Connect with us

Svijet

Ukrajina: Želimo da vidimo više podrške od Srbije

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.

On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.

– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.

Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.

Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.

Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.

Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.

Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.

– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.

Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.

– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.

Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.

Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.

Beta

Related Topics:

Svijet

TRAMP PRIJETI “MJERAMA” ako Francuska i Britanija priznaju Palestinu

Sjedinjene Američke Države upozorile su Veliku Britaniju i Francusku da se uzdrže od priznavanja palestinske države na predstojećoj konferenciji Ujedinjenih nacija, prema informacijama portala Middle East Eye.

Francuska i Saudijska Arabija zajedno će biti domaćini značajne konferencije UN-a o rješenju dvije države, koja počinje 17. juna u Njujorku.
Prema izvorima, Francuska planira jednostrano priznati Palestinu na ovoj konferenciji, uz aktivno lobiranje da se Velika Britanija pridruži ovom potezu. Francuski zvaničnici vjeruju da britanska vlada podržava ovaj plan, navode francuski mediji.

Upozorenje Vašingtona
Međutim, Vašington je privatno počeo upozoravati obje zemlje protiv jednostranog priznanja Palestine, potvrdili su izvori iz britanskog Ministarstva inostranih poslova za MEE.

S druge strane, arapske države ohrabruju Francusku i Britaniju da nastave s ovim korakom, dodali su izvori.

Krajem maja, države članice UN-a održale su konsultacije uoči konferencije, tokom kojih je Arapska grupa pozvala na priznavanje palestinske državnosti.

Arapska grupa istakla je da će uspjeh konferencije zavisiti od toga hoće li značajne zemlje priznati Palestinu, naveli su izvori iz Ministarstva inostranih poslova.

Podrška Britanije
Na upit za komentar, Ministarstvo inostranih poslova uputilo je MEE na izjavu ministra vanjskih poslova Dejvida Lemija od 20. maja, u kojoj je potvrdio podršku Velike Britanije rješenju dvije države.

Lemi se javno usprotivio jednostranom priznanju, naglašavajući ranije ove godine:

– Velika Britanija će priznati palestinsku državu samo kada znamo da će se to dogoditi i kada je to na vidiku.

Ipak, krajem aprila, Lemi je prvi put priznao da Britanija vodi razgovore s Francuskom i Saudijskom Arabijom o ovoj temi.

– Nema legitimnih osnova da se SAD miješa u suverenu odluku Velike Britanije i Francuske o priznavanju druge države. Francusko-britansko priznanje značilo bi priznanje palestinskog prava na nacionalnost i da budu ravnopravni partneri u svim budućim pregovorima s Izraelom.

Na osnovu presedana sa ovom britanskom Vladom, američko protivljenje vjerovatnije bi imalo uticaj na Veliku Britaniju nego na Francusku – izjavio je Kris Dojl, direktor Savjeta za arapsko-britansko razumijevanje.

Ukoliko Francuska i Velika Britanija priznaju Palestinu, postaće prve zemlje G7 koje su to učinile.

Alon Pinkas, bivši savjetnik četvorice izraelskih ministara vanjskih poslova, rekao je u ponedjeljak za MEE da pritisak francuskog predsjednika Emanuela Makrona za priznanje Palestine “ozbiljan i ima podršku većine Evropske unije i Saudijske Arabije”.

Značajan politički potres
Ovaj korak izazvao bi značajan politički potres, s obzirom na to da su Francuska i Velika Britanija ključni istorijski saveznici Izraela.

Prošle sedmice, Ron Dermer, izraelski ministar za strateške poslove, zaprijetio je da bi Izrael mogao anektirati dijelove Zapadne obale ako Britanija i Francuska priznaju Palestinu, prema izraelskim novinama Haaretz.

MEE je ranije ovog mjeseca otkrio da je Britanija 2014. privatno odlučila razmotriti priznanje Palestine ako Izrael nastavi s kontroverznim projektom naselja E1.

Izrael je trenutno spreman nastaviti s planom naseljavanja, koji bi praktično podijelio okupiranu Zapadnu obalu na dva dijela.

U međuvremenu, u Britaniji raste unutrašnji pritisak.

– Starmer se suočava sa značajnom razinom bijesa u Laburističkoj stranci i britanskoj javnosti, čak i u krugovima koji bi inače podržavali izraelsku vladu – rekao je Dojl.

Nekoliko zastupnika prošlog mjeseca izjavilo je za MEE da smatraju kako Velika Britanija mora odmah priznati palestinsku državu.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

KAO KULA OD KARATA! Pala holandska VLADA!

Holandska Vlada je pala, saopštio je premijer te zemlje Dik Shof nakon gotovo dva sata trajanja sednice Vlade.

Ta odluka znači da će biti održani novi parlamentarni izbori, jer su svi ministri iz Partije za slobodu (PVV) podnijeli ostavke, prenio je NOS.
Shof je nakon sednice najavio da će naredni korak biti odlazak u kraljevski dvorac “Huis ten Bosch” u Hagu, gdje će kralju podnijeti ostavku svoje Vlade.

Od tog trenutka, Vlada će postati “demisionarna”, što znači da će ministri nastaviti samo da obavljaju tekuće poslove.

Ova Vlada, pod vođstvom premijera Shofa, započela je rad 2. jula prošle godine, ali nije izdržala ni godinu dana

Holandski premijer je kazao da će ostati na funkciji “demisionarnog premijera” i da će da nastavi da sarađuje sa ministrima iz liberalne Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD), centrističke partije Novi društveni ugovor (NSC) i Pokreta seljaka i građana (BBB), kako bi rješavali ključne probleme, kao što su međunarodne prijetnje, trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i unutrašnji problemi u Holandiji.

On je povlačenje ministra iz PVV-a nazvao “neodgovornim i nepotrebnim”, ističući da je Vlada potrebna za dalji rad i rješavanje trenutnih izazova.

Kako je ranije danas saopšteno, vlada Holandije se raspala nakon manje od godinu dana od formiranja pošto se lider krajnje desnice Gert Vilders danas povukao iz četvorostranačke koalicije, naveo je NL Tajms.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

DETONIRANO 1.100 KILOGRAMA EKSPLOZIVA: Ukrajinci minirali Krimski most

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) izvela je treći napad na Krimski most tokom dosadašnjeg toka sveobuhvatnog rata, minirajući i oštetivši njegove podvodne noseće stubove, saopštio je SBU.

“Operacija je trajala nekoliko mjeseci. Agenti SBU-a su postavili eksploziv na noseće stubove ove nelegalne građevine”, navodi se u saopštenju na Telegramu.

Dodaje se da je, bez ikakvih civilnih žrtava, prva eksplozija je aktivirana u utorak 4:44 ujutro.

Podvodni noseći stubovi mosta ozbiljno su oštećeni pri dnu nakon što je, prema saopštenju, detonirano 1.100 kilograma eksploziva.

Aktiviranje eksploziva, koje je uslijedilo nakon masovnog ukrajinskog napada dronovima na rusku stratešku avijaciju 1. juna, lično je nadgledao šef SBU-a Vasil Maljuk, prenosi Nova.

S druge strane Telegram kanal RYBAR objavio je da se oko oko pet časova u utorak ujutro dogodio “još jedan neprijateljski pokušaj napada na Krimski most”.

“Ali ako se prethodno radilo o lansiranju dronova, raketa i bespilotnih letjelica, ovaj put su ukrajinske oružane snage pogodile objekat podvodnim vozilom. Eksplozija se dogodila u blizini jednog od nosača, ali on nije oštećen – udar je bio na zaštitnim barijerama. Dio otpada je bačen na cestu”, navodi se na ovom kanalu I dodaje da je saobraćaj bio privremeno blokiran, ali se sada odvija uobičajeno.

“Iako neprijateljski resursi govore o navodnom ‘bombardovanju mosta’, u stvarnosti je vrlo vjerovatno da je koristio uređaje tipa ‘Marička’ ili ‘Toloka’, čiji razvoj traje od 2023. godine. Istovremeno, moguće je da su korišteni i drugi tipovi uređaja, koji ranije nisu bili široko najavljivani. Ono što se dogodilo bilo je očekivano, pa su pripreme za takav scenario bile u toku već dugo: nosači su bili okruženi zaštitnim konstrukcijama, a u blizini mosta su podignuti redovi zaštitnih barijera. Kao što vidite, nije bilo uzalud”, navodi se u njihovoj objavi.

Nastavi čitati

Aktuelno