Connect with us

Politika

HOĆE LI BiH UVESTI VIZE RUSIMA Vruć krompir u rukama zajedničkih institucija

Da li će Bosna i Hercegovina uvesti vize za državljane Rusije, što od nje traži Evropska unija – prvi je „vrući krompir“ koji se nalazi u rukama novoformiranog Savjeta ministara BiH.

Evropska unija, naime, od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije, pozivajući se na Izvještaj koji je objavljen u decembru 2022. godine, a gdje se navodi da mora uskladiti svoju viznu politiku sa EU.

– U Izvještaju se navodi da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom, te je preporučeno da BiH prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po bezbjednost EU – pojasnili su iz Delegacije EU u BiH.

Kako će glasati ministri iz Srpske
Dodali su da od BiH, kao zemlje kandidata, očekuju da u potpunosti uskladi svoje spoljne, bezbjednosne i trgovinske politike sa politikama EU.

Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim s Rusijom – istakli su iz Delegacije.

O tome da li će ruski državljani ubuduće moći ući u BiH bez vize odlučiće Savjet ministara, ali i Predsjedništvo BiH, u čijoj nadležnosti je spoljna politika.

Još je nepoznato kako će o tome glasati srpski ministri u Savjetu ministara s obzirom na tradicionalno prijateljske veze Srba i Rusa.

Kako saznaje Srpskainfo, ministri će glasati u skladu s preporukama rukovodstva Republike Srpske, koje će o tome donijeti jedinstven stav.

S druge strane, naši izvori iz diplomatskih krugova ističu da bi odbijanje usklađivanja vizne politike sa EU u budućnosti možda moglo da se obije o glavu građana BiH, ali i Srbije, od koje se, takođe, traži da uskladi svoj vizni režim s Unijom.

Naši izvori ističu da bi EU, ako izgubi strpljenje, u jednom momentu mogla da uvede vize za građane BiH i Srbije za ulazak u Šengenski prostor, pravdajući se time kako nisu usladili svoju viznu politiku s onom koju ima Unija.

– EU će sigurno vršiti neki vid pritiska prema BiH, ali i Srbiji, da naprave otklon od Rusije, pa nije isključeno da i to bude jedan od vidova pritiska – ističe izvor Srpskainfo iz diplomatskih krugova EU.

Čeka se službeni stav
Bivši diplomata Draško Aćimović ističe da je rano govoriti o tome šta bi bilo kad bi bilo, te da treba sačekati kakav stav će zauzeti Savjet ministara.

Dogovor stranaka koje čine Savjet ministara BiH bio je, kako dodaje on, da će imati program na osnovu kojeg će funkcionisati na nivou BiH u narednom periodu.

To pitanje, koje je vezano za vize ruskim državljanima, kao i vezano za to da li može biti kontramjera i kontrareakcija od strane EU, to bi trebalo biti nešto što je u okviru tog programa. Međutim, mi još nemamo nikakvih informacija koji je oficijalni stav Savjeta ministara BiH prema tim pitanjima – kaže Aćimović za Srpskainfo.

Dodaje da iz tog razloga ne može donositi sud kako će reagovati Evropska unija.

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno