Društvo
Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.
Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.
A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.
Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.
Ekološka bomba
“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.
Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.
“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.
Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.
“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.
Šansa regionalna deponija
Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.
“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.
Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.
Društvo
PATRIJARH PORFIRIJE na Vaskrs u Pećkoj patrijaršiji

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.
Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.
“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.
Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.
Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je prevrtljiv dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno i sunčano, a ponegdje će padati kiša.
Ujutru će biti pretežno vedro, tokom dana u većini predjela mogući su lokalni razvoji oblačnosti uz prolaznu kišu ili pljusak, a uveče se očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti slab do umjeren, u Krajini ujutru pojačan uz jake udare, južnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, a najviša dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Društvo
IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.
“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.
Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.
Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.
Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.
Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.
“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.
Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.
Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.
Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.
Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.
Srđan Banović, BL portal
-
Svijet2 dana ago
TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”
-
Hronika2 dana ago
BRUTALNO PRETUKAO RADNICU: Sud potvrdio kaznu poslodavcu koji je teško povrijedio Enisu
-
Politika2 dana ago
“PODRŠKA” ZA POŽELJETI! Tramp zatvara konzulate u Banjaluci i Mostaru?
-
Politika3 dana ago
TOLIKO O TOME: Kristijan Šmit u Srpskoj, čuva ga i policija Srpske
-
Svijet3 dana ago
TRAMP IGRA OPASNU IGRU “Teheran mora da odustane od nuklearnog oružja”
-
Politika2 dana ago
AMIDŽIĆU SADA NE SMETA SARAJEVO! BiH mora da izmiri obavezu u slučaju “Vijadukt”
-
Politika1 dan ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”
-
Banjaluka3 dana ago
PRAZNIČNI DANI: Kako će raditi prodavnice i institucije za Vaskrs i 1. maj