Više od 1,8 miliona građana, rođenih u BiH, živi u nekoj od stranih država širom svijeta, pokazuju podaci nadležnih.

Taj podatak, naime, proističe iz upravo objavljenog izvještaja o realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2024. godinu, a koji je izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ovo ministarstvo je, dodaje se, pripremilo analizu stanja iseljeništva za 2023. godinu i dostavilo je Ministarstvu bezbjednosti BiH.

“Ukupan broj osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH procijenjen je na 2,2 miliona. Ovaj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema. Ukupan broj prve generacije emigranata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan njenih granica u 54 zemlje svijeta iznosio je 1.837.375”, ističe se u izvještaju.

Podsjetili su i na radne migracije iz BiH jer se veliki broj radnika zapošljava izvan BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

“Međutim, dosta njih odlazi iz BiH i u vlastitom aranžmanu. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju (Njemačka i Slovenija), u 2023. godini ukupno je zaposleno 12.499 državljana BiH”, naveli su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Podsjećanja radi, kako su “Nezavisne novine” nedavno objavile, u posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da i oni raspolažu istim podacima o građanima BiH koji više ne žive u BiH. Neki se, tvrdi ona, i vraćaju.

“Mi sada imamo i trend povratka ljudi koji nisu mogli ostvariti prava u Evropi, zarade neke novce, otvaraju biznise”, tvrdi Zukićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, da bi se broj onih koji se vraćaju povećavao, država mora biti jasna u namjerama da im pomogne.

“Od izjava se ne može ni živjeti ni raditi, nego to treba sprovesti i kroz zakone i kroz podsticaje”, rekla je Zukićeva.

U izvještaju o realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2024. godinu navedeno je i da je za jačanje kapaciteta institucija BiH za saradnju sa iseljeništvom važno imati informacije o obimu i trendovima emigracije, kao i poznavanje samog iseljeništva.

“Priroda emigracija iz BiH se mijenja tako da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele porodice, što ima dugoročne posljedice po BiH, jer se na ovaj način gubi demografska supstanca u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države”, navedeno je u izvještaju.

Indikativno je i zabrinjavajuće, kako se dodaje, da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis.

“Iselili su se ili se iseljavaju oni, a posebno mladi, koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. Na ovaj način BiH praktično izvozi, u najnepovoljnijim uslovima razmjene, teško izgrađeni ljudski kapital”, upozoreno je u izvještaju.

Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva miliona i 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH.

“S novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla, a upravo nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrisane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla”, upozoreno je u izvještaju.