Connect with us

Društvo

NI VEĆE DNEVNICE IH NE ZADRŽAVAJU Dobri majstori sve češće ODLAZE u inostranstvo

Radnike u oblasti završnih radova u građevinarstvu, molere, keramičare i regipsere ne zadržavaju ni veće dnevnice koje idu i do 120 KM, zbog čega je sve teže naći dobrog majstora.

Nedostatak zanatlija na tržištu rada jeste problem već godinama, a razlog leži u tome što se tog kadra malo školuje te što veliki broj onih koji su obučeni odlaze u inostranstvo.

Vlasnici firmi koji posluju u ovoj oblasti kažu da je upaljen alarm, jer i pored povećanja dnevnica nema ko da radi.

To potvrđuje i banjalučki moler Aleksandar Radosavljević koji za “Glas Srpske” kaže da je do radnika sve teže doći, iako na domaćem tržištu vlada velika potražnja.

– Dnevnice radnika pomoćnika sada idu i do 70 KM, a majstora do 110 KM, sve zavisi od njegove sposobnosti i od toga šta se radi – rekao je Radosavljević.

Dodao je da je repromaterijal poskupio oko 20 odsto, naglasivši da su im dobavljači ponovo najavili novu korekciju cjenovnika.

– Zbog većih dnevnica radnika nego lani ali i visokih cijena materijala i mi smo morali malo podignuti cijenu svojih usluga, za nekih 20 odsto – rekao je Radosavljević, dodajući da su cijene usluga krečenja sada 3,50 KM po kvadratu, dok se postavljanje tapeta kreće od 15 KM po kvadratu.

Bez obzira na veće cijene, kako kaže, posla imaju jer građani stalno zovu.

– Termini za naredna dva mjeseca skoro su nam skroz rezervisani. U Banjaluci je uvijek velika potražnja – kazao je Radosavljević.

Da je veliki problem naći radnike saglasan je i keramičar iz Bijeljine Dragoljub Jović.

– Dnevnice idu i do 100 maraka i bez obzira na to radnika nema. Zbog nedostatka radne snage uzimamo manje poslove, ne možemo dogovoriti posao u zgradama – rekao je Jović, dodajući da su zbog povećanja dnevnica morali korigovati cijene usluga.

Objasnio je da su dobavljači lani mnogo digli cijene materijala, ali se sada stanje malo normalizovalo.

I u ostalim dijelovima Srpske sve je veća potražnja za građevinskim majstorima i fizičkim radnicima.

– Lani je dnevnica majstora iznosila 80 KM, a sada ide i do 120 KM, dok fizikalci imaju od 60 KM do 75 KM. Cijena krečenja po kvadratu prošle godine bila je dvije marke, a sada je 2,20 KM – rekao je jedan moler iz Ugljevika.

Kada je riječ o postavljanju rigipsa dnevnice idu od sedam maraka po satu.

U banjalučkom preduzeću “Rigips Savić” kažu da je prošla godina bila malo teža, jer su radnici konstantno odlazili i dolazili.

– Snalazili smo se nekako ali bilo je teško, počnu da rade pa odu, a to onda usporava naše poslovanje – kazali su u ovom preduzeću.

Ipak, najveći problem im, kako kažu, predstavlja divljanje cijena repromaterijala.

– Radili smo jedan veliki objekat i cijene repromaterijala su drastično skočile, ali mi nismo mogli dizati cijene naših usluga jer smo bili vezani ugovorom – poručili su iz ovog preduzeća.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da se već dugo priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje.

– Taj problem se mora rješavati. Mora se probuditi interesovanje za zanatsku djelatnost, da se u školama prepoznaju talenti i sklonosti djece te da se ona opredijele za zanatstvo, kada za to imaju predispoziciju – rekao je Bratić. Objasnio je da je Evropa u prednosti jer su veće plate, a mlađe generacije hoće “instant” rješenja pa zato odlaze u inostranstvo, što je slučaj oduvijek.

Related Topics:

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Društvo

Mladi sve češće odgađaju brak, a skoro SVAKI PETI ZAVRŠI RAZVODOM

U Republici Srpskoj prošle godine sklopljen je 5.471 brak ili za 56 manje nego u 2022, a evidentno je da mladi sve kasnije stupaju u brak, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti koji se odlikuje kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja.

U Srpskoj je u prošloj godini stopa nupcijaliteta iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.

U Srpskoj je najveći broj brakova prošle godine sklopljen između mladoženja i nevjesta sa državljanstvom BiH i iznosio je 5.035 ili 92 odsto.

Prosječna starost pri sklapanju braka u prošloj godini za mladoženju je iznosila 32,3 godine i u odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine, dok je prosječna starost pri sklapanju prvog braka bila 30,4 godine, što predstavlja povećanje od 0,2 godine u odnosu na 2022.

U periodu od 1998. do 2023. godine granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za 1,8 godina.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u prošloj godini odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine i iznosila je 29,3 godina, dok je granica sklapanja prvog braka, takođe, povećana za 0,2 godine i iznosila 27,6 godina.

Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2023. godine povećana je za 2,9 godina.

Nevjeste u Republici Srpskoj ranije sklapaju brak nego mladoženje.

U starosnom dobu od 15 do 19 godina brak je sklopila 221 nevjesta, dok su u istoj starosnoj grupi brak sklopile 24 mladoženje.

U Republici Srpskoj su u prošloj godini razvedena 974 braka, a prosječno trajanje braka prije razvoda bilo je 13 godina.

Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 206, Bijeljini 125, Prijedoru 80, Zvorniku 45 i Kozarskoj Dubici 45.

U odnosu na posljednje raspoložive podatke Evrostata za stopu divorcijaliteta EU-27, Republika Srpska se nalazi ispod prosjeka. Stopa divorcijaliteta u EU-27, 2022. godine, iznosila je 1,6 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, a u Republici Srpskoj, u 2023. godini, stopa divorcijaliteta iznosla je 0,9 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova.

Od ukupnog broja razvedenih brakova, od prve do četvrte godina braka razvelo se 21,7 odsto parova, dok se 22 odsto parova razvelo između pete i devete godine braka. U toku prve godine braka razvelo se 2,0 odsto parova, a ukupan procenat brakova razvedenih nakon 25 i više godina iznosio je 14,9 odsto

Nastavi čitati

Društvo

DANAS LAZAREVA SUBOTA I VRBICA! Uspomena na posljednje Hristovo čudo pred Nedjelju stradanja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznike Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu i Vrbicu.

Praznik Lazareva subota uspomena je na posljednje čudo Hristovo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu vjeru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana poslije smrti Lazareve, oživio ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže Jevanđelje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja blagosiljanje vrbe.

Vrbove grane, koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno