Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Related Topics:

Svijet

Demonstranti pokušavaju da preuzmu vlast na silu METODAMA SRPSKE NVO

Služba državne bezbjednosti Gruzije saopštila je danas da je cilj organizatora protesta protiv usvajanja zakona “O transparentnosti stranog uticaja” u toj zemlji da nasilno preuzmu vlast koristeći metode “srpske nevladine organizacije CANVAS”.

“Da bi se demoralisali i provocirali policajci, koriste se metode povezane sa organizacijom obojenih revolucija, kao što su zastrašivanje, mito, sceniranje njihovog prelaska na stranu demonstranata, što ima za cilj raspad državnih struktura i preuzimanje vlasti silom”, piše u saopštenju gruzijske službe, prenosi Tanjug.

Dodaje se da je među organizatorima protesta “dio Gruzijaca koji se bore u Ukrajini”, a da je njihova namjera organizovanje “destruktivnih i nasilnih scenarija” finansiranih od inostranih stranaka i nevladinih organizacija, prenose RIA Novosti.

Organizator protesta, prema navodima službe, dobijaju novac iz inostranstva u formi kripto valuta.

Parlament Gruzije je 1. maja usvojio prijedlog zakona “O transparentnosti stranog uticaja” u drugom čitanju, kojim se predviđa da organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva registruju kao “agenti za strane interese”.

Od takvog zakona se odustalo prošle godine zbog masovnih protesta, ali je u aprilu ove godine vladajuća stranka “Gruzijski san” predložila skoro identičan zakon, sa izmjenom da se umjesto termina “agent za strane interese” koristi “organizacija koja radi za strane interese”.

CANVAS, odnosno Centar za primenjene nenasilne akcije i strategije, osnovali su 2005. godine Slobodan Đinović i Srđa Popović sa ciljem, kako je navedeno na sajtu te NVO, zalaganja za upotrebu nenasilnog otpora u unapređenju ljudskih prava i demokratija.

Nastavi čitati

Svijet

JEFTINIJE NEGO U BANJALUCI! Kuća sa dvorištem u Toskani za 90.000 evra

U mjestu Mulaco u italijanskoj Toskani mogu se naći kuće jeftinije nego stanovi u Beogradu.
Primjera radi, nedavno je kuća od 207 kvadrata ponuđena na prodaju za 90.000 evra, a opisuje se ne samo kao dom već nešto na čemu će vam ostali zavidjeti.

Opremljena je sa tri velike spavaće sobe i raskošnom terasom na kojoj mogu uživati ljubitelji cvijeća.

Kako se navodi, ovoj vili je udobnost srednje ime. Posjeduje i garažu, a u blizini se nalazi i ski-staza, brojne pekare sa lokalnim delikatesima…

Poređenja radi, stanovi oko 60 kvadrata se u Novom Beogradu mogu naći i za 150.000 evra, a u drugim opštinama su cijene još veće.

U Rakovici su stanovi od 200 kvadrata oko 150.000 evra, a u Zemunu i do 350.000 evra.

Na Senjaku i Vračaru cijene za ovu kvadraturu premašuju 800.000 evra.

Nastavi čitati

Svijet

DA LI JE ZAUSTAVLJEN PRIJEM KOSOVA U SAVJET EVROPE? Priština nije na dnevnom redu, sve je odgođeno za narednu godinu

Komitet ministara Savjeta Evrope, po svemu sudeći, neće donijeti konačnu odluku o prijemu Kosova u tu instituciju na sastanku 16. i 17 maja pošto se ta tema ne nalazi ni na dnevnom redu.

Analitičari nisu iznenađeni ovakvim razvojem događaja jer Priština nije napravila konkretan korak ka formiranju Zajednice srpskih opština što Zapad traži kao uslov za prijem Kosova u Savjet Evrope, piše beogradski Blic.

To bi moglo da znači da se sve odlaže za sljedeću godinu.

Kada je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope 16. aprila dala “zeleno svjetlo” da Kosovo uđe u Savjet Evrope činilo se da Prištinu od tog koraka dijeli samo formalnost.

Ipak, ubrzo se ispostavilo da je ta formalnost za Aljbina Kurtija, premijera Kosova, velika prepreka jer mu i dalje ne pada napamet da napravi praktično bilo kakav korak ka formiranju ZSO, iako se na to Priština obavezala još 2013. godine Briselskim sporazumom.

Zbog toga, kako stvari sada stoje, Komitet ministara Savjeta Evrope neće ni raspravljati o prijemu Kosova na sastanku 16. i 17. maja pošto ta tema nije ni uvrštena u dnevni red.

Za Strahinju Subotića, programskog menadžera Centra za evropske politike, to je očekivani epilog svega što se događalo u posljednje vrijeme.

“Francuska je ostala pri stavu da Priština mora prvo da napravi značajniji iskorak ka formiranju ZSO prije ulaska u Savjet Evrope. Tu je i Mađarska koja ima isti stav iako je priznala Kosovo kao što je priznala i Francuska. Sve to ukazuje da je situacija za Prištinu kompleksnija u Savjetu Evrope iako ima brojke na svojoj strani”, navodi Subotić.

Kako kaže, Mađarska se tako postavila jer želi da “izgradi još bolje bilateralne odnose sa Srbijom”.

“Sa druge strane, Francuska gleda opštu sliku i ne želi da se ulaskom Kosova u Savjet Evrope bez formiranja ZSO destabilizuje Zapadni Balkan. Loptica je sada svakako u dvorištu Aljbina Kurtija”, objašnjava Subotić.

Programski direktor Centra za evropske politike dodaje da “odlaganje konačne odluke o prijemu Kosova u Savjet Evrope” neće ni “pomoći ni odmoći dijalogu Beograda i Prištine”.

“Ulazak Kosova u Savjet Evrope bez formiranja ZSO bi svakako u ovom trenutku dodatno destabilizovalo Zapadni Balkan. Zato se može reći da se sada vraćamo na nulu. Na neki način smo kupili vrijeme. Čekaju se izbori u EU i u Americi. Dolaze novi ljudi umjesto Miroslava Lajčaka, Gabrijela Eskobara i vjerovatno Žozepa Borelja tako da ne očekujem ništa novo u vezi sa kosovskim pitanjem do 2025. godine”, zaključuje Subotić, piše “Blic”.

Savjet Evrope je u utorak objavio dnevni red sastanka Komiteta ministara 16. i 17. maja na kome nema rasprave o prijemu Kosova, ali je i ostavio mogućnost promjena u narednih desetak dana. Inače, Komitet ministara se sastaje samo jednom godišnje i to obično u maju.

“Saopštenje odražava dnevni red kakav je u ovom trenutku i nemamo više informacija da podijelimo”, poručili su u Savjetu Evrope.

Ubrzo je stiglo i bliže obrazloženje ambasade Njemačke u Prištini. U toj ambasadi su poručili kako je vrijeme da “Vlada Kosova ubijedi države članice Savjeta Evrope da zaslužuje prijem u tu međunarodnu organizaciju, preduzimajući konkretne korake ka stvaranju ZSO”.

“Takav korak, po našem mišljenju, predstavljao bi podnošenje prijedloga statuta ZSO Ustavnom sudu. Kako je ambasador rekao u svom tvitu poslije glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope: Kosovo mora da uradi veliki posao”, naveli su u ambasadi Njemačke u Prištini.

Kako su dodali, to se još nije dogodilo.

“Sada je na premijeru Aljbinu Kurtiju i njegovoj Vladi da ubijede potrebne države članice drugim sredstvima, odnosno preduzimanjem drugih konkretnih koraka ka stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom, koju se Kosovo obavezalo da će uspostaviti i koja je međunarodna obaveza”, saopštila je njemačka ambasada, prenosi Blic.

Podsjećamo, samoproglašene vlasti u Prištini proglasile su nezavisnost “Kosova” 2008. godine. Nezavisnost su priznale brojne zemlje predvođene Sjedinjenim Američkim Državama. Srbija, kao ni BiH, ne priznaju nezavisnost Kosova.

Nastavi čitati

Aktuelno