Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave danas praznik Svetog Vasilija Ostroškog, čije mošti počivaju u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, gdje odlaze pripadnici raznih religija, a njihove ispovijesti zaokružuju priču o ovom svecu, veoma poštovanom u srpskom narodu i mnogo šire.
Očudima sa Ostroga priča se mnogo. Sveti Vasilije Ostroški rođenom u Popovom selu u Hercegovini 1610. godine sa krštenim imenom Stojan, zauzima izuzetno značajno mjesto u pravoslavlju.

Ali kao što smo napomenuli, priče o čudima prevazile granice pravoslavlja jer su “Svetom Vasiliju Ostroškom svi isti, ma koji jezik govorili ili kojoj vjeri pripadali“. Kako je pisao portal Slobodna Hercegovina, muslimanka Fatma koja je pet godina bolovala od teške bolesti, odbijala je da se pokloni moštima ovog svetitelja, iako su joj bližnji govorili da to uradi.
– Šestog maja 1964. godine muslimani Asib Gušo i Ševka Zajko dovedoše teško bolesnu, takođe muslimanku, Fatimu na Ostrog. Fatima je bila težak bolesnik. Od nekih strahovitih grčeva u cijelom tijelu patila je punih pet godina – zapisao je sveštenik sa Ostroga.
Zbog bolova je padala u nesvijest i u momentima agonije “kudila i svoje najrođenije” koji su obišli sve ljekare, vračare i travare, ali lijeka i pomoći nije bilo.

Saznali su za iscjeljenja od takve bolesti u Ostrogu, pa su Fatmu jen rođak Asib i komšinica Ševka doveli u Gornji manastir.

Kada su je stigli pred crkvu u kojoj se nalaze mošti Svetog Vasilija, ona je iz sveg glasa vikala: “Neću tamo da ulazim”. To je ponovila nekoliko puta, tražeći da se vrati nazad.

Čuvar ćivota otvorio im je crkvu, a malo kasnije i ćivot Svetog Vasilija. Rodbini je pošlo za rukom da Fatmu ubijede da cjeliva mošti svetitelja. U tom momentu počela je da se grči i drhi… bilo je strašno gledati. Kada se smirila, pročitana joj je molitva. Nakon toga “spopade je takvo znojenje” da je za kratko vrijeme znoj svu oblio. Ali to je kratko trajalo pa se ubrzo na njenom licu vidio mir i spokoj.

Približila se ponovo moštima i počela da se moli pa je rekla: „Hvala Bogu i Svetom Vasiliju, ja ozdravih. Ništa me ne boli”. Prenoćila je tog dana u manastiru Ostrog i narednog jutra bila na liturgiji, pa se ponovo zahvalila svecu i Gospodu.
Srpskainfo

Noć na srijedu donosi razvedravanje svuda, a uz prisutan svežiji vazduh stvaraju se uslovi za pojavu prizemnog i slabog mraza, koji će lokalno osvanuti u srijedu. Po kotlinama i uz riječne tokove ponegdje magla. Kasnije, u toku srijede, pretežno sunčano i nakon hladnog jutra, ugodnije temperature.

Četvrtak započinje mirno, ali uz postepen porast oblačnosti tokom dana, što sluti na novu promjenu vremena.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima lokalno kiša i pljuskovi sa grmljavinom, a od noći na petak i prodor osjetno hladnijeg vazduha sa sjevera, koji će temperature krajem ove sedmice prilično oboriti ispod prosjeka.
Zaduvaće pojačan sjeverac i bura, a po visokim planinama nije isključena mogućnost da padne i malo snijega. Kasnije, u slučaju razvedravanja, ponovo prijeti lokalni mraz.
Generalno, na neko značajnije otopljenje i uranjeno ljeto ove godine ćemo pričekati. Maj ili barem njegov veći dio, donosi temperature u granicama i ispod prosjeka.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje je povremeno moguć lokalni pljusak.

Ujutro će biti svježe i promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme uz moguću slabu kišu ponegdje, a po kotlinama i dolinama rijeka se očekuje prolazna magla ili niska oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Prije podne očekuje se postepeno razvedravanje sa sjevera, a na jugoistoku i jugu razvoj oblaka koji tokom dana donose povremenu kišu i lokalne pljuskove koji će ponegdje biti praćeni grmljavinom.
U ostalim predjelima do kraja dana pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost iz koje je moguća slaba kratkotrajna kiša ponegdje u Krajini.

Vjetar slab do umjeren, u Hercegovini uveče na udare pojačan, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, na jugu do 13, u višim predjelima dva, a dnevna od 14 na istoku do 21 na sjeveru, u višim predjelima 10 stepeni Celzijusovih.