Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najavili su da će 14. septembra blokirati granice sa Evropskom unijom ukoliko do tada ne bude pronađeno rješenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena

Član Konzorcijuma “Logistika” Nikola Brković izjavio je da će prevoznici, nakon što je Evropska komisija saopštila da neće mijenjati šengenska pravila, biti primorani da preduzmu radikalnije mjere, poput onih iz januara.

“Danas smo imali regionalni onlajn sastanak gdje smo svi jednoglasno potvrdili to već što smo iznijeli u medije, zato što Evropska komisija još nema sluha za naše probleme. Iako smo im dostavili protestnu notu gdje smo ih zamolili još jednom da ne pravimo nikome štetu, ni sebi ni drugima, oglušili su se o naše zahtjeve koji su realni”, rekao je Brković Srni.

On je naglasio da neće biti pojedinačnih akcija, već da će prevoznici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore djelovati zajedno.

“Dvije godine razgovaramo sa njima”

Brković smatra da je posebno problematično to što Evropska komisija priznaje da problem postoji i navodi da je otvorena za razgovore, ali, kako tvrdi, ne preduzima konkretne korake.

“Mi smo dvije godine razgovarali sa njima, bezbroj sastanaka je bilo, i u Briselu i onlajn. Pogotovo Srbija koja je imala svoje zastupnike”, rekao je Brković.

Brković: Očekuje se opšti kolaps

On je upozorio da bi blokada granica sa EU mogla dovesti do opšteg kolapsa, ali smatra da je takav potez svojevrsna preventivna mjera.

“Bolje je da sami stanemo i da probamo da brže dođemo do rješenja, nego da nam svima pojedinačno blokiraju više od 80 odsto firmi i da budemo blokirani sami od sebe. Taj scenario nas svakako čeka”, naveo je Brković.

Prema njegovim riječima, prevoznicima ne preostaje mnogo drugih mogućnosti, jer javnost za njihove probleme praktično nije ni znala dok prvi put nisu izašli na granice.

Evropska komisija neće mijenjati pravila

Evropska komisija saopštila je da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovore o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Balkana kojima je potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

Prevoznici su se u ponedjeljak, 31. avgusta, okupili ispred sjedišta delegacija EU u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, zahtijevajući da hitno bude riješen problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa Balkana u zemljama Šengena.

Aktiv direktora osnovnih škola u Banjaluci zatražio je od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odobrenje za održavanje skraćenih časova tokom ove sedmice.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen za BL portal potvrdio da je su zatražili skraćene časove, zbog još uvijek visokih temperatura, te uslova u kojima učenici ne mogu biti dovoljno fokusirani na nastavu.

“Jeste, prijedlog je da se razmotri ta opcija”, kratko je kazao Popržen za BL portal.
Nova školska godina počela je juče, 1. septembra, a odluci o skraćenim časovima naknadno će se oglasiti u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, takođe je prije samo dva dana upozorio javnost da je potrebno pokrenuti projekat klimatizacije svih škola, budući da klimatizovane učionice trenutno predstavljaju rijetkost.

“Zbog visokih tempertura u pojedinim školama u Republici Srpskoj biće skraćeni časovi. Vjerujte, u Trebinju je tek neizdrživo. Potrebno je klimatizovati sve škole, a ne da to funkcioniše kao sada jedna učionica ima klimu jer učenik ima roditelja koji će to da donira, a druga nema. Sistemski se mora uraditi”, kazao je nedavno Gnjatić za BL portal.

– Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MKSR) u Hagu ni posle šest dana nije obavestio članove porodice generala Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj bolnici u Sheveningenu, kada bi mogli da preuzmu njegovo telo, izjavio je Mladićev sin Darko Mladić.

On je za ”Politiku” rekao da još nema informacije o tome dokle se stiglo sa istragom o okolnostima smrti njegovog oca koju je naložila predsednica Mehanizma Grasiela Pati Santana.

Istragu o okolnostima Mladićeve smrti, shodno odluci Santane, vodi sudija Ijan Bonomi, kojem su na raspolaganje stavljena sva dokumenta o nekadašnjem komandantu VRS, među kojima su i oni sa znakom poverljivosti.

Nakon smrti se naređuje istraga koja obuhvata uzimanje izjava od lica koja su zatekla umrlog osuđenika, kada su ga zatekla, kada su ga poslednji put videla…

Izjave te vrste se, u najvećem broju slučajeva, uzimaju od bolničara, stražara ili onoga ko se nalazio u njegovom okruženju.

Obavezno se radi obdukcija, nalaže se i toksikološka analiza, a nakon toga se utvrđuje tačan uzrok i vreme smrti.

Kad se završe sve navedene analize i kada se utvrdi tačan uzrok smrti, izdaje se takozvana međunarodna ili internacionalna umrlica.

Reč je o sprovodnom dokumentu kojі garantuje da je lice preminulo, gde, kada i pod kojim okolnostima se to dogodilo i to služi kao jedan od dokumenata da se od holandskih vlasti dobije dokument kojim se dozvoljava da se posmrtni ostaci transportuju u zemlju u kojoj će biti obavljena sahrana.

General Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

(Tanjug) Foto: Tanjug