Connect with us

Društvo

TREND ISELJAVANJA NE JENJAVA Više od 1,8 miliona rođenih u BiH živi u inostranstvu!

Više od 1,8 miliona građana, rođenih u BiH, živi u nekoj od stranih država širom svijeta, pokazuju podaci nadležnih.

Taj podatak, naime, proističe iz upravo objavljenog izvještaja o realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2024. godinu, a koji je izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ovo ministarstvo je, dodaje se, pripremilo analizu stanja iseljeništva za 2023. godinu i dostavilo je Ministarstvu bezbjednosti BiH.

“Ukupan broj osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH procijenjen je na 2,2 miliona. Ovaj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema. Ukupan broj prve generacije emigranata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan njenih granica u 54 zemlje svijeta iznosio je 1.837.375”, ističe se u izvještaju.

Podsjetili su i na radne migracije iz BiH jer se veliki broj radnika zapošljava izvan BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

“Međutim, dosta njih odlazi iz BiH i u vlastitom aranžmanu. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju (Njemačka i Slovenija), u 2023. godini ukupno je zaposleno 12.499 državljana BiH”, naveli su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Podsjećanja radi, kako su “Nezavisne novine” nedavno objavile, u posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da i oni raspolažu istim podacima o građanima BiH koji više ne žive u BiH. Neki se, tvrdi ona, i vraćaju.

“Mi sada imamo i trend povratka ljudi koji nisu mogli ostvariti prava u Evropi, zarade neke novce, otvaraju biznise”, tvrdi Zukićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, da bi se broj onih koji se vraćaju povećavao, država mora biti jasna u namjerama da im pomogne.

“Od izjava se ne može ni živjeti ni raditi, nego to treba sprovesti i kroz zakone i kroz podsticaje”, rekla je Zukićeva.

U izvještaju o realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2024. godinu navedeno je i da je za jačanje kapaciteta institucija BiH za saradnju sa iseljeništvom važno imati informacije o obimu i trendovima emigracije, kao i poznavanje samog iseljeništva.

“Priroda emigracija iz BiH se mijenja tako da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele porodice, što ima dugoročne posljedice po BiH, jer se na ovaj način gubi demografska supstanca u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države”, navedeno je u izvještaju.

Indikativno je i zabrinjavajuće, kako se dodaje, da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis.

“Iselili su se ili se iseljavaju oni, a posebno mladi, koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. Na ovaj način BiH praktično izvozi, u najnepovoljnijim uslovima razmjene, teško izgrađeni ljudski kapital”, upozoreno je u izvještaju.

Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva miliona i 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH.

“S novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla, a upravo nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrisane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla”, upozoreno je u izvještaju.

 

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno