Connect with us

Svijet

Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

“Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

“Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

“Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

“Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

Related Topics:

Svijet

“IZGUBIO JE VID NA JEDNOM OKU”: Ambasadorka Izraela otkrila U KAKVOM JE STANJU Alon Ohel

Ambasadorka Izraela u Srbiji Avivit Bar-Ilan rekla je da je Alon Ohel, srpski državljanin koga je Hamas oslobodio iz zarobljeništva u Gazi, sada dobro, ali da mora da ojača.

Ambasadorka je za RTS rekla da je ponedjeljak zaista bio poseban dan za nju, ali i za čitav izraelski narod.

– Mi smo čekali dvije godine da se to desi i osjetili smo veliko olakšanje kada smo vidjeli žive taoce koji se vraćaju kući na svojim nogama, sa osmijehom na licu, ali bio je to i dan ispunjen tugom zbog gubitka velikog broja ljudi od 7. oktobra i zbog činjenice da je 28 talaca mrtvo. Oni bi trebalo da budu vraćeni u Izrael i da budu pokopani na izraelskom tlu – navela je Avivit Bar-Ilan.

Govoreći o Alonu Ohelu, kaže da je on postao dio njihove šire porodice u Srbiji, prenosi RTS.

– Jako smo srećni i zahvalni na podršci koju smo primili od srpske vlade, od predsjednika Vučića i srpskog naroda, kako bi on bio pušten. U kontaktu sam bila sa njegovom majkom koja me je lično zamolila da srpskom narodu prenesem njenu poruku i njenu zahvalnost na podršci porodici u borbi za njegov povratak – navodi ambasadorka Izraela.

Ističe da Alonova majka kaže da se on dobro osjeća, ali da mora da ojača, jer je bio slab i neuhranjen.

– Njegovo putovanje ka oporavku i povratku u život tek počinje. Stanje njegovog oka nije baš najbolje, izgubio je vid na jednom oku i trebalo bi da ga operišu kako bi to pokušali da saniraju, ali u suštini porodica je srećna, zahvalna, radosna. Došao je trenutak koji su toliko dugo čekali – kaže Avivit Bar-Ilan.

Ambasadorka Izraela navodi da je Alon muzičar i da su se postarali da ga klavir čeka u bolničkoj sobi kako bi mogao ponovo da svira.

Kaže i da se sastao sa momkom sa kojim je bio u zatočeništvu mnogo mjeseci.

– On je pušten prije devet mjeseci, a Alon je od tada bio sam u zatočeništvu. Zamislite kako je to bilo da devet mjeseci bude okovan, u lancima, u jako lošem stanju. Sada se nadamo da će njegov oporavak dobro teći – naglasila je ambasadorka Izraela.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP KRITIKOVAO PUTINA: Veoma sam razočaran

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom razgovora sa novinarima u utorak u Bijeloj kući.

Tramp je rekao da ruski lider jednostavno nije voljan da okonča ”svoj rat u Ukrajini”, prenosi Rojters.

“Gledajte, veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali veoma dobar odnos, vjerovatno i dalje imamo. On stvarno mora da riješi ovaj rat. Znate, trenutno u Rusiji imaju duge redove ljudi koji čekaju na benzin”, rekao je Tramp.

“Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”
Tramp je izjavio da su sve zemlje koje su željele da budu dio BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

“Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS’… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenijela je danas azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bijele kuće.

Tramp je istakao da je američka politika uz prijetnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

Nastavi čitati

Svijet

GRČKA uvodi radno vrijeme od PUNIH 13 ČASOVA, ali samo u privatnom sektoru

Fabrički radnici, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru, prenosi Politiko.

Parlament će sutra glasati o kontroverznom zakonu, bez obzira što su planirani protesti širom zemlje.

Uprkos rastućem otporu sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija. Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra je transformisala tržište rada u ono što naziva jednim od “najfleksibilnijim“ u Evropi.

Od jula 2024. godine, od zaposlenih u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim sektorima usluga može da se zatraži da rade po novom šestodnevnom rasporedu, a dužim radnim vremenom, a plata bi im bila uvećana za 40 odsto.

Taj potez, suprotan trendu skraćivanja radne nedelje u nekim evropskim zemljama, vlada smatra neophodnim zbog smanjenja stanovništva Grčke, sve većeg broja starih i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika. Linker
Parlament odlučuje o uvođenju zakona:

Grčka uvodi 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru u skladu sa zakonom koji je predat na glasanje u nacionalnom parlamentu.

Fabrički radnici, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru, prenosi Politiko.

Parlament će sutra glasati o kontroverznom zakonu, bez obzira što su planirani protesti širom zemlje. Uprkos rastućem otporu sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija.

Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra je transformisala tržište rada u ono što naziva jednim od “najfleksibilnijim“ u Evropi.

Od jula 2024. godine, od zaposlenih u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim sektorima usluga može da se zatraži da rade po novom šestodnevnom rasporedu, a dužim radnim vremenom, a plata bi im bila uvećana za 40 odsto.

Taj potez, suprotan trendu skraćivanja radne nedjelje u nekim evropskim zemljama, vlada smatra neophodnim zbog smanjenja stanovništva Grčke, sve većeg broja starih i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika.

Nastavi čitati

Aktuelno