Connect with us

Svijet

SVE JE MOGLO BITI GOTOVO, ali Zapad je rekao NE, RAT SE MORA NASTAVITI!

Bivši premijer Izraela Naftali Benet u jednom inrervjuu otkrio je da je Zapad zapravo spriječio Ukrajinu da nastavi pregovore sa Rusijom.

Drugim riječima, to znači da tom istom Zapadu odgovara da se rat u Ukrajini nastavi, navodi autor teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji Damir Pilić, čiji je naslov “”Jastrebovi” sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 nove države. Planovi o tome kovani su i u samom Briselu”.

Tekst počinje podsjećanjem na izjave koje je bivši izraelski premijer dao u intervjuu izraelskom novinaru Hanoću Daumu, u kom je govorio o tome kako je posredovao između Moskve i Kijeva u prvim nedjeljama rata, kad je još bilo moguće da se zaustavi sukob bez većih posljedica po obe strane.

Benet je naime tada ispričao da je 4. marta 2022, devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat.

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael sprovodi redovne vazdušne napade uz dozvolu Kremlja. Jednom ili dva puta sedmično napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sistem protivvazdušne odbrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Benet zbog čega Izrael ne može da ide protiv Rusije.

Prema Benetovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine zapravo su bili uspješni: obe strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada završiti.

Foto: EPA-EFE
Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna da vrati vojsku na predratne položaje, pod uslovom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao.

Bivši izraelski premijer je takođe rekao i da je te pregovore koordinisao sa vodećim zapadnim silama, Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, “blokirali” njegove diplomatske napore i “nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora”.

Pritom je, precizira Benet, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Džonson, dok su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc bili “pragmatičniji”. A presjednik SAD Džo Bajden je “usvojio oba stava”.

Ali, kako je naveo Benet, brzo je među zapadnim liderima preovladao Džonsonov ratoborni stav. Zapad je donio odluku “da nastavi da udara po Putinu, a ne da pregovara, dodao je Benet.

Na pitanje da li to znači da su ti zapadni lideri tako zaustavili pregovore Ukrajine i Rusije, Benet je rekao:

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to rade.

Međutim, kako piše Pilić, iako su te Benetove izjave doživljene kao nešto bombastično, on je zapravo samo potvrdio ono što je nekoliko visokih svjetskih zvaničnika već reklo.

U tekstu se podsjeća da je prve naznake za tu tvrdnju dao Melvet Čavušoglu, turski šef diplomatije, još 20. aprila prošle godine, koji je za CNN Turk rekao da mirno rješenje rata sprečavaju “neke NATO zemlje”.

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je on tada.

Pet dana kasnije, američki ministar odbrane je rekao:

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mere da ne može da izvodi stvari poput ove invazije na Ukrajinu.

Već 5. maja kijevski list “Ukrajinska pravda” objavljuje i zadnji delić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. aprila, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Džonson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti.

Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Slobodna Dalmacija/b92

Svijet

OZBILJAN INCIDENT: Avion skrenuo sa piste i srušio se u šumu, povrijeđeno više osoba

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je avion za skakanje padobranom skrenuo sa piste i srušio se u šumu u blizini aerodroma u južnom Nju Džersiju, saopštile su vlasti u srijedu uveče.

Incident se dogodio na aerodromu oko 34 kilometra jugoistočno od Filadelfije, kada je avion, koji je prevozio 15 osoba, sišao sa piste, saopštio je portparol Federalne uprave za vazduhoplovstvo, koja trenutno vrši istragu, a prenosi AP.

Tri osobe su prevezene u trauma centar bolnice u Kamdenu, Nju Džersi, dok je osam osoba sa lakšim povredama primljeno na odeljenje hitne pomoći, izjavila je portparolka bolnice Vendi Marano.

Osoba koja je odgovorila na telefon na aerodromu “Cross Keys” u sredu rekla je da nema informacija i upućivala pitanja na “Skydive Cross Keys”, komercijalnu firmu za skakanje padobranaca koja se nalazi na aerodromu. Firma “Skydive Cross Keys” nije odmah odgovorila na mejl agencije AP sa zahtjevom za komentar.

Odjeljenje za vanredne situacije okruga Gloster upozorilo je javnost na svojoj Fejsbuk stranici da izbjegavaju to područje kako bi hitne službe mogle nesmetano da pristupe mjestu nesreće

Nastavi čitati

Svijet

Kreće dvostruki ruski udar, nagomilali 60.000 vojnika: “JAKO SU BLIZU CILJU”

Ohrabrena trenutnim pozicijama, Rusija je pojačala vojne ofanzive na dva fronta u Ukrajini, dok obje strane pokušavaju da ostvare prednost prije nego što jesen uspori borbe.

Prema tvrdnjama analitičara i vojnih komandanata za “Vašington post”, Moskva želi da proširi kontrolisane teritorije prije nego što ozbiljno razmotri prekid vatre. Ukrajina, s druge strane, nastoji da uspori rusko napredovanje i nanese im što veće gubitke.

Ruske trupe postupno se približavaju strateški važnom logističkom čvorištu – gradu Pokrovsku, na istoku zemlje. Ukoliko ga zauzmu, to bi predstavljalo veliki uspjeh i znatno ih približilo cilju osvajanja cijele Donjecke oblasti. Borbe su prvi put proširene i na granicu sa Dnjepropetrovskom oblasti.

Kako bi spriječila Rusiju da dodatno ojača svoje položaje na istoku, ukrajinska vojska pokušava da zadrži najiskusnije ruske jedinice stotinama kilometara dalje, u sjeveroistočnoj Sumskoj oblasti.

“Najbolji scenario za Ukrajinu bio bi da uspije da uspori ili zaustavi rusko napredovanje u Donbasu, industrijskom srcu zemlje koje obuhvata Donjecku i Luganjsku oblast”, rekao je rusko-britanski vojni istoričar Sergej Radčenko. “Tada bi Ukrajina mogla iskoristiti tu situaciju kao osnovu za postizanje prekida vatre.”

“Na jesen će Rusiji biti lakše da pristane na neku vrstu sporazuma s Ukrajinom, nakon što procijene šta su postigli ofanzivom”, dodao je.

Neprestani napadi na Sumsku oblast
U Sumskoj oblasti ukrajinske snage trpe svakodnevne napade – od vođenih bombi iz vazduha, preko dronova, do pješačkih juriša. Njihov zadatak je da spriječe premještanje ruskih trupa na druga ratišta, posebno ka Donjeckoj oblasti.

Ukrajina je u aprilu pojačala napade u regiji Sumi, čak je izvela manju ofanzivu preko granice u rusku Kursku oblast, kako bi spriječila da do 60.000 iskusnih ruskih vojnika bude prebačeno u Donjecku, Zaporošku i Hersonsku oblast, rekao je prošle sedmice glavni komandant ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski.

Da su te jedinice bile premještene, Rusija bi mogla ubrzati ofanzivu duž cijelog fronta i dodatno rastegnuti ukrajinske odbrambene linije. Međutim, ova taktika izazvala je i kritike – neki komandanti tvrde da je dovela do nepotrebnih žrtava.

Ruske snage su prodrle do sedam kilometara u sjeverni dio Sumske oblasti, iz više pravaca duž granice. Ukrajinske snage ih tamo pokušavaju zadržati kako ih ne bi premjestili na istok. Trenutno uspijevaju da drže do 10.000 ruskih vojnika vezanih za okrug Gluškovo u Kurskoj oblasti, gdje Ukrajina i dalje ima manju prisutnost, iako su je ranije ove godine odatle potisnule ruske i sjevernokorejske jedinice.

Ruski cilj: maksimalno napredovanje u Donjeckoj oblasti
Glavna bitka i dalje se vodi u Donjeckoj oblasti, gdje ruske trupe polako, ali uporno napreduju ka cilju – potpunom osvajanju Donjecka i Luganska.

Pošto ne mogu direktno zauzeti Pokrovsk, Rusi pokušavaju da ga opkole, što ih vodi i u Dnjepropetrovsku oblast. Time bi rat bio proširen i na šestu ukrajinsku regiju, što bi dodatno urušilo moral ukrajinskih snaga i Rusiji omogućilo povoljniju pregovaračku poziciju.

Saboterske grupe već su pokušale prelazak granice, ali su ih ukrajinske snage neutralisale. Ukrajinski komandanti strahuju da bi Rusija ipak mogla napredovati, posebno zbog sve izraženijeg manjka ljudstva i opreme u ukrajinskim redovima.

Zbog nedostatka vojnika i opreme duž fronta koji se proteže preko 1.200 kilometara, ukrajinska vojska je primorana da se fokusira na defanzivu i racionalnu potrošnju resursa, rekao je Oleksij Mahrinski, zamjenik komandanta bataljona “Vukovi Da Vinčija”.

Borbe su, prema riječima komandanata, izuzetno intenzivne, uz konstantno prisustvo dronova, zbog čega čak i smjena trupa postaje izuzetno rizična. Vojnici na položajima ostaju i po nekoliko sedmica, a opskrba im stiže isključivo dronovima.

“Cilj Rusa je da samo uđu u Dnjepropetrovsku oblast kako bi stekli političku prednost u eventualnim mirovnim pregovorima”, kaže Andrij Nazarenko, komandant 72. brigade specijalizovane za upotrebu dronova. “I veoma su blizu ostvarenju tog cilja.”

Zelenski i dalje čeka Trumpovu odluku
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nada se da će Donald Trump konačno zauzeti jasan stav i nastaviti podršku Ukrajini. To bi, vjeruje, moglo uticati i na rusku taktiku.

Dvojica lidera su se nedavno srela na marginama NATO samita i razgovarala o mogućoj vojnoj pomoći, uključujući i isporuku sistema “Patriot”, koje Ukrajina želi nabaviti uz pomoć Evrope.

Američko ministarstvo odbrane u utorak je objavilo da sprovodi reviziju svojih zaliha, ali nije precizirano koje oružje je u pitanju. Zelenski takođe očekuje pooštravanje sankcija protiv Rusije, posebno u energetskom i bankarskom sektoru, koji i dalje finansiraju rat.

Rusi sve uvjereniji u pobjedu
Na frontu se osjeća sve veće samopouzdanje ruskih trupa. Komandant Andrij Nazarenko primijetio je promjenu u ponašanju ruskih pješadijskih jedinica – ranije bi se povlačili kad bi ih napali dronovi, sada bez oklevanja nastavljaju napredovanje.

“Nisam mogao da odolim da ne pitam jednog zarobljenog Rusa: ‘Znaš da ćeš poginuti. Zašto ideš?'” ispričao je Nazarenko.

“Zato što ćemo pobijediti”, odgovorio mu je vojnik, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

PALA PRESUDA! Pi Didi proglašen krivim!

Američki sud osudio je repera Pi Didija za organizovanje transporta u svrhu prostitucije, zbog čega mu prijeti do 10 godina zatvora, prenosi CNN.

Iako je proglašen krivim za ovu optužbu, nije osuđen za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije niti za reketiranje.

Prije izricanja presude, Didi se obratio svojoj porodici prisutnoj u sudnici.

Poručio im je: „Ostanite jaki“, a njegova djeca su klimnula glavama u znak podrške.

Takođe se pomolio riječima: „Bože, molim te da čuvaš moju porodicu“, na šta je porodica odgovorila “Amin”, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno