbile informacije da su stranku nakon sjednice GO napustili predsjednik OO PDP-a Pale Igor Tošić, bivši generalni sekretar PDP-a Miroslav Brčkalo, bivši potpredsjednik stranke Dragiša Delić, pa i bivši načelnici Rudog i Kotor Varoša, Rato Rajak i Zdenko Sakan.

Posljednji u nizu je Milan Švraka, koji je podnio ostavku na sve funkcije u PDP-u.

“On je obavijestio rukovodstvo stranke da se povlači sa mjesta člana Glavnog odbora i Predsjedništva PDP-a, kao i sa pozicije u Gradskom odboru u Gradišci. On je odlučio da će njegov prioritet biti rad van političkog polja, ali ostaje privržen PDP-u”, kazali su naši izvori.

Borenović odgovara da se radi o gomili neistina i otužnim napadima na partiju od ljudi koji godinama nisu aktivni u stranci.

“Sigurno da ima uvijek razočarenja, neispunjenih očekivanja, ali zato i služe redovni stranački izborni sabori da se stranka ojača, osvježi… Jedan dio ljudi sam odluči da ode iz ličnih razloga, a jedan dio njih traži nekakve besmislene izgovore”, poručio je Borenović za “Nezavisne novine”.

S druge strane, poznavaoci političkih prilika saglasni su da nakon izbora predsjednika PDP-a u stranci više neće biti mjesta za Trivićevu ili Stanivukovića.

“Ne samo da neće ostati u stranci, nego će sigurno sa sobom povući i određeni broj članova i simpatizera ove partije”, smatra politički analitičar Velizar Antić.

Prema njegovim riječima, sve ovo otvara mogućnost da zarad “mira u kući” na mesto predsjednika partije bude izabran i neko potpuno treći.

“Ovo je sigurno najmanje izvesna opcija, ali je ne treba zanemariti. Rekao bih i to da je u početku sukoba Trivić – Stanivuković, sa strane posmatrano, izgledalo da je Stanivuković mnogo bliže mestu predsednika partije. Međutim, usledili su određeni potezi Stanivukovića koje je on sam nazvao ‘simbioza’ sa vlastima, pa su se šanse Jelene Trivić znatno popravile i mislim da su im u ovom trenutku podjednake šanse za mesto predsednika PDP-a”, zaključio je Antić.

Related Topics:

Politika

BODIROGA: Vlast je nenormalno stanje postavila kao normalno! jJAVNI DUG I GUBICI PREDUZEĆA RASTU

Višak od 2.000 zaposlenih u Šumama RS doveo do propasti preduzeća

Stanje u Republici Srpskoj nije onakvo kako vlast to predstavlja. Javni dug Federacije BiH na kraju 2024. godine je 20% BDP-a, a Republike Srpske je 33%, to je samo jedan slučaj koji ste prećutali.

Poručio je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga, tokom skupštinske rasprave.

Bodiroga navodi da je dug IRB-a na kraju prošle godine iznosio skoro 900 miliona maraka, minus u “Šumama RS” za 2024. godinu je 14 miliona KM, minus ERS-a je 30 miliona KM te da vlast samo povećava dugove javnih preduzeća.

– Šume RS propast su doživjele zbog obaveza koje iznose oko 150 miliona maraka i višak zaposlenih oko 2 hiljada, a koliko ima ljudi koji ne idu na posao a primaju platu. Za to je kriva ova vlast – istakao je Bodiroga.

Ova vlast je, kako kaže, stanje koje je nenormalno postavila kao normalno.

Nastavi čitati

Politika

BIH STAGNIRA dok region hvata evropski voz

Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, pokazalo se da će mandat ove koalicije na bh. nivou, ambiciozno najavljivane kao jedne od najposvećenijih evropskim integracijama, vjerovatno ostati upamćene kao četiri izgubljene godine.

Dok Crna Gora i Albanija krupnim koracima grabe ka evropskim integracijama koristeći povoljni momenat koji se otvorio, BiH posustaje i ne može izaći iz internih problema za koje je sama odgovorna. Čak ako bi SNSD pokazao volju da se vrati na evropski put, to bi blokirala “trojka”, koja s Miloradom Dodikom, predsjednikom te stranke, više ne želi koalirati. “Trojka” bi željela raditi s opozicijom iz Srpske, koju ne želi HDZ. Zbog pritiska bošnjačke javnosti, “trojka” ne želi popustiti HDZ-u oko izbornog zakona i još čvršće steže zagrljaj sa SNSD-om. Tako da će, po svemu sudeći, istinski napredak biti moguć tek nakon narednih izbora.

Tri faze za BiH
EU je u zadnju deceniju i po prema BiH imala tri faze.

Prva faza bi se mogla nazvati “Sejdić i Finci”, kada se insistiralo na implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Druga faza je bila njemačko-britanska agenda, koja je postala novi okvir EU, koji je u prvi plan stavio socijalno ekonomske reforme, a implementaciju presude u drugi plan. Kada ni ovo nije dovelo do uspjeha, treća faza počela je najavom Žan Kloda Junkera, kao predsjednika Evropske komisije, da će EU neko vrijeme pauzirati s prijemom novih članica. U kasnijoj fazi nisu pomogle Francuska i Bugarska, koje su sukcesivno blokirale Sjevernu Makedoniju, iako je ta zemlja promijenila ime uz obećanje da će nastaviti evropske integracije ako to učini. Kada do toga nije došlo, desilo se veliko razočarenje proširenjem u cijelom regionu, ne samo u Skoplju.

Sada se BiH, ali i cijeli paket proširenja, posmatra u sklopu geostrateških tektonskih promjena nastalih proširenom ruskom invazijom na Ukrajinu. Proširenje je ponovo u interesu EU, a BiH, iako je dobila više prilika, nije iskoristila gotovo nijednu.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, slaže se da Evropska komisija prema BiH sada ima fer pristup i očekivanja, za razliku od ranijeg perioda, kada je, kako ističe, od BiH traženo nešto što od drugih kandidata nije.

“Poruka je sada da BiH može započeti proces pregovora vrlo brzo, odnosno čim se za to ispune uslovi od strane BiH, to su imenovanja glavnog pregovarača i usvajanje dva zakona”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.

Komentarišući izvještaj EU, Ćerimagić je mišljenja da se pripremljenost BiH nije popravila ni u jednom od 33 poglavlja.

“To znači da BiH i dalje ostaje najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU. U odnosu na susjede, sličan rezultat u smislu beznačajne ili minorne popravke u nivou pripremljenosti ostvarile su i neke druge kandidatkinje, kao što su Srbija, Gruzija ili Sjeverna Makedonija”, ističe on i dodaje da je loptica sada definitivno na BiH, da ispuni poštene uslove koji su pred njom postavljeni.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, ističe da je Evropska komisija iz pragmatičnih razloga fokus stavila na Crnu Goru i Albaniju, kao kandidatima koji imaju najveću šansu da uđu u EU tokom mandata ove komisije.

“Za BiH ostaje i dalje jasno da je reforma pravosuđa i imenovanje pregovarača uslov za oficijalno otvaranje pregovora, i u tom smislu niko ne očekuje da će se to realizirati prije okončanja opštih izbora”, ističe on za “Nezavisne”.

Kada je riječ o Evropskoj komisiji i Komesarijatu za proširenje, Kočan smatra da je pristup da je sada sve do BiH, a da je EU spremna da pomogne i pruži priliku.

“Ja sam očekivao veći angažman i pružanje platforme za partije gdje bi se razmatralo kako dalje. U prošlosti su dolazili i direktori direktorata koji su željeli biti od pomoći u tehničkom i administrativnom smislu”, naglasio je on.

EU u nezahvalnoj poziciji
EU se nalazi u nezahvalnoj poziciji – s jedne strane mora zadržati jasne kriterijume za prijem novih članica i mora se pouzdati u političke elite koje zapravo ne žele EU, a sa druge strane mora pokazati Rusiji, Americi i Kini da je u stanju voditi procese u svom dvorištu. Taj rascjep ponekad dovodi do zbunjujućih poruka i spuštanja ljestvica, što domaći političari vješto koriste. Domaća javnost je zamorena i demotivisana, a time i pritisak prema domaćim političarima da se ide ka EU postaje sve slabiji.

Nastavi čitati

Politika

SMIJENJENA KOMPLETNA UPRAVA: Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik

Diko Cvijetinović smijenjen je sinoć na sjednici Nadzornog odbora sa mjesta direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik.

Za novog direktora postavljen je Žarko Novaković, potvrđeno je RTRS-u.

Novaković je šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini opštine Ugljevik.

Ranije je predsjednik Milorad Dodik rekao da očekuje da Nadzorni odbor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik u toku noći smijeni upravu i imenuje novu.

U Ugljeviku je održan i protest radnika RiTE koji su u subotu stupili u štrajk.

Radnici su ponovili zahtjeve prema kojima, osim vraćanja koncesije na kop Istok 2, traže i smjenu resornog ministra Petra Đokića i smjenu kompletne uprave RiTE Ugljevik.

S druge strane, sada već bivši direktor Diko Cvijetinović za sva dešavanja u rudniku optužuje generalnog direktora Elektroprivrede RS Luku Petrovića.

Nastavi čitati

Aktuelno