Connect with us

Svijet

“Mini Černobil” u Ohaju, vlasti ćute o ekološkoj katastrofi (VIDEO)

Nekoliko desetina vagona koji su prevozili otrovne hemikalije, iskočilo je iz šina u blizini grada Istočna Palestina na granici Ohaja i Pensilvanije 3. februara.

Zbog velikog požara koji je uslijkdio, lokalnom stanovništvu naređena je hitna evakuacija, a nakon ispitivanja posljedica ovog incidenta, ustanovljena je visoka zagađenost vazduha.

Međutim, pet dana kasnije, područje je proglašeno bezbjednim, a građanima je dozvoljeno da se vrate u svoje domove. Priča, koja u početku nije izazvala gotovo nikakvu medijsku pažnju, dospela je na naslovne strane, nakon snimaka koji su podijeljeni na društvenim mrežama, na kojima su leševi životinja, ali i svjedočenja ljudi kojima je ugroženo zdravstveno stanje, pišu RIA Novosti.

Incident posljedica nemara
Osim što raste zabrinutost građana, prema njihovim riječima, vlast pokušava da minimalizuje razmere ove ekološke katastrofe, po kojoj bi, kako kažu, grad u Ohaju mogao da ostane upamćen kao američki Černobil, ili barem “mini Černobil”.

Sudeći po dostupnim informacijama, ovo poređenje bi moglo biti opravdano, kako sa aspekta neodgovornog reagovanja nadležnih službi, uključujući i potencijalno zataškavanje, tako i sa aspekta opasnosti po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Brojni stanovnici Istočne Palestine su podnijeli grupnu tužbu protiv željezničke kompanije “Norfolk Southern” koja je prevozila opasne materije, tvrdeći da je incident posljedica nemara i zahtijevajući od direktora da finansira ljekarske preglede građana kojima je ugroženo zdravlje.

Pitanja bez odgovora
Čelnici kompanije “Norfolk Southern” odustali su od sastanka sa zabrinutim stanovništvom, koje je zahtijevalo odgovore na mnoga pitanja, između ostalog, kako i zbog čega je došlo do toga da vagoni iskoče iz šina.

Skoro dvije sedmice nakon incidenta, kompanija nije pružila sve informacije o otrovnim materijama koje su prevozili vagoni, piše New York Daily News.

Građanka Keti Dajk upitala je zvaničnike, na jednom od protesta koje je organizovalo stanovništvo, zbog čega ćute i zašto ne odgovaraju na postavljena pitanja.

– Imam tri unuke, one će odrastati ovdje. Da li treba da razmišljam o tome da za pet godina mogu da imaju rak? – pitala je ona.

Brojna pitanja su, čini se bez odgovora, a dok vlast Ohaja ćuti, ljudi se uglavnom pitaju zbog čega je toliko ljudi oboljelo kroz svega nekoliko dana, ukoliko je konstatacija da je grad bezbjedan tačna?

Prema riječima zabrinutih građana, nije rijetkost da novinarima koji prave priloge o ovoj ekološkoj katastrofi na mjestu nesreće, naglo pozli.

Senator Ohaja Šerod Braun, obratio se vlastima uz molbu da se proglasi ekološka katastrofa u Istočnoj Palestini.

– Ovo je situacija bez presedana. Stotine porodica je prisiljeno da napusti svoje domove, a sa pravom su zabrinute zbog potencijalnih zdravstvenih posljedica – rekao je Braun.

On je upozorio da su stanovnici vjerovatno već podložni DNK mutacijama, čije bi posljedice mogle da budu vidljive odmah ili kroz nekoliko godina.

– Ova katastrofa mogla bi da rezultira ogromnim brojem oboljelih od karcinoma – naglasio je.

EPA potvrdila štetnost vinil hlorida
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), objavila je listu otrovnih hemikalija koje su se prevozile. Pored vinil-hlorida, iscurio je i etilheksil akrilat, koji je, prema njihovim riječima, odgovoran za česte mučnine, glavobolju i respiratorne probleme kod građana.

“EPA” je u saopštenju naglasila da je najotrovnija hemikalija koja se prevozila, zapravo vinil-hlorid, koji je kancerogen, a na sobnim temperaturama se pretvara u gas.

Nova.rs

Related Topics:

Svijet

GRČKA uvodi radno vrijeme od PUNIH 13 ČASOVA, ali samo u privatnom sektoru

Fabrički radnici, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru, prenosi Politiko.

Parlament će sutra glasati o kontroverznom zakonu, bez obzira što su planirani protesti širom zemlje.

Uprkos rastućem otporu sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija. Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra je transformisala tržište rada u ono što naziva jednim od “najfleksibilnijim“ u Evropi.

Od jula 2024. godine, od zaposlenih u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim sektorima usluga može da se zatraži da rade po novom šestodnevnom rasporedu, a dužim radnim vremenom, a plata bi im bila uvećana za 40 odsto.

Taj potez, suprotan trendu skraćivanja radne nedelje u nekim evropskim zemljama, vlada smatra neophodnim zbog smanjenja stanovništva Grčke, sve većeg broja starih i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika. Linker
Parlament odlučuje o uvođenju zakona:

Grčka uvodi 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru u skladu sa zakonom koji je predat na glasanje u nacionalnom parlamentu.

Fabrički radnici, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru, prenosi Politiko.

Parlament će sutra glasati o kontroverznom zakonu, bez obzira što su planirani protesti širom zemlje. Uprkos rastućem otporu sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija.

Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra je transformisala tržište rada u ono što naziva jednim od “najfleksibilnijim“ u Evropi.

Od jula 2024. godine, od zaposlenih u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim sektorima usluga može da se zatraži da rade po novom šestodnevnom rasporedu, a dužim radnim vremenom, a plata bi im bila uvećana za 40 odsto.

Taj potez, suprotan trendu skraćivanja radne nedjelje u nekim evropskim zemljama, vlada smatra neophodnim zbog smanjenja stanovništva Grčke, sve većeg broja starih i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika.

Nastavi čitati

Svijet

NE ŽELE U RAT! Oko 1,7 miliona mladih napustilo Ukrajinu

Ukrajinu je od 2022. godine napustilo oko 1,7 miliona mladih, rekao je ukrajinski ministar za sport i omladinu Matvij Bidnij.

On je rekao za Bi-Bi-Si da je većina mladih otišla da studira u inostranstvo, ali da se nije vratila u zemlju.

Ukrajinski poslanik Aleksandar Dubinski izjavio je nedavno da je 40.000 mladića od 18 do 22 godine napustilo Ukrajinu za samo mjesec dana. Vlada Ukrajine je krajem avgusta dozvolila muškarcima od 18 do 22 godine da putuju u inostranstvo.

Nakon toga, ukrajinski mediji su pisali da mladići masovno napuštaju Ukrajinu, a video snimci uspješnih slučajeva bjekstva iz zemlje preplavili su društvene mreže.

Muškarcima od 18 do 60 godina ranije je bilo zabranjeno da napuštaju Ukrajinu tokom trajanja vanrednog stanja.
Izbjegavanje vojne službe tokom mobilizacije je krivično djelo u Ukrajini za koje je propisana kazna do pet godina zatvora.

Minimalna starosna granica za regrutaciju u oružane snage Ukrajine je 25 godina.

Nastavi čitati

Svijet

OPTUŽBE IZ AMERIKE! Kina želi da oslabi svjetsku ekonomiju

Ministar finansija SAD Skot Besent optužio je Kinu da pokušava da oslabi svjetsku ekonomiju uvođenjem kontrole izvoza zemnih minerala i drugih resursa vitalnih za razvoj tehnologije, objavio je danas Fajnenšel tajms.

On je dodao da to predstavlja pokušaj Pekinga “da povuče sve ostale sa sobom”, preneo je CNBC.

“Ako žele da uspore globalnu ekonomiju, biće najviše pogođeni, a ovim samo pogoršavaju svoj ugled u svetu, dok se nalaze usred recesije i pokušavaju da se izvuku iz nje izvozom”, rekao je Besent. Ovakav potez Kine usledio je neposredno pre zakazanog sastanka američkog i kineskog predsednika Donalda Trampa i Si Đinpinga.

Peking je, u saopštenju od 9. oktobra, poručio da neće dozvoliti izvoz materijala od retkih zemnih minerala za vojnu upotrebu.

Tramp je odgovorio pretnjom carinama od 100 odsto na uvoz kineske robe počev od 1. novembra i zapretio je da će otkazati sastanak sa Si Đinpingom. Tržišta su bila nestabilna otkako je spor eskalirao, a prosečne vrednosti akcija na Volstritu su naglo pale na početku dana.

Sjedinjene Američke Države koriste retke zemne minerale za izradu svojih najvažnijih sistema naoružanja, kao što su ratni avion F-35 ili rakete Tomahavk.

Nastavi čitati

Aktuelno