Connect with us

Politika

Šta je Dodik pisao Viškoviću?

Milorad Dodik, predsjednik Srpske, napisao je pismo premijeru Radovanu Viškoviću, u kojem ga moli da se Vlada Republike Srpske izjasni o pitanju imovine u državnoj svojini Republike Srpske, kako dodaje, imajući u vidu nepravne pokušaje sprečavanja sprovođenje zakona Republike Srpske.

Dodik podsjeća da je, kako su mediji objavili, Ustavni sud BiH donio odluku kojom je odredio privremenu mjeru protiv primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

“Ovom odlukom Ustavni sud je privremeno stavio van snage navedeni Zakon. Prije toga je Kristijan Šmit (koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik iako ga je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija na sjednici održanoj 22. jula 2021. godine odbio imenovati visokim predstavnikom, čemu se prethodno usprotivila i Republika Srpska), navodno suspendovao navedeni zakon do donošenja odluke Ustavnog suda BiH”, navodi Dodik.

Kako pritom podsjeća, taj Zakon je Narodna skupština Republike Srpske donijela 28. decembra 2022, a objavljen je u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

“S obzirom da je pitanje imovine u državnoj svojini Republike Srpske, odnosno svojini jedinice lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih javnih službi čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave, veoma važno pitanje, molim Vas da se Vlada Republike Srpske izjasni o ovom pitanju imajući u vidu nepravne pokušaje sprečavanja provođenje zakona Republike Srpske”, navodi Dodik.

Predsjednik Srpske potom ukazuje na neke od dokumenata koji su od značaja za ovo pitanje, gdje spada i Dejtonski Ustav BiH.

Kako dodaje, Ustav BiH kao Aneks 4. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, jasno je odredio nadležnosti  koje su  Republika Srpska i Federacija BiH potpisujući Aneks 4. Dejtonskog sporazuma prenijele na nivo BiH. Podsjeća da su članom 3.1. Ustava BiH taksativno navedene nadležnosti koje ima nivo BiH, a to su, između ostalog, spoljna politika, politika vanjske trgovine, carinska politika itd.

Ustav BiH kao Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, podsjeća Dodik, napisali su pravnici američke administracije, a uzor im je bio Ustav SAD koji tu državu određuje kao savez država-članica.

Dodik napominje da je jedna odredba američkog Ustava, prepisana u članu 3.3.(a) Ustava BiH koji glasi: “Sve državne funkcije i ovlašćenja koja ovim Ustavom nisu izričito dodijeljena institucijama BiH, pripadaće entitetima”.  Time je, ističe Dodik, Ustav BiH  potvrdio sve nadležnosti entiteta koje nisu prenesene na nivo BiH.

Ovo je, dodaje Dodik, dosljedno provedeno promjenom Ustava Republike Srpske, amandmanom 56. kojim je zamijenjen član 3. Ustava Republike Srpske i koji sada glasi: “Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije.”

Kako naglašava Dodik, Ustavom BiH, njegovim članom 3.3.b. regulisano je da “opšti principi međunarodnog prava predstavljaju integralni dio prava Bosne i Hercegovine”. To je, ističe, dodatno razrađeno tačkama 7. i 8. Aneksa 1. na  Ustav BiH, po kome se u BiH neposredno primjenjuju i dva dokumenta, gdje spadaju Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji imaju istovjetan tekst člana  1. a koji glasi: Svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje.

“Jedan narod ne može ni u kom slučaju da bude lišen svojih vlastitih sredstava za život”, naglašava Dodik.

Podsjeća da su brojne odluke Ustavnog suda BiH bez ustavnog osnova donesene preglasavanjem sudija iz reda Srba, ponekad i Hrvata, od strane 3 sudija stranaca i 2 sudije Bošnjaka.

“Očekujem da Vlada Republike Srpske zauzme stavove o zaštiti prava i interesa Republike Srpske i pripremi dokumenta koji će poslužiti za raspravu na Narodnoj skupštini Republike Srpske. Smatram da je neophodno zadužiti sve državne organe uprave da dosljedno primjenjuju akta Narodne skupštine i Vlade”, naveo je Dodik.

 

(Nezavisne novine)

Politika

BORENOVIĆ U SKOPLJU “Nove tehnologije poželjne u izbornom procesu”

Predsjednik PDP i poslanik u PD PS BiH, Branislav Borenović, kao član Delegacije PS BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i Ad hok komiteta ove institucije, učestvuje u posmatračkoj misiji parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji.
Borenović je, uoči sutrašnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, sa kolegama poslanicima iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, OEBS-a, Evropskog parlamenta i drugim zvaničnicima, prisustvovao pripremnim sastancima sa predstavnicima izbornih komisija, političkih stranaka, vladinih institucija, medija, nevladinog sektora, te međunarodnih institucija.
– Za mene je posebno značajan susret i razgovor sa Aleksandrom Daštevskim, predsjednikom Državne izborne komisije Sjeverne Makedonije, sa kojim sam razgovarao na temu provođenja demokratskog i fer izbornog procesa, kao i o iskustavima Sjeverne Makedonije u korištenju savremenih tehnologija, posebno kada je u pitanju identifikacija birača kroz biometrijski sistem otiska prsta – rekao je Borenović, ističući da se to pokazalo kao jako važan i pozitivan pomak u provođenju izbora u toj zemlji.

Dodaje da je izuzetno važno da je predsjednik izborne komisije Sjeverne Makedonije istakao da sistem biometrijskog otiska prsta odlično funkcioniše i da se uspješno primjenjuje već treći put na izborima u Sjevernoj Makedoniji, na kojima pravo glasa ima više od 1,8 miliona glasača na preko 3500 biračkih mjesta.
– Primjer Sjeverne Makedonije je najbolji pokazatelj da se može uspostaviti fer i pošten izborni proces ako postoji politička volja, da je moguće uspostaviti izbalansirane centralne, gradske/opštinske komisije i biračke odbore u kojima ima dovoljan broj članova i vlasti i opozicije da bi se izborni proces mogao iskontrolisati. Proces brojanja, obrade i prenosa podataka sa biračkih mjesta prati visok demokratski standard, a posebno se, prije dvije sedmice, prilikom održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora, uspješnim pokazala upotreba uređaja za biometrijski otisak prsta na svakom od 3500 biračkih mjesta – istakao je Borenović.
Navodi da primjer Sjeverne Makedonije, nama po mnogo čemu bliske zemlje, pokazuje da se nove tehnologije mogu vrlo uspješno primjenjivati u izbornom procesu.

– Ovo što sam saznao oko provođenja izbora ovdje u Sjevernoj Makedoniji je izuzetno dobar primjer, demokratski i tehnološki daleko ispred nas, što pokazuje da je moguće imati korektne izbore. Ko god u BiH traži izgovore da nije moguće koristiti nove tehnologije taj podstiče izbornu korupciju i izborne prevare kao model ponašanja koji urušava uspostavu fer i poštenih izbornih pravila u BiH, što dalje ima reperkusije na političko djelovanje, a samim tim i na svaki segment života – poručuje lider PDP.

Borenović će sutra u regionu Ohrida, u svojstvu međunarodnog posmatrača Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pratiti parlamentarne i drugi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji.

Nastavi čitati

Politika

KAD STRUČNJACI SMISLE RAZVOJNU STRATEGIJU! Trivić i Kondić u vremenu VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE bi da razvijaju IT sektor (VIDEO)

Predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić i njen pulen inače nemušt u Skupštini grada, Nemanja Kondić predstavili su program razvoja Banjaluke i izmislili toplu vodu, ali u gejziru!

Naime Narodni Front predlaže da Banjaluka postane IT centar, očigledno neupućeni da je upravo ovaj sektor najviše pogođen razvojem vještačke inteligencije, te da se radna mjesta nekada ekstremno dobro plaćenih radnika u ovom poslu masovno gase.

U današnjem digitalnom dobu, uloga vještačke inteligencije u IT sektoru sve je značajnija i sveobuhvatnija.Istina je da vještačka inteligencija donosi nevjerovatne mogućnosti za inovacije, efikasnost i rast u industriji informacijske tehnologije, ali zaradu IT sektoru kao ni u ovom slučaju Banjaluci nikako. Evo kako vještačka inteligencija postepeno preuzima ključne uloge u IT sektoru:

Automatizacija rutinskih zadataka: Tradicionalno, mnogi IT poslovi uključuju obavljanje rutinskih zadataka poput održavanja sistema, praćenja performansi mreže i analize podataka. Vještačka inteligencija, kroz tehnike poput mašinskog učenja i obrade prirodnog jezika, može preuzeti ove zadatke i obavljati ih brže i efikasnije od ljudi.

Prediktivno održavanje: Umjesto reaktivnog održavanja sistema, vještačka inteligencija omogućava organizacijama da pređu na prediktivni pristup. Analizom velikih skupova podataka, vještačka inteligencija može predvidjeti kada će se kvar dogoditi i omogućiti organizacijama da poduzmu preventivne mjere prije nego što problem postane ozbiljan.

Sigurnost podataka: Sigurnost podataka ključna je u IT sektoru, a vještačka inteligencija donosi revoluciju u ovom području. Kroz analizu prometa, detekciju neobičnih uzoraka i identifikaciju prijetnji, ona može poboljšati zaštitu podataka na načine koji su nezamislivi tradicionalnim metodama.

Personalizovane usluge: Vještačka inteligencija može analizirati ogromne količine podataka o korisnicima kako bi pružila personalizovane usluge. Ovo se primjenjuje u raznim područjima, od e-trgovine do korisničke podrške, čime se poboljšava korisničko iskustvo i povećava lojalnost korisnika.

Razvoj softvera: Vještačka inteligencija sve više učestvuje u procesu razvoja softvera. Alati za automatsko generisanje koda i testiranje softvera već su u upotrebi, što ubrzava proces razvoja i smanjuje mogućnost ljudske greške.

Ukratko, vještačka inteligencija sve više postaje srž IT sektora, transformišući način na koji poslovi obavljaju i inovacije nastaju. Kroz pametnu automatizaciju, prediktivnu analitiku i personalizovane usluge, vještačka inteligencija otvara vrata za novu eru u IT industriji, obećavajući veću efikasnost, sigurnost i kvalitetu usluga, ali i daleko manji broj zaposlenih.

Kao i obično Trivićeva i onaj ko je savjetuje su ponovo “omanuli” obzirom da svi trendovi ukazuju na organsku proizvodnju hrane, izvoz vode koja će uskoro postati vrijednija od nafte te razvoj domaćeg turizma.
Banjaluka24

 

Nastavi čitati

Politika

SAVJET MINISTARA O NOVOM TEKSTU Zakona o sudu i izmjenama Izbornog zakona

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Nastavi čitati

Aktuelno