Connect with us

Zdravlje

Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

Istraživači su razvili test krvi kako bi odredili rizik od razvoja anksioznosti kod ljudi, a istovremeno daju uvid u trenutnu težinu poremećaja, ako je prisutan i tako pružaju bolji izbor načina liječenja.

Test, zasnovan na biomarkerima koji su snažno povezani sa poremećajem raspoloženja, takođe može predvideti vjerovatnoću toga – da li će određena osoba postati anksiozna u budućnosti, i kako druge stvari, poput promena u hormonima, mogu uticati na ovaj poremećaj. Tim, koji je razvio test, predvođen je istraživačima sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.

Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.

Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.

Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.

Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.

Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.

Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.

Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.

Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.

Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija

Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.

Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.

„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.

„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.

Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.

„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.

„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.

Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.

(Glas Srpske)

Zdravlje

“SUPER GRIP” SE ŠIRI EVROPOM: Epidemiolozi upozoravaju građane Srpske

Takozvani „super grip“, odnosno virus gripa A H3N2, koji se posljednjih sedmica intenzivno širi Evropom, zabilježen je i u Republici Srpskoj, gdje su potvrđena tri slučaja infekcije.

Epidemiolozi upozoravaju da je vrhunac sezone gripa tek pred nama i apeluju na građane da budu oprezni.

Načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir izjavila je za Jutarnji program RTRS-a da je riječ o poznatom virusu, a ne o novom soju.

“To nije novi virus, već podtip A H3N2 koji ima manju izmjenu u genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju širenja i lako izaziva oboljevanje kod osoba koje nemaju izgrađen imunitet”, istakla je Rodić Vukmir.

Prema njenim riječima, Republika Srpska ulazi u uobičajenu sezonu gripa, koja svake godine dostiže vrhunac tokom zimskih mjeseci.

“Nalazimo se u standardnoj sezoni gripa, a najveći broj oboljelih očekujemo krajem januara i početkom februara. Porast broja infekcija tek predstoji”, navela je ona.

Rodić Vukmir je uputila apel građanima da, ukoliko imaju simptome bolesti, svedu kontakte i posjete na minimum i da vode računa o zaštiti drugih.

Prema podacima domova zdravlja u Republici Srpskoj, prijavljeno je 4.950 slučajeva akutnih respiratornih infekcija, dok su oboljenja slična gripi registrovana kod 432 osobe. Tokom ove sedmice u bolnicama je zabilježeno 88 slučajeva teške akutne respiratorne infekcije koji su zahtijevali hospitalizaciju.

Najveća učestalost oboljenja sličnih gripi zabilježena je u regijama Bijeljine i Foče. Najviše oboljelih od akutnih respiratornih i infekcija sličnih gripi pripada uzrasnim grupama od 30 do 64 godine i od 5 do 14 godina, dok su kod teških oblika infekcije najugroženiji najmlađi i najstariji građani.

Nastavi čitati

Zdravlje

POTPISANA UREDBA: Marihuana dozvoljena u medicinske svrhe

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se ubrzava reklasifikacija kanabisa, odnosno kojom se marihuana premješta u nižu kategoriju kontrolisanih supstanci.

Ovim se otvara put da američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) detaljnije prouči njegove moguće medicinske primjene.

– Imamo ljude koji me godinama mole da ovo uradim, ljude koji trpe velike bolove decenijama – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodajući da je ovakva odluka pitanje “zdravog razuma”.

On je naglasio da se tom mjerom kanabis ne legalizuje na nivou cijele zemlje, prenosi “NBC News”.

– Ovo ni na koji način ne legalizuje marihuanu, niti na bilo koji način odobrava njenu upotrebu kao rekreativne droge – rekao je Tramp, dodajući da je cilj uredbe pomoć osobama koje pate od hroničnih bolova.

Tramp je takođe naveo da nije otvoren za legalizaciju kanabisa u rekreativne svrhe.

– Nikada nije bezbjedno koristiti snažne supstance u rekreativne svrhe – istakao je američki predsjednik.

Prema navodima visokih zvaničnika administracije za Rojters, Trampovom uredbom nalaže državnom pravobraniocu SAD da ubrza proces reklasifikacije marihuane, što bi moglo da dovede do njenog svrstavanja u istu kategoriju sa pojedinim analgeticima, kao supstancom nižeg rizika.

Kanabis je trenutno, prema Zakonu o kontrolisanim supstancama iz 1970. godine, svrstan u istu kategoriju kao heroin, ekstazi i LSD.

Trampova uredba nalaže da se kanabis reklasifikuje u treću kategoriju kontrolisanih supstanci, koju Agencija za borbu protiv droga (DEA) definiše kao supstance sa umjerenim do niskim potencijalom za fizičku i psihološku zavisnost.

U treću kategoriju, između ostalog, spadaju lijekovi poput paracetamola sa kodeinom, ketamin i testosteron.

Nastavi čitati

Zdravlje

Kada je bolje da uzimamo vitamin D – UJUTRU ILI UVEČE?

Vitamin D je ključan za zdravlje, ali ga je često teško unijeti u dovoljnim količinama samo prehranom, zbog čega su dodaci ishrani jako popularni.

Za bolju apsorpciju uključite u ishranu zdrave izvore masti kao što su avokado, orašasti plodovi, semenke, masna riba poput lososa ili sardina, punomasni mliječni proizvodi i jaja.

Jutro kao praktičan izbor
Mnogi se odlučuju da uzimaju vitamin D ujutro jer je to praktičnije i lakše ga je zapamtiti, posebno ako uzimate više suplemenata.

Raspoređivanje suplemenata tokom dana može biti izazovno, pa je stvaranje navike uzimanja vitamina D uz doručak odlično rješenje.

Da biste naučili biti dosljedni, možete isprobati nekoliko jednostavnih trikova: koristite kutijicu za tablete, postavite alarm na telefonu ili jednostavno držite suplemente blizu stola za ručavanje kao vizuelni podsjetnik.

Uticaj na san ako se uzima uveče
Postoje i oni koji preferiraju uzimanje vitamina D kasnije tokom dana, ali postavlja se pitanje da li to utiče na san. Dokazi o tome su podijeljeni.

Na primjer, pregled nekoliko studija iz 2021. godine sugeriše da vitamin D može uticati na proizvodnju melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja.

Niži nivoi vitamina D prije spavanja mogli bi biti povezani sa pojačanom pretvorbom serotonina u melatonin, što znači da uzimanje vitamina D neposredno prije spavanja može smanjiti nivo melatonina i potencijalno poremetiti san.

S druge strane, novija istraživanja, uključujući pregled i analizu iz 2024. godine, pokazuju da suplementacija vitaminom D zapravo može poboljšati kvalitet sna.

Pošto vitamin D može različito djelovati na pojedince, najbolje je eksperimentisati i pronaći vrijeme koje vama najviše odgovara.

Postoji li idealno vrijeme?
Iako uzimanje vitamina D uz obrok može značajno poboljšati njegovu apsorpciju i efikasnije povećati nivo u krvi, istraživanja još nisu dala konačan odgovor na to da li je bolje uzimati ga ujutro ili naveče.

Najvažnije je uklopiti vitamin D u svoju svakodnevnu rutinu i uzimati ga dosljedno kako biste osigurali maksimalnu efikasnost.

Bilo da ga uzimate uz doručak ili večernji obrok, ključno je pronaći vrijeme koje vama odgovara i ne remeti vam san.

Dosljednost je važnija od tačnog doba dana. Suplementi su efikasan način da podignete nivo vitamina D, a ako vam je potrebna pomoć pri odabiru doze ili načina uzimanja, obavezno se posavjetujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno