Connect with us

Politika

Tegeltija i Helez sami sebe izabrali

U BiH se nerijetko dešava da pojedini funkcioneri sjede, naročito nakon izbora, na duplim, nespojivim pozicijama, a prilikom biranja novog saziva Savjeta ministara ponovo se došlo u situaciju da su među kandidatima za ministre bili i poslanici te da su sami sebi dali glas za prelazak na drugu funkciju.

Zoran Tegeltija (SNSD) i Zukan Helez (SDP BiH) u srijedu su, sa pozicija poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, glasali za predloženi sastav Savjeta ministara čiji su i sami bili dio, jer su bili predloženi i za ministre finansija i trezora, odnosno odbrane na zajedničkom nivou vlasti.

I to nije usamljen slučaj. Ista situacija zabilježena je i krajem 2019. kada su Staša Košarac i Vojin Mitrović iz SNSD-a, kada se glasalo za ministre na nivou BiH, bili isto tako poslanici i kandidati, a na kraju i glasali sami za sebe. U istoj poziciji četiri godine ranije bio je i Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a, koji je, glasajući za predloženi saziv Savjeta ministara, glasao i za sebe, jer je bio predložen za ministra finansija i trezora BiH.

Sagovornici “Glasa Srpske” tvrde da do toga dolazi jer takve situacije nisu definisane ni Poslovnikom o radu Predstavničkog doma Parlamenta BiH ni Izbornim zakonom, za razliku od Republike Srpske, odnosno republičkog parlamenta, gdje, što je viđeno u decembru prošle godine prilikom izbora novog saziva Vlade Republike Srpske, nisu glasali oni poslanici koji su bili predloženi za ministre.

Do promjena u propisima trebalo bi, prema njihovim viđenjima, da dođe i u Parlamentu BiH, jer nije politički korektno, a ni etički da poslanik glasa sam za sebe. Pojedinci smatraju da bi trebalo ponovo pričati na nivou BiH o već ranije predloženom institutu “mirovanja” mandata. SDP BiH je tada, naime, predložio izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno da lice koje je izabrano u zakonodavnu vlast na svim nivoima vlasti u BiH za vrijeme trajanja mandata može prihvatiti vršenje jedne funkcije, a drugu staviti u “mirovanje”. Izmjene su jednoglasno podržane u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda Parlamenta, tako da nisu stupile na snagu.

Zamjenik predsjedajućeg srpskog Kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milan Petković kaže za “Glas Srpske” da je Izborni zakon jedinstven i za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlament BiH.

– To se reguliše poslovnicima o radu, a u Srpskoj je to uređenije. Sigurno je loša praksa da poslanici glasaju za sebe kad su kandidati i za ministre. To u budućnosti treba mijenjati, jer ionako dolazi do dvostrukih funkcija.

Mislim da će o tome ponovo morati pričati kroz izmjene Izbornog zakona – rekao je Petković, koji je u prošlom mandatu vlasti bio potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Dugogodišnji poslanik i delegat u Parlamentu BiH Lazar Prodanović (SNSD), koji je bio dio i radnih grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ukazuje na dvije opcije – mijenjanje poslovnika o radu Predstavničkog doma i ugrađivanje preciznih odredaba u Izborni zakon BiH.

– Poslovnik može definisati da se, ako je poslanik kandidat za ministra, njegov glas ne broji, a postoji drugi model da kandidati koji se predlažu za taj nivo vlasti prije toga treba da podnesu ostavku na mjesto poslanika, a postoji i opcija, o kojoj je pričano, a to je mirovanje mandata – istakao je on za “Glas”.

Pozicije

Funkcioner SNSD-a Vojin Mitrović je bio prvi koji je nakon izbora 2022. obavljao nespojive funkcije jer je nastavio da bude ministar komunikacija i transporta BiH do izbora novog saziva Savjeta ministara, koji nije bio ni blizu formiranja kad je konstituisan sastav Narodne skupštine, gdje je on i prihvatio mandat narodnog poslanika. I Denis Zvizdić je poslije izbora 2018. bio i predsjedavajući Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a u sličnim pozicijama su bili i drugi iz Srpske i FBiH.

Politika

CRNADAK: Počinje borba za oslobođenje Republike Srpske

“Vlast predvođena SNSD-om, iz godine u godinu, napravila je velika oštećenja na društvu u Republici Srpskoj, čineći korupciju normalnom, a najgore ljudske osobine, poput pohlepe, bahatosti i ulizivanja poželjnim.”

Rekao je to šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

Crnadak je istakao da je to dovelo do velikog raseljavanja, prije svega mladih ljudi, koji, kako je rekao, ne odlaze zbog nedostatka posla, nego zbog nedostatka slobode i pravde, zbog nepovjerenja u institucije i zbog opšte neizvjesnosti.

“Osim pojedinih profesora i analitičara, koji danas sramno tvrde da za ovaj društveni kolaps vlast i opozicija dijele odgovornost pola-pola, cijela javnost, ne samo politička, svjesna je da je pred nama borba za oslobođenje institucija Republike Srpske i za potpuni zaokret u poimanju odgovornosti, vršenja vlasti i potrebe da pravda stigne one koji su stotine miliona našeg novca uzeli za sebe”, navodi je Crnadak.

Dodaje da zato danas u Republici Srpskoj politička sredina ne postoji.

“Zato je danas jedini blok ili okupljanje potrebno Republici Srpskoj ono u kojem će sve stranke i pojedinci koji žele stvarne promjene napraviti dogovor i jasno poručiti: nema saradnje sa SNSD i nema saradnje sa najodgovornijim pojedincima iz vrha režima, jer samo tako možemo prekinuti ovaj strašni period iza nas”, jasan je Crnadak.

On smatra da taj blok treba da ima što bolje prolazno vrijeme 23.novembra, a onda da odnese pobjedu sa svoja dva kandidata na izborima 2026.godine.

“Taj blok treba da, kao cjelina, vodi formiranje sledeće Vlade Republike Srpske i zadaje njene prioritete, jer ako tempo budu diktirali pojedinci iz režima neće biti promjena, neće biti vraćanja nade i optimizma našem namučenom narodu”, naveo je Crnadak i poručio:

“Kao u Crnoj Gori, kad su u bloku protiv Mila i DPS bile razne opcije, od Amfilohija do Dritana, tako mora biti i ovdje, a svi van toga biće na drugoj strani!”

Nastavi čitati

Politika

TRI SJEDNICE U JEDNOM DANU: Parlament BiH zakazao politički maraton za 15. oktobar

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 15. oktobar zakazao je čak tri sjednice za isti dan, i to dvije hitne i jednu redovnu.

Jedna od hitnih sjednica koja je zakazana odnosi se na “evropski put BiH” sa fokusom na usvajanje Programa reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan, međutim taj dokument već je usvojen i poslat u Brisel, tako da nije poznato da li će sjednica uopšte biti i održana i o čemu će poslanici diskutovati.

Druga hitna sjednica odnosi se na Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu. Ovaj budžet već dva puta je bio pred poslanicima, međutim nije bilo podrške za njegovo usvajanje.

Tačnije, o budžetu se nije ni raspravljalo s obzirom na to da je taj dokument koji su preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, usvojili Željko Komšić i Denis Bećirović, takođe članovi Predsjedništva BiH, nesprovodiv.

Iz same rasprave na sjednicama Predstavničkog doma na kojima se govorilo o proceduri po kojoj je budžet došao pred poslanike, moglo se zaključiti da od usvajanja tog dokumenta neće biti ništa, jer budžet ni tehnički ni ekonomski nije izrađen na pravi način.

Nakon završetka hitnih sjednica, ako uopšte i budu održane, uslijediće i redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na čijem dnevnom redu je i Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH po hitnom postupku.

Ovaj zakon prije Predstavničkog doma razmatrao je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, međutim delegati nisu prihvatili hitnu proceduru i ovo zakonsko rješenje ići će po redovnoj proceduri, što će značajno usporiti njegovo usvajanje.

Osim toga, poslanici će razmatrati i izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH te izmjene Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, a razmatraće se i nekoliko evropskih zakona koji se odnose na žig, patente, zaštitu poslovne tajne i zaštitu topografije poluprovodničkih proizvoda te zastupanja u oblasti prava industrijskog vlasništva

Nastavi čitati

Politika

POKUŠAJ PRAVDANJA Cvijanović pojasnila zašto je SNSD odlučio da ide na izbore

Srpski član Predsjednišva i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović pojasnila je tokom rasprave na Iksu zašto je SNSD odlučio da ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Istakla je da je izlazak na izbore nužan zbog Republike Srpske, te navela da parcijalan bojkot nije bojkot.

– Da li je to bio izbor SNSD-a? Nije. Ima li Kristijan Šmit pravo po Dejtonskom sporazumu da donosi zakone? Nema. Da li je Sud presuđivao po zakonima koje su donijele institucije po ustavu ovlaštene za donošenje zakona? Nije. Da li je SNSD tražio izbore? Nije – navela je Cvijanovićeva.

Podsjetila je da je SNSD tražio da sve partije razumiju da je ovo podla igra, ne protiv pojedinca, već protiv institucije predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Aktuelno