Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Svijet

BONDI “FBI ima hiljade fotografija Epstajna i ISKORIŠTAVANJA MALE DJECE”

Pam Bondi, glavna državna tužiteljka SAD, bliska američkom predsjedniku Donaldu Trampu, izazvala je buru reakcija izjavom da FBI pregledava “desetine hiljada snimaka milijardera i osuđenog pedofila Džefrija Epstajna sa djecom ili dječjom pornografijom”.

Ova šokantna tvrdnja iznesena je pred novinarima u Bijeloj kući samo nekoliko dana nakon što je sličnu izjavu dala nepoznatoj osobi sa skrivenom kamerom u restoranu.

Bondijeva je rekla da FBI trenutno pregledava ogroman broj snimaka u sklopu revizije dokaza u slučaju “Epstajn”, dok Trampova administracija obećava objavljivanje dodatnih dokumenata iz istrage o seksualnoj trgovini ljudima.

Međutim, agencija AP navodi da ni optužnice protiv Epstajna i njegove saučesnice Gilejn Maksvel ni drugi relevantni dokumenti ne pominju postojanje takvih snimaka.

Brojni advokati i zvaničnici uključeni u procesuiranje Epstajna i Maksvelove tvrde da nikada nisu vidjeli ili čuli za takvu kolekciju snimaka. Iako jedan sudski dokument iz 2023. godine pominje potencijalno kompromitujući materijal pronađen u Epstajnovoj imovini, detalji su ostali tajni zbog sudskog naloga.

Istraživačko novinarstvo AP-a otkriva da snimci na koje Bondijeva aludira nisu dio ranijih optužnica, niti su bili korišćeni kao dokazi na suđenju Gilejn Maksvel 2021. godine, gdje je osuđena za regrutovanje maloljetnica za Epstajnove potrebe.

Ministarstvo pravde SAD više puta je odbilo da komentariše navode Bondijeve.

“Spoljnim izvorima nije poznato šta je zaista uključeno u reviziju dokumenata u posjedu Ministarstva pravde”, rekao je portparol Čed Gilmartin.

Priča o Epstajnu, koji je preminuo u zatvoru 2019. godine pod sumnjivim okolnostima, odavno je magnet za teorije zavjere.

Njegove veze sa moćnim ličnostima, uključujući britanskog princa Endrjua i bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona, već godinama hrane sumnje o zataškavanju.

U međuvremenu, milijarder Ilon Mask dodatno je rasplamsao kontroverzu tvrdeći, bez dokaza, da se Epstajnovi dosijei ne objavljuju jer u njima figurira i Donald Tramp. Ta objava brzo je uklonjena sa društvenih mreža.

Kao odgovor na rastući pritisak javnosti, Bondijeva je izjavila za Fox News da se “Epstajnov klijentski spisak nalazi na njenom stolu” i da je naredila FBI-ju da joj preda sve neobjavljene materijale, uključujući i snimke.

Direktor FBI-ja Kaš Patel, gostujući u podcastu Džoa Rogana, odbacio je tvrdnje da postoje inkriminišući snimci Epstajnovih prijatelja.

“Da takav snimak postoji, vi biste ga već vidjeli”, rekao je Patel.

Džefri Pagliuka, advokat Gilejn Maksvel, rekao je da takvi materijali nikada nisu bili dostavljeni timu odbrane, niti ih je ikad vidio.

“Nemam pojma o čemu Bondijeva govori”, izjavio je Pagliuka.

Izvještaji američkog Ministarstva pravde iz 2020. godine pokazuju da je policija tokom pretresa Epstajnove vile u Palm Biču 2005. pronašla opremu za video-nadzor, koja je kasnije nestala.

Ta informacija dodatno raspiruje sumnje o mogućem postojanju snimaka koji bi mogli kompromitovati moćne ljude.

Dodatnu dimenziju čitavoj aferi daje i tužba žrtava protiv banke JPMorgan Chase, koja je navodno ignorisala upozorenja o Epstajnovim aktivnostima.

U tom postupku advokati su zahtijevali sve snimke i fotografije koji bi mogli potvrditi optužbe. Upravitelji Epstajnove ostavštine obavijestili su sud da su pronašli materijale koji “možda sadrže dječju pornografiju”, ali detalji nisu objavljeni, prenosi Nova.

Pam Bondi nije ponudila dodatna objašnjenja. Advokatica Dženifer Friman, koja zastupa žrtve, izjavila je: “Nisam vidjela nikakve snimke, niti znam o čemu je tačno govorila, ali voljela bih da saznam.”

Dok god nema javno dostupnih dokaza koji bi potkrijepili tužiteljkine tvrdnje, slučaj ostaje pod velom misterije i u središtu žestokih političkih i pravnih sukoba.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI ZAOKRET FRANCUSKE! Evropa da prati Trampov primjer i prekine isporuku oružja Ukrajini

Evropa bi trebala da prati primjer predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je suspendovao vojnu pomoć Ukrajini i obustavio slanje oružja, istakao je lider francuske stranke Patriote Florijan Filipo.

“Da li želite da nastavite da plaćate još više za Ukrajinu, rat i ogromnu korupciju koja vlada u toj zemlji? Da plaćate da bi oni koji su bliski režimu mogli da kupe luksuzne vile i automobile širom svijeta, dok /francuski premijer Fransoa/ Bajro traži od vas mjere štednje u iznosu od 46 milijardi dolara?

Dosta! Hajde da iskoristimo Trampovu odluku da prekine svu vojnu i finansijsku pomoć Kijevu i da uspostavimo mir!”, napisao je Filipo na “Iksu”. Američki mediji objavili su u ponedjeljak, 30. juna, da je Pentagon obustavio isporuku određenih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane i precizne municije Ukrajini, usljed zabrinutosti za sopstvene zalihe. Pojedini ukrajinski izvori tvrde da je Vašington potpuno obustavio isporuku vojne pomoći Kijevu.

Nastavi čitati

Svijet

PAKAO IZ VAZDUHA! Rusi Iskanderom sravnili ukrajinski štab – ELIMINISAN BRIGADNI VRH!

Ruski raketni udar na Guljajpolje, izveden taktičkim raketnim sistemom „Iskander“, rezultirao je potpunim uništenjem komandnog sastava 110. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.

Kako je potvrdio i sam ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, u napadu je ubijen komandant brigade, pukovnik Zaharevič. On je dodao da ima još nekoliko žrtava. Međutim, u prvi mah nije bilo jasno da li Zelenski misli na kompletan vrh brigade.

U narednim danima počele su da se pojavljuju umrlice niza drugih lica pored Zahareviča. Potom se saznalo da je stradao i njegov zamjenik, potpukovnik Romanjuk. Prema novim informacijama, stradao je i načelnik štaba brigade, potpukovnik Valerij Mirzajev, kao i još nekoliko visokih oficira. Praktično, cijela komanda 110. brigade je zbrisana u jednom preciznom udaru.

Udar se dogodio na udaljenosti od oko 70 kilometara iza linije fronta, što svjedoči o dubokoj operativnoj sposobnosti ruske vojske da pogađa ciljeve u pozadini. Guljajpolje je selo u Dnjepropetrovskoj oblasti i ne treba ga miješati sa gradom u Zaporoškoj oblasti, znatno bližim frontu. Rusi moraju da odaju priznanje i svojim kvalitetnim obavještajnim podacima koji su doveli do likvidacije čitavog terenskog štaba.

Naime, iako su neki ukrajinski izvori odmah izvijestili o stravičnoj pogibiji oficira, drugi su pisali kako je ubijeni pukovnik stradao sa porodicom. To je trebalo da opravda činjenicu o više mrtvih lica. I zaista, na mjestu pogotka, u selu Guljajpolje, nalaze se samo ostaci seoskih kuća. Vremenom je istina isplivala, a veliki gubici među oficirima nisu mogli da se sakriju.

Ovaj gubitak predstavlja ozbiljan udarac za ukrajinske snage, koji podsjeća da su Rusi sposobni da dođu u posjed važnih operativnih podataka, ali i da precizno dejstvuju.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno