Hakeri povezani sa režimom u Sjevernoj Koreji izveli su najveću pljačku u istoriji kriptovaluta, ukravši čak 6,3 milijarde dolara sa platforme Bajnens i to koristeći samo jedan laptop.

Najveća svjetska platforma za trgovinu kriptovalutama, Bajnens, pretrpjela je nezapamćen sajber-udar u kom je otuđeno čak 6,3 milijarde dolara u digitalnoj imovini, prenosi BBC. Iz kompanije uvjeravaju korisnike da će sami nadoknaditi sav izgubljen novac, naglasivši da su uz podršku partnerskih mreža uspjeli da zamrznu gotovo polovinu ukradenih sredstava.

Preliminarni interni nalazi ukazuju na to da je do bezbjednosnog proboja došlo preko hakovanog laptopa jednog od inženjera, preko kog je napadač uspio da izvuče basnoslovne sume.

Trag vodi ka ozloglašenim hakerima Kim Džong Una
Analitička kuća za sajber-bezbjednost TRM labs, koja u istragama primjenjuje vještačku inteligenciju, saopštila je uz visok stepen uvjerenosti da iza napada stoji grupa Trejder-trejtor, povezana sa vlastima u Sjevernoj Koreji. Ova pljačka daleko nadmašuje dosadašnji rekord iz 2025. godine, kada je sa mjenjačnice Bajbit nestalo 1,5 milijardi dolara.

Glavni analitičar agencije TRM labs, Ari Redbord, izjavio je za BBC da je riječ o istorijskoj prekretnici sa kakvom se kripto-sektor nikada ranije nije suočio, upozorivši da hakeri i dalje drže ogroman plijen pod kontrolom i da potraga za novcem tek počinje.

Iz rukovodstva Bajnensa nisu ulazili u detalje o umiješanosti Pjongjanga, već su naveli samo to da u saradnji sa policijom rade na identifikaciji i privođenju odgovornih.

Obustavljene isplate, sačuvane milijarde
Napad je pogodio globalnu platformu Bajnens.kom, dok ogranak Bajnens Ju-Es, namijenjen isključivo američkom tržištu, nije kompromitovan. Suosnivačica i jedna od čelnih figura kompanije, Ji He, potvrdila je da su isplate privremeno zamrznute radi sigurnosti korisnika, zahvalivši partnerima na hitnoj pomoći.

U operaciju spasavanja odmah su uskočile platforme Teder i Serkl, koje su zajednički blokirale oko 2,4 milijarde dolara povezanih sa pljačkom.

Prvi čovjek Serkla, Džeremi Aler, potvrdio je stopiranje više od 800 miliona dolara u valuti Ju-Es-Di-Si, dok je čelnik Tedera, Paolo Ardoino, saopštio da je njegova kuća zaključala oko 1,6 milijardi dolara u valuti Ju-Es-Di-Ti kako bi zaštitila tržište.

Uključio se i Trampov projekat, berze u slobodnom padu
U sprečavanje odliva ukradenih sredstava uključila se i platforma Vorld liberti fajnenšel, kripto-poduhvat povezan sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i njegovom porodicom, dok su iz konkurentske mjenjačnice Koinbejz poručili da njihovi sistemi rade bez problema.

Zanimljivo je da su nezavisni stručnjaci uočili sumnjiva prebacivanja novca nekoliko sati prije nego što je Bajnens zvanično alarmirao javnost.

Bajnens, osnovan u Kini 2017. godine, broji više od 300 miliona registrovanih korisnika i čuva imovinu veću od 160 milijardi dolara. Vijest o istorijskoj krađi momentalno je gurnula cijelo tržište u debeli minus, bitkoin je potonuo za više od četiri procenta, a osjetan pad zabilježili su i eterijum i solana.

U Poljskoj je eskalirao sukob oko Ustavnog suda. Nakon suspenzije rukovodstva, policija je obezbijedila zgradu, a opozicija optužuje vladu Donalda Tuska za državni udar.

U Poljskoj je eskalirao dugogodišnji sukob oko Ustavnog suda. Nakon suspenzije njegovog rukovodstva, policija je raspoređena ispred zgrade suda, dok je predsjednik Karol Navrocki prekinuo posjetu inostranstvu i hitno se vratio u Varšavu. Opozicija optužuje vladu Donalda Tuska za pokušaj državnog udara, dok premijer svoje postupke opisuje kao obnavljanje vladavine prava, piše ukrmedia.news.

Kako je počela kriza Ustavnog suda
Sukob datira iz 2015. godine, kada je na vlast došla stranka Pravo i pravda (PiS) Jaroslava Kačinjskog. Nova parlamentarna većina imenovala je sudije Ustavnog suda, od kojih su neka mjesta već bila zakonito popunjena od strane prethodnog saziva Sejma. Stranka je zatim sprovela niz pravosudnih reformi, zbog čega su se poljske vlasti suočile sa kritikama Evropske unije.

Evropski sud za ljudska prava je 2021. godine utvrdio da je došlo do nepravilnosti pri imenovanju jednog od sudija ovog suda. Sud je zaključio da je učešće nezakonito imenovanog sudije prekršilo pravo podnosioca predstavke da njegov slučaj sasluša sud osnovan na zakonu.

Tokom osam godina vladavine PiS-a, Ustavni sud je potpao pod snažan politički uticaj ove stranke, što je postalo jedan od glavnih uzroka sukoba Poljske sa evropskim institucijama.

Zašto Tusk i Navrocki ne mogu da postignu dogovor
Po povratku na vlast 2023. godine, Donald Tusk je obećao da će obnoviti nezavisnost pravosuđa i poništiti efekte reformi prethodne vlade. Međutim, nova administracija naišla je na otpor predsjednika Karola Navrockog, koji podržava politički tabor PiS-a.

Parlament je 2026. godine izabrao osam novih sudija Ustavnog suda. Navrocki je odbio da primi zakletvu od petoro njih, navodeći sumnje u proceduru imenovanja i ispunjavanje utvrđenih uslova od strane kandidata.

Uprkos tome, sudije su položile zakletvu u parlamentu, ali je rukovodstvo suda odbilo da im dozvoli da preuzmu svoje dužnosti. Evropski sud za ljudska prava je prethodno zatražio da se za četvoro novoizabranih sudija ne sprečava obavljanje dužnosti.

Šta se dogodilo ispred suda u Varšavi
Sudija Ana Korvin-Pjotrovska je 30. oktobra najavila privremenu suspenziju predsjednika Ustavnog suda Bogdana Svjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomeja Sohanjskog.

Nakon toga, pristalice opozicije okupile su se ispred zgrade, dok je policija pojačala obezbjeđenje objekta. Policija je objasnila da je njihovo prisustvo posljedica prijava o mogućoj prijetnji sudijama i osoblju suda.

Svjenčkovski i predstavnici PiS-a opisali su suspenziju kao nezakonitu i optužili vladu za “državni udar”.

U noći 31. oktobra, predsjednik Navrocki se vratio u Varšavu. Stigao je do suda, gdje je izbilo koškanje dok se probijao u zgradu, a nakon toga je izjavio da je narušen ustavni poredak.

Istovremeno, zakonitost smjene rukovodstva suda izazvala je kontroverze čak i među pravnicima koji su ranije kritikovali pravosudne reforme PiS-a.

Tusk insistira na tome da njegova vlada djeluje u cilju obnavljanja vladavine prava i nezavisnosti sudova. Opozicija, međutim, smjenu rukovodstva suda smatra nezakonitim miješanjem izvršne vlasti u rad pravosudnog organa.

Ukrajina je identifikovala ključna područja za dalju upotrebu oružja dugog dometa na teritoriji Rusije, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kako je naveo, ruski vojni i drugi ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, već se nalaze u dometu ukrajinskog naoružanja, a Kijev radi na tome da dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije dijelove Rusije.

– Svaki ruski udar na naše gradove i zajednice uvijek nailazi na potpuno opravdan odgovor. Trenutno se ruski ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, nalaze u dometu naših udara, a radimo na tome da naši dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije ruske teritorije – objavio je Zelenski na Telegramu, nakon što je predstavio izvještaj o napadima duboko na ruskoj teritoriji tokom septembra i oktobra, prenio je Unian. Zelenski je istakao da Ukrajina planira da proširi svoje jedinice za napade velikog dometa, koristeći kapacitete Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), posebno Centra za specijalne operacije „Alfa“, kao i obavještajnih službi i drugih dijelova ukrajinskih odbrambenih snaga.

– Ukrajinski kapaciteti za napade velikog dometa jedna su od stvarnih garancija očuvanja nezavisnosti naše države sada, tokom ovog rata, a postaće i jedna od dugoročnih garancija bezbjednosti nakon završetka rata. Razvijamo našu snagu – naglasio je Zelenski.

Dodao je da je završena pauza u napadima na ruske rafinerije nafte, čime je najavio nastavak udara na energetsku infrastrukturu Rusije, prenosi Blic.