Connect with us

Društvo

Poskupljenjima goriva nema kraja

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, nakon jednog perioda mirovanja, nažalost ponovo će biti korigovane na više u narednih nekoliko dana, ali i sedmica, jer će naftni distributeri biti primorani na to, što zbog održavanja rentabilnosti u svom poslovanju, tako i novih turbulencija na globalnom tržištu i rasta rafinerijskih cijena.

Do novih turbulencija i rasta cijena barela nafte došlo je jer trgovci i berzanski mešetari smatraju da će nakon ukidanja strogih “kovid” mjera u Kini doći do ubrzanog rasta njihove ekonomije i potražnje za naftom, s obzirom na to da je ova zemlja najveći svjetski uvoznik “crnog zlata”. Međunarodna agencija za energiju čak je iznijela prognoze da će zahvaljujući Kini globalna potražnja za naftom u ovoj godini dosegnuti rekordnih 101,7 miliona barela dnevno.

Prema riječima Bajića do novog rasta cijena na benzinskim pumpama u Srpskoj bi sigurno došlo u narednim danima i da nije bilo ovih novih berzanskih turbulencija, jer, kako je istakao, domaći distributeri već izvjesno vrijeme rade sa maržama koje su daleko manje od onih utvrđenih vladinom uredbom.

– Pošto je u januaru, po običaju slab promet, distributeri se do sada nisu odlučivali da povećavaju cijene na pumpama i pored većih ulaznih troškova. Međutim, okolnosti nas tjeraju da cijene opet korigujemo na više, pogotovo jer su i rafinerijske cijene dizela skočile za sedam feninga po jednom litru. Nažalost situacija se dodatno komplikuje zbog Kine, ali i 5. februara kada na snagu stupa prošireni evropski embargo na rusku naftu – kaže Bajić, dodajući kako je u ovakvim okolnostima vrlo teško praviti bilo kakve procjene za koliko će cijene na domaćim pumpama biti korigovane.

Podsjećanja radi zabrana Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije stupila je na snagu u decembru, ali će embargo od 5. februara biti proširen i na naftne derivate koji se transportuju morem. Pojedini evropski analitičari navode da će ova nova zabrana najverovatnije izazvati određene probleme u isporukama i snabdijevanju dizelom, jer je Rusija u proteklim godinama bila najveći dostavljač dizela u Evropsku uniju, pošto evropske rafinerije ne proizvode dovoljno da bi zadovoljile potražnju. Oni čak navode da bi cijena dizela u ovom kvartalu mogla dostići čak iznos od 200 dolara po jednom barelu, jer sankcije mogu prouzrokovati globalni manjak. S druge strane ima i onih koji smatraju da nakon 5. februara ipak neće doći do nestašica, jer će, kako su istakli, procvjetati crno tržište te će tankeri sa ruskom naftom prolaziti ispod radara. Na taj način posrednici će puniti svoje džepove, a krajnji korisnici, vozači, plaćati peh jedne, kako ju je nazvao Bajić, sulude politike zemalja EU.

– Cijene nafte zbog ovakvih i sličnih stvari variraju, ali treba znati da su rafinerije te koje određuju konačnu cijenu naftnih derivata. Mi se samo s maržom ugrađujemo. A rafinerije vrlo često kalkulišu. Ima tu mnogo mutnih poslova. Ubijeđen sam da veliki igrači prije uvođenja ovakvih i sličnih sankcija sebe unaprijed obezbijede sa određenim količinama nafte i naftnih derivata. Nađu i alternative snabdjevače, koji im preprodaju rusku naftu. Na kraju sve to plate mali – poručio je Bajić.

Mutni poslovi

Uprkos tome što evropske vlasti i kompanije pokušavaju da prekinu veze sa Rusijom nakon početka rata u Ukrajini Evropa je prošle godine iz te zemlje uvezla skoro polovinu potrebne količine dizela. Prema zvaničnim podacima, ovaj uvoz iz Rusije je tokom januara ove godine iznosio 770.000 barela nafte, što je najviše od marta prošle godine.

Društvo

OBAVJEŠTENJE ZA PENZONERE: Pomjerena isplata aprilskih penzija

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje je naveo da isplata kreće 6. maja.

Isplata aprilskih penzija ovog meseca pomjerena. Najstariji građani svoj novac mogu očekivati šestog dana u mjesecu maju, kada će novac biti isplaćen za tri grupe penzionera.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje na pitanja oko datuma isplata aprilskih penzija i ostalih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za april 2025. godine, naveo je da isplata kreće 6. maja.

Penzionerima samostalnih delatnosti, poljoprivrednim i vojnim penzionerima penzije za april biće uplaćene 6. maja na tekuće račune, a istog dana počeće isplata na kućne adrese i na šalterima isporučnih pošta, kažu iz PIO Fonda Srbije.

Za penzionere iz kategorije zaposlenih isplata penzija za april biće 10. maja na tekuće račune, a od 12. maja počeće isplata na kućne adrese i na šalterima isporučnih pošta. Isplata penzija za april za penzionere Fonda PIO kojima je prebivalište u državama nastalim na prostoru bivše SFRJ počinje 9. maja 2025. godine.

Nastavi čitati

Društvo

ŽIVOT NA IVICI: Kako građani Srpske preživljavaju uz rastuće troškove i stagnirajuće plate?

U sjenci statističkih podataka ali i trenutne političke krize kojoj se ne nazire kraj krije se svakodnevna borba građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Svi oni jednako su u guši.

Naime, martovska sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj od 2.700,44 KM stoji kao suhi statistički podatak koji krije gomilu ekonomskih izazova sa kojima se suočavaju porodice, dok prosječna neto plata od 1.476 KM pokriva jedva nešto više od polovine neophodnih troškova.

Porodični budžeti pod konstantnim su pritiskom. Najveći dio odlazi na osnovne potrebe – 1.237 KM samo za prehranu, što predstavlja gotovo čitavu prosječnu platu radnika u građevinarstvu. Kada se tome dodaju troškovi stanovanja i komunalnih usluga od 664 KM, jasno je zašto mnogi građani provode besane noći razmišljajući kako preživjeti do sljedeće plate.

Za veliki broj porodica, kraj mjeseca postao je period matematičkih akrobacija. Mnogi su prinuđeni birati između plaćanja računa za grijanje ili kupovine novih cipela za dijete. Oni zaposleni u slabije plaćenim sektorima poput ugostiteljstva ili prerađivačke industrije, sa primanjima koja jedva prelaze 1.200 KM, posebno su ranjivi.

Uz ove podatke dodajmo i da je povećanje plate u odnosu na februar bilo 1 KM. Da dobro čitate.

Kontrast između različitih sektora dodatno naglašava društvene nejednakosti. Dok zaposleni u finansijskom sektoru uživaju u prosječnoj plati od 2.078 KM, radnici u sektoru nekretnina moraju se snaći sa gotovo upola manjim iznosom od 1.179 KM. Ova razlika stvara društvo podijeljeno na one koji mogu priuštiti sindikalnu potrošačku korpu i većinu koja mora živjeti sa kompromisima.

Ekonomska realnost tjera građane na kreativnost, ali i na teške odluke. Mnogi se okreću dodatnim poslovima, prekovremenom radu ili različitim oblicima neformalne ekonomije. Tenzija između rastućih troškova i stagnirajućih plata postaje svakodnevica koja oblikuje životne odluke – od odgađanja zasnivanja porodice do odustajanja od daljeg obrazovanja zbog finansijskih ograničenja.

Iako statistički podaci govore jednim jezikom, iza svakog broja krije se ljudska priča o prilagođavanju, odricanju i nadi da će naredni mjesec donijeti poboljšanje. Dok se raspravlja o makroekonomskim pokazateljima i politici, obični građani nastavljaju svakodnevnu borbu za dostojanstven život, pokazujući izuzetnu otpornost u suočavanju sa ekonomskim izazovima koji ostaju konstanta u njihovim životima.

Nastavi čitati

Društvo

ZBOG ODLASKA LJUDI U INOSTRANSTVO: Broj nezaposlenih u BiH značajno smanjen

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, broj nezaposlenih se za godinu dana smanjio za više od 14.000.

Kako se navodi u ovim podacima, krajem februara prošle godine je bilo 338.528 nezaposlenih, dok je u istom mjesecu ove godine bilo 324.314.

Ovo znači da je manje nezaposlenih za 14.214 osoba.

“U februaru 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 324.314, a od toga 191.901 žena. Broj registrovanih nezaposlenih osoba se u odnosu na januar 2025. godine povećao za 0,2% (broj nezaposlenih muškaraca se povećao za 0,1%, a žena za 0,3%). U poređenju sa februarom 2024. godine, broj registrovanih nezaposlenih se smanjio za 4,2% (broj nezaposlenih muškaraca se smanjio za 5,4%, a žena za 3,3%)”, stoji u ovim podacima Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano po starosnim grupama, od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba, najveći broj njih, 86.274, pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godine, zatim 68.273 starosnoj grupi od 40 do 49 godina, 62.074 od 30 do 39 godina, 43.527 je u starosnoj grupi 60+, 34.813 osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 29 godina, dok je najmanji broj nezaposlenih osoba u grupi od 15 do 24 godine i iznosi 29.353 osobe.

“Najveći broj nezaposlenih muškaraca pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godina i iznosi 39.180 osoba, zatim 26.058 muškaraca pripada starosnoj grupi od 40 do 49 godine, dok je najmanji broj nezaposlenih muškaraca u starosnoj grupi 25 do 29 godina i iznosi 11.952 osobe. Najveći broj nezaposlenih žena, njih 47.094, pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godina, zatim 42.215 starosnoj grupi od 40 do 49 godina, dok je najmanji broj nezaposlenih žena u starosnoj grupi od 15 do 24 godina i iznosi 15.636 osoba”, piše u ovim podacima.

Ekonomista Admir Čavalić kaže za “Nezavisne novine” da ovo nisu ohrabrujući podaci, već su ovo metodološki problemi Zavoda i Agencije za statistiku.

“Za razliku od poreznih uprava, tu se prati agregatna ponuda nezaposlenih, odnosno ukupan broj nezaposlenih. Ovo znači da bilo kakav odlazak ljudi u Njemačku ili neka druga razvijena tržišta podrazumijeva pad nezaposlenosti. Mislim da su dosta vjerodostojniji podaci koji se odnose na porezne uprave, mjesečne prijave ili odjave, ili kvartalne prijave ili odjave. Ovo je samo rezultat činjenice da gubimo radnike i demografski se smanjujemo”, objašnjava Čavalić.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je, govoreći o podacima Agencije za statistiku BiH, da se vjerovatno radi o kombinaciji različitih faktora.

“To je skidanje sa evidencije u skladu sa novijim rješenjima, ali možda i nova zapošljavanja. Pri tome ne treba zaboraviti pripravnike i rad na određeno vrijeme. U svakom slučaju, zaposlenost u BiH je dostigla prag kada ne treba očekivati velike oscilacije u broju zaposlenih”, rekao je Raković.

 

Nastavi čitati

Aktuelno