Ivan Begić, kandidat za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda na prošlim izborima, podnio je Zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Kako se navodi u Zahtjevu, CIK je odlukom o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske utvrdio da kandidat može biti isključivo iz reda srpskog naroda.

“Ovakva odluka predstavlja direktnu i očiglednu diskriminaciju, jer isključuje pirpadnike hrvatskog i bošnjačkog naroda, kao i ostale građane Bosne i Hercegovine. Podsjećam da su i 2007. godine, kada su raspisani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, izbori sprovedeni uz odredbu da kandidat može biti samo pripadnik srpskog naroda. Međutim, činjenica da je u prošlosti postojala slična praka ne može biti pravni osnov za njeno ponavljanje, jer je diskriminacija zabranjena Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama”, naveo je između ostalog Begić u svom Zahtjevu.

Inače, i na samoj sjednici CIK-a na kojoj se donosila odluka o prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske vođena je rasprava po ovom pitanju, odnosno o tome treba li ili ne treba omogućiti pripadnicima i drugih narodima osim srpskog da se kandiduju za predsjednika Republike Srpske.

Irena Hadžiabdić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH i Željko Bakalar, član CIK-a glasali su protiv odluke o raspisivanju prijevremenih izbora upravo iz razloga što je njome onemogućeno da se na izbore za predsjednika Republike Srpske kandiduju pripadnici drugih naroda.

Tokom rasprave na sjednici CIK-a bilo je argumenata za i protiv toga da se i drugim narodima omogući kandidovanje, ali je zaključak na kraju bio da je Izborni zakon po tom pitanju nedorečen.

Hipotetički, ako bi kojim slučajem kandidat za predsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog ili bošnjačkog naroda pobijedio na izborima, u tom slučaju ne bi mogao preuzeti dužnost s obzirom da već imamo potpredsjednike iz reda ta dva naroda.

U Ustavu Republike Srpske jasno piše da “predsjednik ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda”.

Republika Srpska u utorak, 2. septembra bira novu vladu.

Odlučeno je to na telefonskoj sjednici Kolegijuma Narodne skupštine RS, nakon što je mandatar Savo Minić, danas podnio prijedlog za održavanje sjednice.

Sjednica bi trebalo da počne u 10 časova, a prva tačka će biti izbor Vlade Republike Srpske.

Uz to, biće predstavljen program kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske sa prijedlogom članova Vlade Republike Srpske.

Još uvijek se ne zna koga će Minić predložiti za nove ministre u vladi.

Ranije je najavio da će većina ministara ostati na svojim pozicijama, dok su koalicioni partneri najavili da žele da imaju minimalno jedan resor u novoj vladi.

Da bi nova vlada bila konstituisana, potrebno je da dobije podršku 42 poslanika od 83 koliko ih ima u Narodnoj skupštini RS.

To za vladajuću koaliciju ne bi trebalo da predstavlja problem, s obzirom na to da imaju 54 poslanika u sklopu te većine.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović komentarisao je aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini osvrnuvši se na presudu Miloradu Dodiku, ali i kazavši kako se neće kandidovati za člana Predsjedništva.

Na pitanje o ulozi Dodika u trenutnoj političkoj krizi i mogućim scenarijima za rješenje, Čović je ocijenio da BiH već živi najgori scenarij.

U razgovoru za Dnevnik RTV HB pojasnio je da je riječ o potpunoj blokadi saradnje između institucija BiH i onih iz Republike Srpske, koja je u Daytonu definirana kao stvarnost s jasnim teritorijalnim, izvršnim, zakonodavnim i sudskim okvirom.

Naglasio je da se ta činjenica mora uvažavati, nezavisno o ratnim ožiljcima i sjećanjima, te zaključio da nema drugog puta osim razgovora.

Dodao je i da se kriza mora rješavati u skladu sa zakonima i odlukama institucija, posebno pravosudnih, kakve god da jesu te institucije.

Čović kaže da je sve drugo anarhija kao i da je to više puta javno rekao kao i komentirajući sa samim Dodikom.

– Ne možete doći u neke institucije, voditi procese i kad taj proces završi i dođe neka odluka, neki čin djelovanja, da vi onda kažete ja to ne uvažavam – rekao je Čović.

Čović je izrazio uvjerenje da se sadašnja kriza mora završiti na najbolji način, pri čemu mir i stabilnost trebaju biti apsolutni prioritet. Naglasio je da samo neodgovorni političari mogu razmišljati drukčije, podsjetivši da su iskustva iz perioda 1991.–1995. dovoljno poučna. Upozorio je da se ne smije ponoviti scenarij poput onoga u Ukrajini, gdje su nakon godina rata i milionskih žrtava ponovno došli do pregovora, istaknuvši da BiH takvo iskustvo više ne smije dopustiti.

Dodao je da je potrebno pokazati odgovornost uključivanjem legitimnih predstavnika Republike Srpske, napomenuvši da je izbor njihovih predstavnika stvar srpskog naroda, te izrazio uvjerenje da će odluke Centralne izborne komisije i sudova u konačnici biti provedene.

Na pitanje o trenutačnom odnosu SNSD-a i njegove stranke, Čović je odgovorio da je odnos korektan te da razgovaraju, svjestan izazova s kojima se Dodik suočava. Pojasnio je da su o tome otvoreno razgovarali, uz njegove kolegijalne i prijateljske sugestije, ali da na odluke utječu i drugi savjetnici. Naglasio je da je vrijeme da svi trezveno sagledaju realnost, podsjećajući da BiH postoji u okviru Daytonskog sporazuma već 30 godina.

Još jednom se osvrnuo i na Izborni zakon.

– Izborni zakon čeka, to je mali kolačić u preslagivanju, u unutrašnjem preuređenju Bosne i Hercegovine. On čeka trenutak kada će dovoljno kolega iz bošnjačkog naroda biti spremno priznati da nije u redu Hrvatima birati člana Predsjedništva, i da se to riješi na jedan praktičan način. Mi smo u posljednjih desetak godina ponudili desetak modela izmjena Izbornog zakona i ja još uvijek vjerujem, iako su mnogi oko toga špekulirali, da u bošnjačkoj politici postoji dovoljno mudrosti i odgovornosti.

Unitarizam, građanska Bosna i Hercegovina, to je promašen projekt koji niko neće podržati, ni u svijetu, a u Bosni i Hercegovini pogotovo – rekao je Čović.

Referirajući se na tvrdnju voditelja da se već sada špekuliše o imenima u bošnjačkom biračkom tijelu koja bi mogla zamijeniti Željka Komšića u Predsjedništvu BiH, te da ni gotovo 99,9% podrške hrvatskog biračkog tijela za Borjanu Krišto nije bilo dovoljno, Čović je istaknuo:

– Više od 180.000 glasova za sadašnju predsjedateljicu Krišto bila je jedna poruka hrvatskog naroda. I nikad više to bošnjački narod neće smjeti sebi dopustiti, jer preuzima odgovornost za urušavanje BiH. I to je osnova svega.

Dodao je kako vjeruje da u bošnjačkoj politici ima dovoljno mudrih ljudi koji će u narednih 4–5 godina razumjeti nužnost dogovora.

– Ako voliš BiH, ako si rodoljub ili domoljub, ja kažem; budi ustavni domoljub. Poštuj ustav dok ne napravimo novi. Neki očekuju još da će za nas neko donijeti novi ustav i kazati, to vam je ustav. To niko neće za nas uraditi. Može nešto visoki predstavnik neku preinaku napraviti, pa vidite kako reagujemo na te preinake.

– Ali u osnovi moramo razumjeti da tih podvala, ko god miješao karte oko dva člana Predsjedništva u ime bošnjačke politike, neće više prolaziti. To su početne igre, baloni. Vjerujem da ćemo vrlo ozbiljno sjesti i dogovarati se. Naša želja je da imamo kvalitetnog kandidata za iduće izbore i mislim da ćemo ga imati -poručio je, prenosi Kliks.

Na pitanje hoće li upravo on biti kandidat, Čović je odgovorio:

– Sigurno ne. Pa nisam ni prošli put bio, sigurno da ne bude špekulacija oko toga. Ali nam je odgovornost da ponudimo nekoga ko može zastupati politiku hrvatskog naroda, istovremeno i hrvatske politike, ali i politike za BiH na međunarodnoj sceni, i da naravno ima dovoljno autoriteta i iskustava za to unutar BiH.