Connect with us

Svijet

PALE TEŠKE RIJEČI Medvedev napao Šolca: „Starkeljo, što se čudiš?“

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev nazvao je Njemačku „neprijateljem Rusije“, odgovarajući na izjave kancelara Olafa Šolca da je Rusija nepouzdan dobavljač energije.

Medvedev je na društvenim mrežama napisao:

„‘Rusija više nije pouzdan dobavljač energije, rekao je njemački kancelar Šolc s uzbuđenjem. Za tebe je! Opet je uvrijeđen… Njemačka je: a) neprijateljska zemlja; b) uvela sankcije protiv cijele ruske ekonomije i njenih građana; c) opskrbljuje Ukrajinu smrtonosnim oružjem usmjerenim protiv naših oružanih snaga.  Drugim riječima, Rusiji je objavila hibridni rat. Dakle, Njemačka se ponaša kao neprijatelj Rusije. A taj starkelja se sad čudi što Nijemci imaju plinske problemčiće“, objavio je Medvedev.

aloonline.ba

Related Topics:

Svijet

AMERIČKI SPECIJALCI KREĆU U AKCIJU?! Generali stavili vojni plan za Iran na Trampov sto, cijene nafte odmah eksplodirale

Rat između Irana i saveza Amerika–Izrael ušao je u 62. dan bez naznaka primirja, dok prijetnje eskalacijom i blokadom ključnih pomorskih ruta dodatno podižu globalne tenzije i cijenu nafte.

Amerika, predvođena Donaldom Trampom, razmatra oštrije mjere, uključujući blokadu iranskih luka i moguće nove napade, nezadovoljne prijedlozima Teherana da se nuklearno pitanje privremeno ostavi po strani. Iran uzvraća najavama „neviđene vojne akcije“ zbog američkih poteza u Ormuskom moreuzu, dok troškovi rata za SAD premašuju 25 milijardi dolara.

Istovremeno, sukobi između Izraela i Hezbolaha su se privremeno smirili, ali nisu okončani. Vladimir Putin ponudio je posredovanje u razgovoru sa Trampom, dok globalno tržište reaguje – cijena nafte skočila je na skoro 120 dolara po barelu, najviši nivo od početka sukoba.

Cijene nafte neumoljivo rastu
Cijene nafte dostigle su četvorogodišnji maksimum u četvrtak nakon što je Aksios objavio da će američka vojska obavestiti Trampa o potencijalnim akcijama protiv Irana, što je izazvalo zabrinutost da bi sukob na Bliskom istoku mogao ponovo da eskalira.

Cijena sirove nafte marke Brent za isporuku u junu na Londonskoj berzi skočila je za čak 6,84 procenta na 126,10 dolara po barelu ujutru, ali je od tada pala na 123,7 dolara, što je i dalje 4,8 procenata više nego dan ranije. Istovremeno, barel američke referentne nafte West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.

Cijene nafte su takođe naglo porasle u srijedu, za više od šest procenata. Brent je sada na najvišem nivou od početka 2022. godine.

Aksios: Tramp dobija brifing o novim vojnim opcijama protiv Irana
Tramp bi danas trebalo da primi brifing o novim planovima za potencijalnu vojnu akciju protiv Irana, koji će predstaviti komandant Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, izjavili su izvori upoznati sa situacijom, prenio je Aksios.

Prema dostupnim informacijama, planovi uključuju “kratak i snažan” talas udara na ciljeve u Iranu, sa ciljem da se prekine zastoj u pregovorima i izvrši pritisak na Teheran da pokaže veću fleksibilnost u vezi sa nuklearnim programom.

Jedna od opcija predviđa i preuzimanje dela Ormuskog moreuza radi ponovnog otvaranja za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo da uključi angažovanje kopnenih snaga.

Takođe se razmatra i operacija specijalnih snaga za obezbeđivanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Izvori su istakli Tramp trenutno pomorsku blokadu vidi kao efikasniji instrument pritiska od bombardovanja, ali da bi mogao da razmotri vojnu akciju ukoliko Iran ne popusti.

Očekuje se da će brifingu prisustvovati i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn. Bela kuća nije komentarisala ove navode.

Tramp zaprijetio Njemačkoj
Tramp je zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa NATO saveznicima.

Pretnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” i da će odluka biti donijeta “u kratkom roku”.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedeljka, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima sa Iranom o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

– Iranci su očigledno veoma vešti pregovarači, ili bolje rečeno, veoma vešti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da otputuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata – rekao je nemački kancelar.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POSTALA RATNA FABRIKA EVROPE! Rheinmetall nadmašio SAD u proizvodnji municije!

Njemački namjenski gigant Rheinmetall zvanično je potvrdio da Njemačka sada proizvodi više artiljerijske municije nego Sjedinjene Američke Države, čime je Berlin preuzeo ulogu ključnog “arsenala” za evropsku sigurnost.

Prema podacima koje je objavio izvršni direktor kompanije Armin Papperger u intervjuu za Süddeutsche Zeitung, Rheinmetall je u rekordnom roku uspio više nego učetverostručiti svoje kapacitete.

Dok je prije samo dvije godine godišnja proizvodnja iznosila skromnih 70.000 artiljerijskih granata, taj broj je sada skočio na nevjerovatnih 1,1 milion jedinica godišnje.

Dominacija nad američkim kapacitetima

Ova vijest odjeknula je u vojnim krugovima širom svijeta jer direktno mijenja dosadašnji balans moći unutar NATO saveza.

Papperger ističe da Njemačka sada prednjači u proizvodnji konvencionalne municije (primarno kalibra 155mm), ostavljajući američku industriju iza sebe u ovom segmentu.

Osim artiljerije, Rheinmetall bilježi i druge fascinantne skokove:

Municija srednjeg kalibra: Sa 800.000 povećana na preko 4 miliona komada.

Vojna vozila: Proizvodnja kamiona porasla je sa 600 na 4.500 godišnje.

Strateški izvori potvrđuju preokret

Analize vodećih evropskih medija, uključujući Handelsblatt i Newsweek, potvrđuju da je ovakav rast rezultat masovnih investicija u nove fabrike u Njemačkoj, ali i akvizicija u Španiji i Mađarskoj.

Eksperti ističu da je Njemačka prepoznala važnost “masovne produkcije” u modernom ratovanju, dok se SAD i dalje fokusiraju na skuplje, pametne sisteme koji se proizvode u manjim serijama.

Zvanični kvartalni izvještaji Rheinmetalla za 2026. godinu pokazuju da kompanija trenutno zapošljava preko 44.000 ljudi, uz ambiciozan plan da do 2030. godine taj broj skoro udupla.

Ovaj istorijski zaokret u njemačkoj vojnoj politici, poznat kao Zeitenwende, ovim rezultatima dobija svoju punu potvrdu na terenu, čineći Bundeswehr i njemačku industriju glavnim stubom odbrane zapada.

(Agencije)

Nastavi čitati

Aktuelno