Visoki predstavnik u BiH, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, Kristijan Šmit zaprijetio je ekonomskim sankcijama Srpskoj kako bi “disciplinovao” političare”.

Šmit je u ponedeljak svjedočio pred Komitetom za spoljne poslove parlamenta Velike Britanije, te je govoreći o sankcionisanju političkih predstavnika iz Republike Srpske rekao da se zalaže za finansijsko uslovljavanje.

On je istakao da su Evropska unija i Njemačka već “blokirale neki novac Srpskoj”, te da će u tom smijeru razgovarati i s predstavnicima MMF i drugima da vidi šta oni mogu uraditi.

Bonska ovlaštenja
Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonska ovlaštenja protiv političara iz Srpske, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD i Velike Britanije, Šmit je odgovorio kako ih “još uvijek ne bi koristio”.

Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. Republika Srpska je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Razgovaramo sa MMF i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba – rekao je Šmit.

Kakve posljedice bi mogla da imaju finansijska uslovljavanja po Srpsku i da li bi to moglo da se odrazi na cijelu BiH?

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić ističe da ne vjeruje da će doći do nekih dramatičnih promjena, osim što će možda doći do pooštravanja kriterijuma po kojima će se Srpskoj davati novac.

Podsjetiću javnost da međunarodna zajednica svu ovu vlast već godinama drži i pomaže joj da ostane na vlasti. Kad god zaškripi daju im se pare, krediti, a često i bespovratan novac, dok građani ne vide od toga nikakvu korist. Isto tako neće vidjeti ni pretjeranu štetu ako se selektivno bude davao novac, kao što nisu imali ni pretjeranu korist kada se on davao neselektivno – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

Rastrošnost van svake pameti
Ona ističe da u Republici Srpskoj, kao i čitavoj BiH, nije problem prihodovna strana, jer prihoda ima dovoljno.

– Vidjeli smo da je više od milijardu maraka, samo od indirektnih poreza, naplaćeno više od planiranog u prošloj godini. Dakle, prihodi nisu problem, već je problem rashodovna strana s obzirom na to da se novac troši bez ikakve mjere – ističe Cenićeva.

Ona kaže da vlast tvrdi kako nema novca za osnovne škole, da dobiju računare, internet i slično, a za nove automobile, opremanje kabineta, zgrada i slično, ima.

– Naravno da njima ne treba pismena nacija, već samo nepismena. Ta rastrošnost i način na koji se troši je van svake pameti – tvrdi Cenićeva.

Ističe da postoje prijedlozi da se pooštre kriterijumi za davanje finansijskih sredstava Srpskoj, ali da nije uvjerena da će do toga doći. Tome u prilog, kako dodaje ona, ide ova brzina formiranja Savjeta ministara.

Cenićeva kaže da će to vjerovatno nečim biti nagrađeno i da se zbog toga vlast tako brzo i formirala.

– Ne može Srpska, koja je otišla u deficit, tako lako i jeftino da dobije novac i da se sama zadužuje. Tu je potrebna država. Zato se tako brzo i formirala vlast. Novac će se tražiti od kreditora iz EU i njenih finansijskih institucija – tvrdi Cenićeva.

KINA I RUSIJA
Izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će se zaduživati kod Kine ako Evropa bude ucjenjivala Srpsku, Cenićeva naziva smiješnom. Kaže da oni koji su dizali kredit od Kine dobro znaju šta to znači.

– Pitajte predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, kako mu je ove godine kada treba da vrati samo Kini 4 milijarde evra dugova. Pored toga, Kina traži državu kao garanta, a ne entitet. Njih jedino država interesuje. Oslanjati se na Rusiju je isto smiješno jer ni ona neće dati novac tek tako, iz prostog razloga jer ga nema – tvrdi Cenićeva.