Društvo
KO SE IGRA GLUVIH TELEFONA Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

Može li BiH da odbije paket pomoći koji Sjevernoatlantska alijansa (NATO) namjerava da pošalje za opremanje Oružanih snaga i Ministarstva bezbjednosti BiH, što je nedavno zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik, i da li je uopšte potrebno tu pomoć odbiti?
Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.
Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.
– S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.
Ministri nedostupni
Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.
– Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.
Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.
Svršen čin
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.
– U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.
Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.
Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.
Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.
– Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.
Društvo
DANAS JE VIDOVDAN, dan posebnog značaja za srpski narod

Srpski narod danas obeležava Vidovdan – državni, verski i istorijski praznik ustanovljen u znak sećanja, poštovanja i zahvalnosti prema svim stradalima za otadžbinu, a značaj praznika kao simbola slobode, patriotizma i herojstva proističe i iz istorijskih događaja vezanih za taj datum.
Srpska pravoslavna crkva, njeni vernici i narod Vidovdan obeležavaju s posebnim poštovanjem, pre svega kao sećanje na svesnu žrtvu kneza Lazara i njegovih saboraca, u Boju na Kosovu protiv Turaka na Vidovdan 1389. godine.
Upravo zbog te svesne žrtve, koju su srpski ratnici tada odabrali, Kosovski boj postao je ključna odrednica srpske istorije, a žrtva Kosovskih mučenika na čelu sa Svetim knezom Lazarom, postala je okosnica nacionalnog predanja Srba, večita podsetnica na neophodnost otpora i borbe.
U boju je, od ruke srpskog junaka Miloša Obilića, koji je poštovan i oslikavan kao sveti ratnik, poginuo sultan Murat.
Knez Lazar je ubijen, od turske ruke, po zarobljavanju.
U prilikama u kojima se Srbija, i uopšte jugoistočna Evropa, nalazila te 1389, opredeljenje za borbu koju je predvodio knez Lazar bilo je svesna žrtva, što epika vidi kao opredeljenje za Carstvo Nebesko.
Iako su Turci do tada uveliko ovladali velikim delom ovog dela Evrope, i bili su neuporedivo brojniji, pritom obezbeđene zaleđine, verski i moralni motiv odredio je da se turskim napadačima ima pružiti otpor bez obzira na posledice.
Ključni događaj, kako je istoriografija odavno protumačila, bio je zapravo Boj na Marici, septembra 1371. godine, kada su braća Mrnjavčevići teško poraženi. Posle Marice više nije postojala mogućnost snažnog otpora, otuda je svesna žrtva koju je odabrao knez Lazar utoliko uzvišenija.
Smatra se da se u Boju na Kosovu borilo 15 do 20 hiljada ratnika na srpskoj strani, protiv oko 30.000 Turaka. Raspoloživi istorijski izvori ne dopuštaju jasniju sliku.
Nesumnjivo je da su žrtve na obe strane bile strahovite, o čemu svedoči i činjenica da su oba vladara poginula. Smrt sultana Murata u Boju na Kosovu na Vidovdan 1389. jedini je takav slučaj u celokupnoj turskoj istoriji.
Na najvišem državnom nivou Vidovdan je posebno prigodno obeležen povodom 500 godina Boja na Kosovu, 1889. kada je centralna manifestacija bila u Kruševcu, odakle je posle pričešćivanja u Lazarici, knez Lazar sa saborcima 1389. krenuo put Kosova, u boj s Turcima.
Petstogodišnjica 1889. bila je prilika za niz prigodnih manifestacija, od miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića, ili ustanovljenja najvišeg Ordena Svetog kneza Lazara, do svečane sednice Srpske kraljevske akademije posvećene Vidovdanu ili gradnje, na centralnom gradskom trgu Kruševca, monumentalnog spomenika Kosovskim mučenicima.
Sve potonje oslobodilačke borbe Srba uvek su bile i u znaku Kosova.
Vodeća odrednica oslobodilačke borbe Srba tokom čitavog 19. veka bila je poziv na oslobođenje Kosova.
San generacija ostvaren je pobedama Srba nad Turcima na Kumanovu i Velesu 1912. godine, u Prvom balkanskom ratu. Kosovo i Stara Srbija najzad su tada oslobođeni.
Vidovdan se pokazao kao dan posebne važnosti i u nizu potonjih događa srpske istorije.
Nacionalni revolucionar Gavrilo Princip usmrtio je nadvojvodu Franca Ferdinanda, naslednika krune Habzburga, upravo na Vidovdan, u Sarajevu, 1914. godine. Tim činom izražen je decenijma nagomilavani bes protivnika tuđinske vlasti u Bosni i Hercegovini.
Austrougarska je, nesumnjivo uz podsticaj Berlina, to iskoristila za napad na Srbiju, što se ispostavilo kao početak Velikog rata.
Pet godina kasnije, upravo na Vidovdan 1919. potpisan je Versajski mirovni sporazum, između zemalja Antante i Nemačke, vinovnice Prvog svetskog rata. Austrougarska nije preživela okončanje rata koji je započela, raspala se po raspadu Solunskog fronta.
Ishod velike srpske pobede u Velikom ratu bilo je obrazovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, čime su ostvareni srpski ratni ciljevi i okupljanje pod jednim državnim krovom srpskih istorijskih i etničkih zemalja. Vladalo je tada uverenje da su nacionalna stremljenja konačno ostvarena.
Prvi ustav nove zajedničke države donet je takođe na Vidovdan 1921. godine.
U potpuno izmenjenim okolnostima 1948. jedan od najdramatičnijih momenata poratne Jugoslavije, bio je takođe na Vidovdan, kada je u Bukureštu objavljena Rezolucija o stanju u KPJ. Sovjetski vođa Staljin obelodanio je tada nameru da razvlasti partijski i državni vrh u Beogradu, što je dovelo do dugogodišnjeg prekida odnosa s Moskvom.
Na Vidovdan 2001. godine, Tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, izručen je Slobodan Milošević, prethodno predsednik Srbije i Savezne republike Jugoslavije, što su tadašnje vlasti objašnjavale kao slučajnost.
Društvo
GIMNAZIJE, EKONOMSKE I TEHNIČKE NAJTRAŽENIJE! Upisni rok u Srpskoj skoro pa ZAKUCAO VRATA!

Nakon prvog upisnog roka u srednje škole u Republici Srpskoj za narednu školsku godinu, većina planiranih mjesta je popunjena, a učenici su se ove godine prvi put prijavljivali putem elektronskog sistema eUpis.
Dražena Mršić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije i direktorica Ugostiteljsko-ekonomske škole, istakla je za “Nezavisne novine” da je slobodnih mjesta ostalo još u nekoliko škola na područja Prijedora.
“Ostalo je još mjesta u Poljoprivredno-prehrambenoj školi, Gimnaziji, Ugostiteljsko-ekonomskoj”, kazala je Mršićeva i dodala da su se ove godine prvi put đaci upisivali elektronski.
“Sistem je uradio isti posao kao što je radila upisna komisija, pa je članovima upisne komisije bilo lakše, tako da očekujemo da ne bude grešaka”, kazala je Mršićeva.
Dodala je da je ove godine u njihovoj regiji bilo oko 550 svršenih osnovaca, pa planiraju da toliko i upišu budućih srednjoškolaca.
Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije, kazao je da je, što se tiče Banjaluke, slobodnih mjesta ostalo u Poljoprivrednoj i Tehničkoj školi.
“Ove godine su u prvom upisnom roku popunjena skoro sva mjesta, što godinama nije bilo”, kazao je Bajić.
Vladimir Kuvalja, direktor Tehničke škole u Banjaluci, istakao je da su u svim četverogodišnjim smjerovima u ovoj školi mjesta popunjena, a da je ostalo još mjesta u trogodišnjim, te da je planirano da upišu 408 učenika.
Zadovoljstvo rezultatima prvog upisnog roka izrazila je i Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, naglasivši da su gotovo sve škole u regiji popunile planirana mjesta.
“Ostalo je još nekoliko slobodnih mjesta u Gimnaziji, u svim smjerovima, ali se nadamo da će i ona biti popunjena već od ponedjeljka”, kazala je Vasiljević Stokićeva i dodala da su izuzetno zadovoljni kako je prošao prvi elektronski upis putem platforme eUpis.
Iz Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske kazali su da su se u srednje škole u Republici Srpskoj u školsku 2025/2026. godinu elektronskim putem uspješno prijavila 8.963 učenika.
“Prema evidenciji iz aplikacije eUpis, na području banjalučkog aktiva prijavljena su 2.702 učenika, na području prijedorskog aktiva 1.457, te dobojskog 1.505 učenika.
Na području semberskog aktiva upisan je 1.001 učenik, u zvorničko-biračkom 830, istočnohercegovačkom 582, a u sarajevsko-romanijskom 886 učenika”, kazali su iz resornog ministarstva i dodali da julski upisni rok počinje 30. juna i traje do 11. jula.
Planom upisa u prve razrede srednjih škola predviđen je upis 10.028 učenika raspoređenih u 458 odjeljenja, od čega 2.276 učenika (23 odsto) ili 109 odjeljenja u trećem stepenu i 7.752 učenika (77odsto) ili 349 odjeljenja u četvrtom stepenu.
Podsjetimo, redoslijed kandidata utvrđuje se prema ukupnom broju bodova dobijenih na osnovu opšteg uspjeha u osnovnoj školi, posebnog uspjeha u osnovnoj školi iz pet predmeta značajnih za zanimanje u određenoj struci, odnosno u smjeru za koji kandidati konkurišu, kao i za upis u umjetničke škole, rezultata ostvarenih na posebnom ispitu za umjetničke škole.
Društvo
DANAS JE VIDOVDAN! Praznik u kome se prepliću istorija i običaji

Danas je Vidovdan, dan pomena knezu Lazaru i srpskim ratnicima poginulim u bici na Kosovu. Zbog bezbednosne situacije, Eparhija raško-prizrenska odlučila je da vidovdanski parastos bude služen na Gazimestanu, a liturgija u manastiru Gračanica.
Vidovdan je državni, vjerski i istorijski praznik, koji se slavi u znak sećanja na Kosovski boj 1389. godine, kada se srpska vojska suprotstavila turskom prodiranju na Balkan.
Povodom Vidovdana u Kruševcu se održava centralna državna manifestacija i svečana sjednica Vlade. Liturgija u Gračanici, parastos na Gazimestanu. Predsjednik Aleksandar Vučić uručiće odlikovanja zaslužnim pojedincima.
Među Srbima praznik ima poseban etički i moralni karakter, a riječi kneza Lazara pred Kosovski boj prenose se generacijama.
Proslavlja se dostojanstveno, mirno, bez veselja.
U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos vojnicima palim na bojnom polju, kao i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu vjeru.
Narodna vjerovanja
Prema narodnom vjerovanju, važno je šta će se na ovaj dan vidjeti, jer će se kasnije baš u tome imati uspjeha.
Ponegdje, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.
Tradicionalno, podjelom đačkih knjižica, na Vidovdan se i zvanično završava školska godina.
Proslavlja se i kao dan grada Kruševca, gdje se i nalazi crkva Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u boj na Kosovu.
Dio vojske se, kažu, pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.
Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.
(RTS)
-
Zdravlje5 sati ago
NAJBOLJI NAČINI ZA ZAPOČETI DAN! Ledeno tuširanje, meditacija, doručak i vježbanje
-
Banjaluka3 dana ago
KO ĆE VRATITI NARODU PARE? Ustavni sud potvrdio: Odluka o oduzimanju PDV-a Banjaluci je neustavna!
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU TRIJUMFALNO “Izrael je postigao veliku pobjedu!”
-
Politika3 dana ago
UDAR NA BANJALUKU! Savić-Banjac “PDV su nam uzeli iz čiste političke osvete!”
-
Politika3 dana ago
ZAVRŠILA ERA PRIJETNJI! Radnici BHRT-a izvojevali pravdu nakon godina borbe
-
Hronika1 dan ago
NASILJE U JAVNOSTI! Ženu pretukao pred prodavnicom – završio u LISICAMA!
-
Društvo2 dana ago
MAJKA PRONŠLA SINA NAKON 40 GODINA: Sine moj, da li sanjam? (VIDEO)
-
Društvo3 dana ago
EKSPLOZIVNA PORUKA MAJE DRAGOJEVIĆ STOJIĆ “Dosta je fotelja za 65+ dok mladi ljekari odlaze!”