Connect with us

Politika

BH DIPLOMATIJA kao brod bez kormilara

Poznata su imena i novih kandidata za ambasadore BiH u cijelom svijetu, ali, istovremeno, još se ne zna kada ćemo dobiti zakon o inostranim poslovima, na koji se čeka više od dvije decenije, te nam je diplomatija poput broda bez kormilara.

U pitanju je, naime, ključni zakon, na koji se čeka više od 20 godina, a kojim se formira okvir u kojem će svaki budući ministar inostranih poslova sprovoditi politiku, što je svojevremeno potvrdila i sada već bivša ministarka Bisera Turković, čiji su, da paradoks bude veći, brojni postupci nailazili na oštar nož javnosti.

Kao što je poznato, BiH je jedina zemlja u regionu u kojoj se spoljna politika vodi na bazi kratkoročnih dokumenata podložnim promjenama, što praktično znači da sistemski nije riješeno sprovođenje spoljne politike.

Nekadašnji ministar inostranih poslova Igor Crnadak kaže da je zadnji čas za donošenje tog zakona davno istekao.

“U našem mandatu mi smo to pokušali i imali smo prijedlog teksta koji je ostavljen u proceduri i kasnije se od njega odustalo. Ova nova struktura je pokušala sa drugim tekstom, ali evo nisu ni oni uspjeli. Tako da, očigledno, to je pitanje koje će još morati da sačeka. Iz izjava predstavnika nove vlasti vidimo da ni oni nisu ni blizu neke dodirne tačke, tako da ćemo to dugo da čekamo”, rekao je Crnadak za “Nezavisne novine”.

Istakao je da taj zakon treba preciznije da definiše stvari koje se tiču diplomatije, uključujući imenovanja, poslove koji se obavljaju, te odgovornosti.

“To je sve ono što mi sad nemamo. U svakoj normalnoj zemlji imate te stvari definisane zakonom, a kod nas se sve svodi na opšti okvir, kroz određenu strategiju spoljne politike i ono što definiše Ustav i ostali zakoni. Tako da, jednostavno, može i ovako očigledno da se živi, ali stvari bi bile mnogo bolje i jednostavnije bi se upravljalo u oblasti diplomatije kada bi postajao zakon”, naveo je Crnadak.

Vedrana Kulaga Simić, novinarka “Glasa Srpske”, ističe da je činjenica da BiH, za razliku od mnogih drugih zemalja, nema zakon o spoljnim poslovima, iako su se tim pitanjem bavile određene radne grupe, ali konačan prijedlog nije došao na raspravu.

“Određenu oblast, pa i spoljne poslove, svakako je bolje urediti zakonom nego pravilima i smjernicama, ali isto tako, sumnjam da bismo imali neke prevelike koristi od zakona ako bi bio usvojen samo, eto, da postoji i da možemo time da se pohvalimo pred svima. Diplomatija BiH je u popriličnom haosu, to niko ne može da ospori, ali sve dok pojedini ne poštuju ni važeća pravila ponašavanja, teško je povjerovati da bi se držali slova zakona”, navela je Kulaga Simićeva.

U Nacrtu izvještaja o radu Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH za 2022. tek kratko je tretiran problem nepostojanja ovog zakona.

“Ministarstvo je okončalo i uputilo (30. septembra 2022. godine) u proceduru usvajanja Generalnom sekreterijatu Savjeta ministara BiH Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH (čeka se drugi krug glasanja)”, naveli su kratko iz MIP-a BiH.

Podsjetimo, u decembru prošle godine Turkovićeva je komentarisala nedonošenje ovog zakona, te za to optužila ministre iz dvije stranke – SNSD-a i HDZ-a.

“To je temeljni akt, čije će usvajanje spriječiti neargumentirano licitiranje o vanjskoj politici i neopravdane optužbe na račun MVP-a kakve smo gledali posljednjih mjeseci”, navela je tada Turkovićeva.

Related Topics:

Politika

KUPILA MAČKA U VREĆI? Jelenin “preleteč” Dubravac više ne DOLAZI NA NJENE SKUPOVE! (FOTO)

Iako je u Narodni Front “preletio” iz DNS-a brzinom svjetlosti, jednako tako je nestao i sa Trivićkinih skupova, po svemu sudeći “kupovinom” Željka Dubravca Jelena je dobila mačka u vreći.

Nezavisni poslanik i predsjednik Poslaničke grupe Narodnog fronta Željko Dubravac nestao je sa političke scene Srpske. Nema ga na skupovima Narodnog fronta već mjesecima, a vrlo upadljivo je da nije bio na promociji zajedničkog kandidata opozicije za načelnika opštine Čelinac.

SDS će imati „zajedničkog“ kandidata opozicije u Čelinac, a na promociju je došla i Trivić, ali Dubravca nije bilo.

Takođe, na zvaničnim nalozima Narodnog fronta Čelinac, Dubravac se zadnji put pojavio 1.marta.

Za sada mreže služe za promociju drugih članova ove partije, ali ono što još više “bode oči” je da Dubravca nije  bilo na promociji Jelene Trivić za gradonačelnika Banjaluke.

On se još uvijek vodi kao šef Poslaničke grupe Narodnog fronta u Skupštini, ali izgleda samo formalno, jer Jelenu članovi napuštaju samo nekoliko mjeseci prije izbora.

RASPAD! TRIVIĆEVU napuštaju članovi zbog “MANJKA PATRIOTIZMA”

Dubravac i Radoslav Dončić jedini su posalnici ove partije, ali su mandate osvojili u drugim partijima, Dončić je prešao iz PDP-a a Dubravac iz DNS-a.

Faktor-Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno