Connect with us

Politika

PETROVIĆ PREUSMJERIO PARE Kako će se finansirati referendum o opozivu gradonačelnika Bijeljine

Skupština Grada Bijeljine, u Odluci o pokretanju opoziva gradonačelnika, usvojila je i odluku o finansiranju referenduma, navodeći sa kojih tačno budžetskih stavki uzima novac.

Međutim, gradonačelnik Ljubiša Petrović tvrdi da je taj novac već preusmjerio za druge potrebe. Svojevoljno, kako tvrde u Skupštini, i za to će da odgovara pred zakonom.

Dok dva politička bloka vode svoju bitku u Bijeljini, postavlja se pitanje odakle će Komisija za opoziv gradonačelnika finansirati svoje obaveze za referendum zakazan za 19. mart.

Troškovnik
Ko će raspisati i platiti tender za štampanje glasačkih listića, njihovu distribucuju i inostranstvo? Ko će da plati lokalnu izbornu administraciju? Odgovori na ova i druga pitanja još su magloviti, a tek skučeni rokovi za tendere i žalbe.

U odluci gradske Skupštine od 8. februara 2023. piše da sredstva za sufinansiranje opoziva gradonačelnika obezbjeđuju iz budžeta Grada za 2023. u okviru gradske Skupštine, sa sljedećih pozicija: Rashodi za stručne usluge 15.000 KM, Ostali nepomenuti rashodi 5.500 KM, Nabavka materijala za rad Gradske izborne komisije 20.000 KM, Rashodi za stručne usluge i oglašavanje 10.000 KM, Rashodi za stručne usluge GIK 10.000 KM, Troškovi reprezentacije 5.000 KM, Rashodi za bruto naknade članova GIK 110.000 KM, Ostali nepomenuti rashodi 250.000 KM i sa pozicije Nabavka opreme u iznosu od 20.000 KM.

Ipak, gradonačelnik Petrović je uzburkao političke duhove tvrdnjom da u budžetu nema novca za referendum o njegovom opozivu. Kako? Petrović je izjavio da je, kao izvršilac budžeta grada, iskoristio zakonsko pravo da taj novac preusmjeri za subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće. Još je u politički ostrašćenom govoru naglasio da oni koji žele ga da opozovu imaju novac za to, prozivajući predsjednika RS Milorada Dodika i njegov budžet od oko 56 miliona KM.

Najavili krivičnu prijavu
Pri tome Petrović zna da se iz takvih izvora ne može finansirati lokalni referendum, možda unaprijed tražeći alibi za postreferendumsku priču o krađama izbora i sumnjivim štampanjima glasačkih listića.

Po starom običaju, Ljubiša Petrović nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Istovremeno, predsjednik Skupštine Grada, Aleksandar Đurđević, za Srpskainfo kaže da Petrović nije imao nikakvog osnova da novac za jednu namjenu preusmjeri u drugu.

Mi smo usvojili Budžet, usvojili smo Odluku o izvršenju budžeta, koja je stupila na snagu i koja sadrži svaku pojedinačnu budžetsku stavku. Odlukom o izvršenju budžeta su zabranjene bilo kakve jednostrane realokacije. Za svaku realokaciju sada je potrebna saglasnost Skupštine Grada. Odlukom o opozivu, vidjeli ste, određena su finansijska sredstva i ta odluka je takođe stupila na snagu. Pravilnikom je definisano da lokalna zajednica snosi troškove referenduma, a gradonačelnik je javno rekao da je on izvršio neke realokacije. Znači, on je uradio nešto što Zakon o budžetskom sistemu RS i Odluka o izvršenju budžeta ne dopušta. To je nezakonito i zbog toga će biti podnijeta krivična prijava protiv njega. Jedino je sporno što će neko morati kroz sudske sporove da obezbijedi sredstva koja treba Grad da uplati. To će onda biti samo dodatni troškovi za grad – kaže Đurđević.

Prema njegovim riječima, bilo bi potpuno apsurdno da se pokrene opoziv protiv bilo kog (grado)načelnika, a da on kaže da ne da novac za to.

– Ne može to tako da funkcioniše. Komisija je formirana, u komisiji su članovi Gradske izborne komisije. Imali smo mogućnost da imenujemo koga hoćemo, nismo to uradili, imenovali smo sve članove GIK koja je u tom sastavu bila i kada je Petrović postao gradonačelnik. Ta komisija za opoziv ima ovlaštenja po Izbornom zakonu RS, takva je i naredna Republičke izborne komisije da usvoji svoj finansijski plan i da radi po tom planu. Ne može komisija da zavisi ni od skupštine ni od gradonačelnika, kao zainteresovanih strana. Ona je samostalan, nezavisan organ – zaključuje Đurđević.

GIK radi kao da je sve u redu
Predsjednik Republičke izborne komisije Republike Srpske, Oliver Blagojević, takođe kaže da je obaveza lokalne zajednice da ovakav referendum finansira iz svog budžeta.

U službenom glasniku 63/22 objavljen je Pravilnik o postupku provođenja opoziva. U članu 10.1. piše da se postupak provođenja opoziva u cjelosti finansira iz budžeta grada odnosno opštine. Jasno je da on to treba isfinansirati, ima odluke, ima budžet – kaže Blagojević za Srpskainfo.

Dijana Savić Božić, predsjednica GIK i ujedno predsjednica Komisije za provođenje postupka opoziva, kaže da se, nakon izjava Petrovića, obratila gradskoj Skupštini, koja tvrdi da novac postoji.

– Za sada komisija fizički radi posao koji je radila i do sada, preko informatike, preko softvera koji su u posjedu Gradske uprave. Malo više radimo, ali mi smo tijelo Skupštine; ona odrađuje svoj posao što se tiče obezbjeđivanja materijala. Ne bih se mnogo bavila izjavama gradonačelnika i predsjednika Skupštine jer su oprečne i kontradiktorne. Naše je samo da radimo svoj posao. A to što imamo pritisak i što nemamo uslove koje bi trebalo da imamo, to je naš problem, ali ćemo završiti svoj posao do kraja – kaže Savić Božić za Srpskainfo.

Rok
Na pitanje ko, primjera radi, treba da raspiše tender za štampanje glasačkih listića, nije imala konkretan odgovor.

– Komisija je ad hok, ona sigurno nema mandat da raspisuje tender ili da ga ne raspisuje. Niti ja kao predsjednik to smijem da tumačim. Stvar komisije jeste da se njoj obezbijedi materijal. Ko će njega obezbijediti, ko će raspisati tender, ko će preporučiti štampariju, to nas ne interesuje – zaključuje ona.

Prema članu 45v Izbornog zakona Srpske, Komisija za provođenje postupka opoziva, između ostalog, brine se za obezbjeđivanje materijala za glasanje i dostavlja ih biračkim odborima. Odluka o pokretanju postupka opoziva u Bijeljini na snagu je stupila 23. februara.

Prema Izbornom zakonu RS, postupak opoziva provodi se u roku od 30 dana nakon toga, što znači da je 19. mart nešto prije isteka zakonskog roka. Zakonska obaveza komisije je da najkasnije 15 dana prije referenduma, onima koji glasaju putem pošte, dostavi glasačke listiće. Dakle, već početkom marta.

Related Topics:

Politika

DA LI “TRJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno