Connect with us

Zdravlje

Žena alergična na gravitaciju?

Kladimo se da za ovo još niste čuli da je moguće

Osuđena na život u horizontali, ova 28-godišnjakinja pada u nesvjest do 10 puta dnevno i može da ustane na samo tri minuta prije nego što se onesvesti zbog rijetke bolesti od koje pati

Ranije „super aktivna“ 28-godišnjakinja danas je vezana za krevet i pati od iscrpljujućih nesvjestica nakon što je postala „alergična na gravitaciju“. Lindsi Džonson, iz Bangora u američkoj državi Mejn, ne može da ustane duže od tri minuta a da se ne onesvjesti, zbog čega se oslanja na svog muža u obavljanju osnovnih zadataka.

Nekada mornarički mehaničar, iz medicinskih razloga otpuštena 2018.godine, sada provodi do 23 sata u krevetu svakog dana, a jedina aktivnost joj je što nakratko ustaje da bi se istuširala, što takođe mora da uradi sjedeći. Kada ima loš dan, prema pisanju Daily Mail, Džonsonova može da se onesvjesti i do 10 puta dnevno.

Nakon godina šetanja od doktora do doktora koji su tražili odgovor šta joj se dešava, ove godine joj je konačno dijagnostikovan sindrom posturalne tahikardije (PoTS). U pitanju je abnormalno ubrzanje otkucaja srca izazvano stajanjem ili sjedenjem i može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu kao rezultat. Iako je ovo stanje je teško dijagnostikovati, nije rijetko i iznenađuju podaci da čak jedan od 100 Britanaca i Amerikanaca živi sa nekim oblikom PoTS-a.

Kada ustanemo, gravitacija prirodno povlači dio naše krvi na stomak, ruke i stopala. Tijelo automatski odogovori tako što kompenzuje ovu promjenu blagim povećanjem otkucaja srca kako bi se održao normalan protok krvi. Međutim, kod onih koji pate od PoTS-a, broj otkucaja srca se ubrzano poveća kao odgovor na iznenadnu promjenu krvnog pritiska, što dovodi do mučnine, vrtoglavice i nesvjestice.

Iako tehnički nije alergija, što je pretjerana reakcija imunog sistema organizma na određenu supstancu, oni koji pate od ovog poremećaja ga tako nazivaju.

– Alergična sam na gravitaciju — zvuči ludo, ali je istina. Ne mogu da ustanem duže od tri minuta, a da ne osjetim nesvjesticu, da mi je muka ili da se ne onesvjestim. Cijeli dan sam u krevetu — do 23 sata dnevno – izjavila je Džonsonova koja je počela da pati od bolova u stomaku i leđima još u oktobru 2015.

Ona je iz medicinskih razloga otpuštena iz američke mornarice u maju 2018. nakon što su se njeni simptomi postali sve teži, a ljekari nisu mogli da pronađu izvor njenog stanja. Kasnije te godine bol se pogoršao i počela je redovno da povraća.

– Bilo je tako loše da sam vrištala od bolova – opisala je svoje stanje, dok ljekari nisu bili ništa bliži tome da joj daju bilo kakve odgovore šta joj se dešava. Čak su u jednom trenutku pripisali njene simptome napadima anksioznosti.

Njeno stanje se dodatno pogoršalo nakon što se onesvjestila u bolničkom liftu u oktobru 2020.

– Bilo je zaista strašno. Moja nesvjestica se od tada još više pogoršala. Svuda sam padala u nesvjest, dok sam kupovala u u supermarketu, na ulici, u teretani. Jednom sam se čak onesvjestila nakon što je moj pas zalajao – priča ova nesretna žena.

Konačno, u februaru ove godine, ljekar joj je preporučio da preduzme tilt-test posebno za PoTS. Ovaj test uključuje ležanje u specijalno dizajniranom stolu koji se postepeno naginje sve dok se osoba ne nađe u uspravnom položaju, dok joj ljekari mjere puls. PoTS se dijagnostikuje kada se broj otkucaja srca poveća za 30 otkucaja u minuti iznad normalnog nivoa mirovanja za tu osobu u periodu od oko 30 sekundi, uz simptome kao što su vrtoglavica ili nesvjestica.

Džonsonova se danas potpuno oslanja na svog muža Džejmsa kao svog njegovatelja.

– Nikada nisam mislila da ću sa 28 godina morati da koristim stolicu za tuširanje. Ne mogu više da napustim kuću. Ne postoji lijek, ali sam tako zahvalan Džejmsu i što sam konačno saznala šta nije u redu sa mnom.

Iako je sada na beta blokatorima, lijeku koji smanjuje broj otkucaja srca, što je smanjilo njene nesvjestice sa 10 na tri puta dnevno i pomoglo joj kod mučnine, bolest i dalje kontroliše njen život.

– Još uvijek ne mogu ništa da uradim. Zaista je iscrpljujuće. Ne mogu da radim kućne poslove, a Džejms mora da kuva, čisti i pomaže mi da se istuširam i operem.

PoTS je teško dijagnostikovati zbog niza simptoma koji se mogu pripisati drugim stanjima. Ovi simptomi uključuju nesvjesticu, „moždanu maglu“, glavobolje, loš san, mučninu i bol u grudima. Šta izaziva PoTS nije poznato, ali se može razviti kod ljudi u tinejdžerskim godinama ili nakon teške bolesti, traumatske povrede ili trudnoće. Drugi uzroci uključuju stanja kao što su rak, dijabetes, trovanje alkoholom ili metalima.

Iako svako može da razvije PoTS, on se uglavnom dijagnostikuje kod djevojaka i žena između 15 i 50 godina. Ne postoji lijek, ali ovo stanje može da se kontroliše sa promjenama u načinu života koje utiču na krvni pritisak, kao što je izbjegavanje kofeina i alkohola i putem lijekova. Ponekad stanje prolazi samo od sebe, ali uglavnom u slučajevima koji su se razvili kod tinejdžera.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno