Politika
IMENOVANJE U SIPA SKINUTO SA DNEVNOG REDA: Podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto
Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.
Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.
Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.
Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.
U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.
Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.
U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.
Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.
Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.
Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.
Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.
Politika
KRESOJEVIĆ PITAO PANDUREVIĆ: Zašto režimski mediji podržavaju Vukanovića i Petrovića?
Poslanik PDP/PSS-a tvrdi da SNSD preko „produženih ruku u opoziciji“ pokušava podijeliti opozicione glasove pred izbore.
Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević odgovorio je na sve žešće prozivke unutar opozicionog bloka, postavljajući pitanje zbog čega pojedini opozicioni kandidati, kako tvrdi, imaju podršku medija bliskih vlasti.
Kresojević je poručio da javnost još nije dobila odgovor na pitanje zašto „režimski mediji podržavaju kandidaturu Nebojše Vukanovića i Ljubiše Petrovića“, ocijenivši da su političke procjene i odnosi unutar opozicije postali veoma neobični.
„Čudne su procjene da su najveći opozicionari oni koji ne vole BN televiziju, a rado sarađuju sa RTRS-om, ATV-om i Herceg televizijom. Možda je tako, možda samo mi to ne razumijemo“, naveo je Kresojević.
Prozvao Aleksandru Pandurević
On smatra da je „napad najbolja odbrana“ te je za aktuelne sukobe unutar opozicije prozvao članicu SDS-a Aleksandru Pandurević.
Kresojević je istakao da nije čuo njen komentar na izjavu bivšeg predsjednika SDS-a Milana Miličevića, koji je rekao da je „ponosan što već 13 godina lijepo sarađuje sa Vladom i predsjednikom Republike Srpske“.
„Da je Draško Stanivuković prije nekoliko dana primio ministra poljoprivrede, to bi bio dokaz saradnje sa režimom, ali kada to uradi Ljubiša Petrović, onda se to drugačije tumači. Kakvi su to dvostruki aršini?“, upitao je Kresojević.
„Cilj je podjela opozicionih glasova“
Poslanik PDP/PSS-a tvrdi da je SNSD svjestan pada podrške među građanima i da zbog toga pokušava izazvati podjele unutar opozicionog bloka.
„SNSD-u je jasno da nemaju podršku naroda i čine sve da svojim produženim rukama u opoziciji podijele glasove opozicije“, poručio je Kresojević.
Politika
NOVI UDAR ZA VUKANOVIĆA: Bivši saradnik tvrdi da su ljudi u Listi za pravdu i red „potrošna roba“
Petar Simić iznio teške optužbe na račun Nebojše Vukanovića i poručio da se u njegovoj organizaciji ljudi odbacuju čim postanu politički teret.
Političke tenzije unutar opozicionog bloka Republike Srpske ne jenjavaju, a novi žestok napad na lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića stigao je od bivšeg člana njegove organizacije Petra Simića.
Simić, koji je isključen iz stranke i sada je kandidat za odbornika, u javnoj objavi iznio je niz optužbi na račun nekadašnjeg političkog saveznika, tvrdeći da se u Listi za pravdu i red ljudi koriste dok su potrebni, a potom odbacuju.
„Rugala se ruga, pa postala druga“
Pod naslovom „Rugala se ruga, pa postala druga“, Simić je poručio da je godinama javno zastupao stavove koje je, kako tvrdi, i sam Vukanović podržavao, ali da su se ti stavovi promijenili kada su se promijenili politički interesi.
– Postoji trenutak kada čovjek shvati da nije bio prevaren zato što nije vidio istinu, već zato što je vjerovao riječima više nego djelima – naveo je Simić.
On tvrdi da posjeduje prepisku u kojoj je Vukanović ranije negativno govorio o pojedinim političkim partnerima, ističući da su preko noći promijenjeni stavovi postali politička nužnost.
„U politici pobjeđuje računica“
Prema njegovim riječima, najveći problem unutar organizacije jeste to što se, kako kaže, odluke donose u uskom krugu ljudi, dok članovi koji iznose drugačije mišljenje postaju višak.
– Organizacija ne jača tako što se ljudi plaše da iznesu svoje mišljenje. Jača kada ljudi imaju osjećaj da vrijede više od jednog potpisa ili jednog glasa – poručio je Simić.
On je naveo da su sličnu sudbinu, prema njegovom mišljenju, doživjeli i pojedini bivši članovi Liste za pravdu i red iz više gradova Republike Srpske.
„Velike ambicije bez organizacije ostaju samo lične ambicije“
Simić upozorava da politička organizacija u kojoj se ljudi „troše brže nego što se stvaraju“ dugoročno ne može opstati.
– Velike ambicije bez velike organizacije ostaju samo lična ambicija. Organizacija u kojoj se ljudi troše brže nego što se stvaraju, na kraju ostaje sama sa sobom – naveo je on.
Njegova objava dolazi u trenutku kada opozicioni blok prolazi kroz ozbiljna pregrupisavanja i kada su odnosi među nekadašnjim saveznicima sve zategnutiji uoči predstojećih izbora.
Da li će ove optužbe izazvati novi odgovor Nebojše Vukanovića i dodatno produbiti podjele unutar opozicije, ostaje da se vidi u danima koji dolaze.
Politika
RASPRODAJA DJEDOVINE! Dug nas gura u provaliju, stranci nam uzimaju RIJEKE, ŠUME RUDNIKE!
Ekonomski sistem Bosne i Hercegovine, a time i Republike Srpske, zasnovan je na konceptu „samokolonizacije” kroz mehanizam valutnog odbora i fiksnog deviznog kursa, što domaćoj vlasti omogućava prekomjerno zaduživanje bez obaveze pokretanja vlastitog razvoja, ocijenio je prof. dr Aleksa Milojević u svojoj naučno-ekonomskoj analizi pod nazivom „Smaknuće dugom”.
Milojević upozorava da je Republika Srpska odavno prešla kritičnu granicu održivosti duga za nerazvijene zemlje, te da realni ekonomski pokazatelji ukazuju na potpunu nemogućnost otplate obaveza iz vlastitih izvora. Zbog toga je uputio hitan apel za donošenje Zakona o zabrani daljeg zaduživanja, po potrebi i putem referenduma.
Realna zaduženost iznosi 120 odsto BDP-a
U analizi se ističe metodološka nedosljednost u zvaničnim statistikama koje mjere javni dug u odnosu na nominalni Bruto domaći proizvod (BDP).
Milojević objašnjava da kada se BDP obračuna u stalnim cijenama (iz 2021. godine), on za 2024. godinu iznosi 13,6 milijardi KM, dok je javni dug iznosio 6,7 milijardi KM, što predstavlja učešće od 49 odsto.
Ukoliko se tome dodaju i krediti podignuti na osnovu vladinih garancija (1,4 milijarde KM), stopa zaduženosti se penje na 60 odsto.
„Prema metodologiji Svjetske banke i MMF-a, maksimalna granica za siromašne zemlje sa skromnim mogućnostima otplate je 35 odsto, što znači da smo odavno prezaduženi”, navodi se u tekstu.
Profesor Milojević ide i korak dalje, tvrdeći da se polovina statistički iskazanog BDP-a uopšte ne zasniva na domaćoj produktivnosti, već na prilivu inostranih sredstava kroz dugove i doznake dijaspore (ukupno 6,3 milijarde KM u 2024. godini).
Kada se BDP umanji za profite koje su strani investitori iznijeli iz zemlje (oko milijardu KM), dolazi se do podatka da stvarna stopa zaduženosti iznosi čak 120 odsto realnog BDP-a.
Otplata duga iz vlastitih sredstava iznosi svega 4,5 odsto
Prema iznesenim podacima, ukupan dugoročni i kratkoročni dug u 2024. godini iznosio je 1,45 milijardi KM, dok su obaveze po osnovu otplate glavnice i kamata iznosile 1,05 milijardi KM. Istovremeno, godišnji prirast BDP-a iznosio je 416 miliona KM.
Analiza pokazuje da je neto poslovni višak za 2024. godinu statistički iznosio 96 miliona KM (9 odsto u odnosu na iznos otplate duga), ali se u realnim okvirima smanjuje na svega 208 miliona KM prirasta, odnosno 4,5 odsto mogućnosti vlastitog vraćanja duga.
To znači da se postojeći dugovi, pa čak i kamate, podmiruju isključivo novim zaduživanjima, čime se ulazi u opasnu dužničku spiralu.
Milojević kritikuje i strukturu potrošnje, navodeći da je budžet gotovo u cjelini potrošački, s obzirom na to da je za podsticaje poljoprivredi i tekućoj proizvodnji u 2024. godini izdvojeno ukupno 256 miliona KM, što je svega 4,4 odsto budžeta koji iznosi 5,79 milijardi KM.
Fiksni kurs kao instrument „stabilnosti u propadanju”
U radu se posebno apostrofira uloga valutnog odbora. Dok u razvijenim tržišnim ekonomijama vlast mora stimulisati proizvodnju kako bi spriječila inflaciju i očuvala vrijednost novca, sistem fiksnog kursa u BiH omogućava „stabilnost u propadanju”.
„Moguće je propadati u najveće siromaštvo, a da se cijene značajnije ne mijenjaju. Nema razvoja, ali ima stabilnosti, što vlast pripisuje vlastitoj sposobnosti i time vara narod”, upozorava Milojević. On dodaje da strani povjerioci svjesno nastavljaju kreditiranje kako bi, nakon potpune nemogućnosti otplate, preuzeli prirodna bogatstva zemlje.
Zahtjev za potpunu zabranu daljeg zaduživanja
Kao jedini izlaz iz trenutne situacije, koju opisuje kao pitanje biološkog i ekonomskog opstanka naroda, Milojević predlaže hitno angažovanje svih društvenih snaga radi donošenja Zakona o zabrani zaduživanja.
Prema njegovom prijedlogu, buduće kreditno zaduživanje trebalo bi dozvoliti isključivo privatnim preduzećima i to bez ikakvih vladinih garancija. U suprotnom, autor predviđa masovni egzodus stanovništva, duboko siromaštvo i potpuni gubitak ekonomskog i državnog suvereniteta.
(BN)
-
Politika19 sati ago“ZABORAVLJUJU ŠTA SU OSTAVILI IZA SEBE”! Drinić optužio SNSD za svjesno širenje netačnih informacija
-
Društvo3 dana agoPUTUJETE U EU? Od 1. jula vas na granici čekaju nova pravila
-
Hronika3 dana agoPOVRIJEĐENI RUSKI DRŽAVLJANI I DIJETE: Novi detalji teške nesreće kod Banjaluke
-
Politika2 dana agoDOK PRIČAJU O ŠMITU, PROŠLOST IH SUSTIŽE: SNSD godinama sprovodio odluke visokih predstavnika
-
Svijet2 dana agoPOSLIJE ZAHTJEVA TRAMPA: Erdogan dao zeleno svjetlo za otvaranje pravoslavne bogoslovije
-
Hronika3 dana agoPRONAĐENO TIJELO MLADIĆA: Poznat identitet stradalog u jezeru kod Prijedora
-
Politika2 dana agoNOVI UDARAC ZA VUKANOVIĆA: Bivši poslanik njegove stranke političku budućnost nastavlja u SDS-u
-
Politika2 dana agoVIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto
