Connect with us

Društvo

KO SE IGRA GLUVIH TELEFONA Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

Može li BiH da odbije paket pomoći koji Sjevernoatlantska alijansa (NATO) namjerava da pošalje za opremanje Oružanih snaga i Ministarstva bezbjednosti BiH, što je nedavno zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik, i da li je uopšte potrebno tu pomoć odbiti?

Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.

Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.

– S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.

Ministri nedostupni

Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

– Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.

Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.

Svršen čin
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.

– U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.

Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.

Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.

Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.

– Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.

Društvo

NAJLJEPŠE VIJESTI! U Srpskoj rođena 21 beba

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođena je 21 beba, od čega 11 djevojčica i 10 dječaka, potvrđeno je Srni u porodilištima.

Šest beba rođeno je u banjalučkom porodilištu, po tri u Prijedoru, Doboju, Gradišci i Istočnom Sarajevu, dvije u Bijeljini i jedna u Trebinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i četiri dječaka, u Prijedoru, Doboju i Gradišci po dvije djevojčice i jedan dječak, u Istočnom Sarajevu tri dječaka, u Bijeljini dvije djevojčice i u Trebinju jedna djevojčica.

Poroda nije bilo u porodilištima u Foči, Nevesinju i Zvorniku.

Nastavi čitati

Društvo

OVAJ CVIJET BLAGOSLOVILA JE BOGORODICA! Na Vaskrs ga obavezno unesite u kuću!

Nema kuće koja u svom dvorištu nijе imala drvo jorgovana.

Koliko je važno ovo drvo i njegov cvijet govori i činjenica da ga je blagoslovila Bogorodica.
Njеžni i umilni miris ovе rajskе biljkе, samo jе jеdan od razloga zašto jе ovo divno drvo toliko popularno.
Mnogi ćе sе obradovati kada saznaju da jе jorgovan vеoma izdržljiva biljka, iako djеlujе nеžno i еlеgantno. Nijе mu potrеbna posеbna njеga i poprilično lako uspijeva, a porеd prеpoznatljivog plavog, odnosno lila cvеijta, postojе i njеžni rozе, kao i bijеli jorgovan koji su jеdnako lijеpi i mirisni.

Jorgovan jе cvijеt koji sе unosi u kuću za Vaskrs.

Pojеdinе sortе jorgovana počinju sa cvjetanjеm vеć polovinom aprila. Postojе i vrstе kojе cvjеtaju krajеm aprila pa čak i do srеdinе maja. Takvе vrstе imaju produžеno cvjetanjе i njihovi su cvijеtovi sami po sеbi kvalitеtni.
Jеdini posao oko ovе biljkе jеstе orеzivanjе, kojе sе obavlja onda kada sе cvjetanjе završi. Orеzivanjеm, biljka sе podstičе da izbacujе novе, mladе izdankе boljеg kvalitеta.

Jorgovan je otporan i lako se gaji

Postoji nekoliko tipova jorgovana (latinsko ime Syringa vulgaris) koji se mogu razlikovati oblikom i nijansom kao i punoćom cvijeta. Za razliku od hibrida koji imaju proširene cvjetove tamnije boje i krupnije cvasti onaj starinski ima jednostavnije i sitnije cvjetove. Pored klasičnog plavog tj lila jorgovana postoji i bijeli varijetet ove ukrasne biljke koja se lako gaji. Kako se navodi na sajtu agromedia.rs jorgovan je toliko izdržljiv da će se brzo oporaviti i kada vam se učini da je nepovratno uništen. Zato, ukoliko gajite jorgovan, on će ponovo cvjetati i mnogo puta dati veliki broj izdanaka.

Nekada se dešava da listovi jorgovana dobiju određena oboljenja kao što je pepelnica i ti listovi budu oštećeni. Ipak to ne mora da vas brine, biljka će svake godine ponovo izrasti.

Dužina cvjetanja zavisi od sadnice

Jorgovan cvjeta u rano proljeće kao jedna od prvih cvjetajućih vrsta. Može se gajiti kao samonikla ali su za sadnju dostupni i kvalitetni hibridi jorgovana. Takve vrste imaju produženo cvjetanje i njihovi su cvjetovi sami po sebi kvalitetni. U Holandiji se takav jorgovan gaji kao vrsta za rezani cvijet. U zavisnosti od vrste biljke, cvjetanje može početi već početkom aprila. Takođe, postoje jorgovani koji cvjetaju krajem aprila pa čak i do sredine maja. Nakon cvjetanja ostaje lijep zeleni žbun koji je sam po tebi dekorativan.

Orežite jorgovan kad precvjeta

Svake godine nakon cvjetanja jorgovan treba orezati kako bi se biljka podstakla da daje mlade, kvalitetne izdanke koji će se formirati tako da na vrhu imaju dva pupoljka. Samo iz takvih pupoljaka formiraće se dogodine lijepi cvjetovi krupne stojeće cvasti. Čak i da ne uradite orezivanje jorgovan će i dogodine cvjetati, ali sitnijim, manjim i savijenim cvastima.

Koristan je na klizištima i kosinama

Treba znati da je jorgovan blizak rođak masline i jasena i drugih vrsta koje se kod nas mogu gajiti kao zasebne biljke ili se mogu naći u prirodi. Međutim osim toga što je cvijetno dekorativan, jorgovan se može koristiti za sađenje na mjestima na kojima se nalaze kosine, škarpe ili useci, a može biti koristan ukoliko na nekom dijelu svog imanja imate klizište. Njegov korijenov sistem je izuzetno jak i razgranat te se može koristiti kao vrsta za rekultivaciju ili zaustavljanje osipanja zemljišta. Stoga je preporuka da na ovakvim terenima posadite jorgovan.

Lijepe su žive ograde i bordure od jorgovana

Treba napomenuti da je jorgovan veoma pogodan za gajenje različitih živih ograda ili baštenskih bordura. Ova biljka nije zahtjevna kada je riječ o uslovima za gajenje, tako da će uspjeti i u posudi. Ako se odlučite za gajenje jorgovana, možete ga posaditi u nekom dijelu vrta, u zemlju ili u lonac i kombinovati sa drugim biljkama.

Pored toga što je prvenstveno dekorativna biljka, on spada i u ljekovite vrste. Njegovi listovi i cvjetovi se mogu koristiti za različite pripravke, te je zbog toga veoma cijenjen. Osim toga, sjeme koje ostane nakon cvjeta koristi se u različite medicinske svrhe, prenosi Žena.blic.rs.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA SE RADI sa jajetom ČUVARKUĆOM od prošle godine

Simbol Vaskrsa su ofarbana jaja, jer se vjeruje da je jaje koje je Bogorodica donijela na Hristov grob postalo crveno, pošto su nevjernici smatrali da će on oživjeti ukoliko jaje pocrveni.

Zato se ona mahom farbaju tom bojom, naročito prvo, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, tj. Vaskrsa.

Jajetu se od najstarijih vremena pridavala velika pažnja jer se vjerovalo da je svijet nastao upravo iz njega. U hrišćanstvu se jaje smatra simbolom života jer asocira na buđenje prirode, bujanje vegetacije, rađanje i plodnost.

Prvo jaje se farba u crvenu boju i zove se čuvarkuća. Čuva se u kući do uoči Đurđevdana, kada se sa raznim biljem stavi u vodu da prenoći. Ujutru se svi ukućani umiju tom vodom da budu zdravi i rumeni kao jaje, a onda se čuvarkuća nosi u vinograd, jer se vjeruje da štiti od grada.

Čuvarkuća može da se čuva i u kući, sve do naredne godine, kada se boji novo jer se vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća. Može se reći da je ono “najvažnije” uskršnje jaje jer štiti ukućane od bolesti i zla.

Običaj je da se čuvarkuća u Vaskršnje jutro stavi u činiju sa vodom u koju su potopljeni i bosiljak, zdravac i dren. Tom vodom umivali bi se ukućani, naročito djeca, kako bi bili zdravi i rumeni. Običaj je, takođe, da se na uskršnje jutro djeca “pomiluju” crvenim jajetom po čelu kako bi bila zdrava, a ovaj čin istovremeno simbolizuje krštenje.

Stara čuvarkuća bacala bi se na Veliki petak preko krova kuće, ili bi se često zakopavala u dvorište, polje ili vinograd jer se vjerovalo da štiti usjeve od grada i štetočina. Neko je baca i u rijeku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umjesto na kuću koju je sačuvao.

Vjeruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.

U nekim krajevima djeci trljaju obraze tim jajetom, da budu rumena i zdrava.

U drugim krajevima se zakopava u zemlju – u dvorište, baštu, vinograd ili u zemlju negdje u blizini.

Treći običaji nalažu da bi to jaje trebalo da se pusti niz rijeku, da voda odnese zlo, bolesti i nesreću koje je čuvarkuća “prihvatila” umjesto ukućana.

Nastavi čitati

Aktuelno