Connect with us

Svijet

Broj žrtava zemljotresa premašio 20.000, spasioce ne napušta entuzijazam

Spasavanje nekoliko preživjelih iz ruševina u Turskoj vratilo je danas entuzijazam među timove za potragu u Turskoj, ali je sve manje nade da će još mnogo njih biti spaseno, četiri dana nakon što je razorni zemljotres pogodio ovu zemlju i susjednu Siriju.

U zemljotresu je poginulo više od 21.000 ljudi.

Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su usred zime ostali bez krova nad glavom zbog najsmrtonosnijeg zemljotresa u regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Nekoliko ljudi je tokom noći izvučeno iz ruševina zgrada, uključujući desetogodišnjeg dečaka koji je spasen sa svojom majkom poslije 90 sati u okrugu Samandak, u provinciji Hataj na jugu Turske.

U Hataju je spasena i sedmogodišnja djevojčica Asja Donmez, poslije 95 sati i prebačena je u bolnicu, javila je novinaska agencija Anadolija.

U Dijarbakiru na istoku, Sebahat Varli /32/ i njen sin Serhat spaseni su rano jutros i prebačeni u bolnicu, 100 sati nakon prvog zemljotresa.

Nade je sve manje da će još mnogo njih biti pronađeni živi u ruševinama hiljada srušenih zgrada u gradovima širom regiona.

Broj poginulih u zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale i nekoliko snažnih naknadnih potresa u Turskoj i Siriji premašio je 17.000, koliko je poginulo 1999. godine kada je zemljotres sličnog intenziteta pogodio sjeverozapad Turske.

Ovaj zemljotres se sada rangira kao sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa ovog vijeka, ispred potresa i cunamija u Japanu 2011. godine i približava se broju od 31.000 poginulih u zemljotresu u susjednom Iranu 2003. godine.

Pomoć UN počela je juče da pristiže u iz Turske sjeverozapadnu Siriju koju kontrolišu pobunjenici, nakon što je u potresu prekinuta linija pomoći od ključne važnosti za oko četiri miliona ljudi.

Ali napori za pružanje pomoći u Siriji zakomplikovani su 11-godišnjim građanskim ratom koji je podijelio zemlju. SAD su pozvale vladu predsjednika Bašara el Asada da odmah dozvoli dopremanje pomoći preko svih graničnih prelaza.

Prema posljednjim podacima, broj mrtvih u Turskoj porastao je na 18.342, a u Siriji je premašio 3.300, iako spasioci kažu da je veliki broj ljudi i dalje ispod ruševina.

Svijet

IZBORI U POLJSKOJ: Želimo živjeti u slobodnoj zemlji s pravom na abortus

Poljaci su počeli glasati na vrlo tijesnim predsjedničkim izborima koji će uveliko uticati na ulogu zemlje u Evropi te na pravo na abortus i prava LGBTQ osoba. Proevropski gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskovski (53), saveznik centrističke vlade, suočava se s nacionalističkim istoričarom Karolom Navrockim (42).

Ankete predviđaju izuzetno tijesnu trku između Navrockog s 50.1 odsto i Trzaskovskog s 49.9 odsto, što je mala razlika unutar margine pogreške. Birališta su otvorena između 7 i 21 sat u zemlji članici EU-a i NATO-a, koja graniči s Ukrajinom i bila je ključni podržavalac svog susjeda protiv Rusije. Izlazna anketa očekuje se čim se glasanje zatvori, a izborni zvaničnici predviđaju da će konačni rezultat biti poznat sutra.

Pobjeda Trzaskovskog bila bi velik podsticaj progresivnoj agendi vlade koju vodi premijer Donald Tusk, bivši predsjednik Evropskog vijeća. To bi moglo značiti značajne društvene promjene poput uvođenja građanskih partnerstava za istopolne parove i ublažavanje gotovo potpune zabrane pobačaja.

Predsjednik u Poljskoj, brzorastućoj privredi od 38 miliona ljudi, ima moć veta na zakone, a ujedno je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Pobjeda Navrockog ohrabrila bi populističku stranku Pravo i pravda (PiS), koja je vladala Poljskom između 2015. i 2023., te bi mogla dovesti do novih parlamentarnih izbora. Mnogi pristalice Navrockog žele stroža ograničenja imigracije i zauzimaju se za konzervativne vrijednosti te veći suverenitet zemlje unutar Evropske unije.

“Ne bismo trebali popustiti evropskom pritisku”, rekla je 40-godišnja Agnieška Prokopiuk, domaćica, uoči glasanja. “Moramo sami proći svoj put… i ne podleći trendovima sa Zapada”, rekla je za “AFP” u gradu Biala Podlaska u istočnoj Poljskoj, blizu bjeloruske granice. Tomaš Cublun, 48-godišnji mehaničar, rekao je: “Evropska unija je važna, ali suverenitet naše zemlje je puno važniji.”

Ana Materska-Sosnovska, politička stručnjakinja, nazvala je izbore “pravim sukobom civilizacija” zbog velikih razlika u politici među kandidatima.

Mnogi glasači Trzaskovskog podržavaju veću integraciju unutar EU-a i ubrzanje društvenih reformi. Malgorcata Vojčiehovska, turistički vodič i učiteljica u pedesetima, rekla je da Poljakinje “nažalost nemaju ista prava kao naše evropske prijateljice”.

“Nadam se da će Rafal Trzaskovski ponovo pokrenuti raspravu o pobačaju kako bismo konačno mogli živjeti u slobodnoj zemlji u kojoj možemo imati vlastito mišljenje”, rekla je za “AFP”.

Izbori se pomno prate i u Ukrajini, koja nastoji ojačati međunarodnu diplomatsku podršku u pregovorima s Rusijom dok se njen otpor Moskvi pojačava. Navrocki, obožavalac američkog predsjednika Donalda Trampa, protivi se članstvu Kijeva u NATO-u i pozvao je na ograničavanje beneficija za procijenjenih milion ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj.

Posljednje sate kampanje u petak iskoristio je kako bi ostavio cvijeće na spomeniku Poljacima koje su ubili ukrajinski nacionalisti tokom Drugog svjetskog rata. “To je bio genocid nad poljskim narodom”, rekao je.

Očekuje se da će konačni rezultat izbora zavisiti o tome hoće li Trzaskovski moći mobilizovati dovoljno pristalica i hoće li krajnje desni birači glasati za Navrockog. Kandidati krajnje desnice dobili su više od 21 odsto glasova u prvom krugu izbora, u kojem je Trzaskovski pobijedio s tijesnom razlikom od 31 odsto prema 30 odsto za Navrockog, prenosi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

STRAVA U RUSIJI: Most se srušio na putnički voz, IMA ŽRTAVA, sumnja se na SABOTAŽU

Najmanje sedam osoba je poginulo kada se nadvožnjak na auto-putu srušio na željezničku prugu u Rusiji, blizu granice sa Ukrajinom, saopštile su službe za vanredne situacije.

Nekoliko teških kamiona palo je na putnički voz u pokretu. Guverner Brjanska je saopštio da je povrijeđeno 69 osoba, od kojih je 44 hospitalizovano.

Aleksandar Bogomaz, guverner Brjanske oblasti, rekao je na Telegramu da je 44 ljudi hospitalizovano. Među povrijeđenima su i troje djece, od kojih je jedno u teškom stanju, dodao je

Rusko ministarstvo za vanredne situacije je saopštilo na Telegramu da su napori na pronalaženju i spašavanju žrtava trajali cijelu noć, te da je u operaciji učestvovalo oko 180 ljudi.

Među poginulima je i vozač lokomotive, izvijestile su ruske državne novinske agencije, pozivajući se na medicinske izvore.

Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju putnike kako pokušavaju pomoći drugima da izađu iz oštećenih vagona u mraku, dok vatrogasci traže načine da dođu do unesrećenih.

Telegram kanal “Baza”, koji često objavljuje informacije iz izvora u sigurnosnim i pravosudnim institucijama, objavio je – bez pružanja dokaza – da je prema preliminarnim informacijama most navodno dignut u vazduh.

Rojters nije mogao nezavisno potvrditi izvještaj kanala Baza. Ukrajina se još nije oglasila.

Navodno su i vozila koja su se nalazila na mostu pogođena urušavanjem, te su pala na voz ispod.

– Svim žrtvama se pruža neophodna pomoć. Dodatne jedinice MČS-a, spasilačka oprema i osvjetljenje za noćne operacije raspoređeni su na terenu – navodi se u zvaničnom saopštenju, prenosi Avaz.

Napadi dronovima
Od početka rata koji je Rusija pokrenula prije više od tri godine, dolazilo je do stalnog granatiranja preko granice, napada dronovima i tajnih upada iz Ukrajine u Brjansku, Kursku i Belgorodsku oblast koje graniče s Ukrajinom.

– Voz je putovao iz grada Klimova prema Moskvi, saopštile su Ruske željeznice. Sudario se s urušenim mostom u području federalnog autoputa u Vjgonjičkom okrugu Brjanske oblasti – rekao je Bogomaz. Taj okrug se nalazi oko 100 kilometara od granice s Ukrajinom.

Samo nekoliko dana ranije, teretni voz u pograničnoj Belgorodskoj oblasti naišao je na eksplozivnu napravu postavljenu ispod šina, što je izazvalo snažnu eksploziju. Prema riječima guvernera Vjačeslava Gladkova, detonacija je oštetila kontaktnu mrežu željeznice, ali nije bilo žrtava.

Nastavi čitati

Svijet

ILON MASK: “Da budem jasan, NE UZIMAM DROGE! New York Times laže

Ilon Mask objavio je na Twitteru da se ne drogira, dan nakon što je “New York Times” napisao da je tokom predizborne kampanje dojučerašnji saradnik Donalda Trampa uzimao znatne količine ketamina, ekstasija i halucinogenih gljiva.

“Da budem jasan, NE uzimam droge! New York Times laže. Koristio sam ketamin na recept prije nekoliko godina i to sam objavio na X-u tako da ovo nije ništa novo. Od tada nisam uzimao”, napisao je najbogatiji čovjek na svijetu.

U svom članku od petka “NYT” je objavio da je Mask tokom izborne kampanje konzumirao značajne količine ketamina, anestetika sa stimulativnim učincima, ekstasi i halucinogene gljive.

Mask, izvršni direktor X-a (Twitter), Tesle i SpaceX-a, prethodno je javno izjavio da koristi male doze ketamina za borbu protiv depresivnih sklonosti i da mu to pomaže u učinkovitijem radu.

“NYT” je svoje članak temeljio na privatnim porukama te intervjuima s više od 10 osoba koje poznaju Maska ili su sarađivale s njim.

Magazin “Wall Street Journal” je prošle godine objavio da je Mask u prošlosti povremeno koristio droge. Neki članovi upravnog odbora u Tesli, njegovoj firmi za električna vozila, bili su zabrinuti zbog njegove konzumacije droga, uključujući Ambien za liječenje poteškoća sa spavanjem.

Ilon se u petak povukao iz američke administracije u kojoj je bio zadužen za rezanje saveznih troškova. Kazao je da to čini jer je zapostavio svoje kompanije, prenosi “Index”.

Nastavi čitati

Aktuelno