Connect with us

Region

Sjećanja Srba na martovski pogrom – kako su uništeni pisani tragovi o Srbima u Prištini

Prije 19 godina, u martovskom pogromu Srba na Kosovu i Metohiji ubijeno je 19 ljudi, uništeno oko 1.000 kuća, iz svojih domova proterano 4.000 Srba, a uništeno je i oskrnavljeno skoro 40 pravoslavnih crkava i manastira. Mnogi od protjeranih još se nisu vratili u svoje domove.

Pogrom je dodatno uticao na to da se Srbi osjećaju nebezbjedno i ubrzao iseljavanje sa Kosova i Metohije.

Još neoporavljeni od stradanja i progona 1999, a dogodilo im se novo. Horde Albanaca krenule su pred proljeće 2004. protiv Srba, tragom lažne informacije da su pustili pse na albansku djecu koja su se bježeći, utopila u Ibru, piše RTS.

Napad je prvo organizovan iz južne Mitrovice naseljene isključivo Albancima, na sjeverni deo grada sa većinskim Srbima. Ubijeni su Jana Tučev i Borivoje Spasojević.

-I posle 19 godina se ne zna ko je pucao, a bila je jedna skupina ljudi, dole u parku i pucnjevi su dolazili iz pravca visokih stanova tri solitera. Da je postojala želja da se nađe ko je to uradio, verovatno bi se našlo – kaže Dragan Spasojević, sin ubijenog Borivoja.

Istog dana, Albanci su nasilje prelili južno od Mitrovice. Na srpske sredine oko Prištine.

Pali su svi kordoni međunarodnih vojnika ispred sela Čaglavica.

-Ta ista grupa ljudo probila je i treći kordon Kfora i policije i krenila ka našim kućama. Razbijali su  vrata, ušli u kuću, polomili sve što je moglo, šta im se svidelo odneli su, da bi u kasnim večernjim satima negde oko 21.30 i zapalili kuću – priča Bojan Mitić iz sela Čaglavica.

Prošlo je izvjesno vrijeme snalaženja kod rođaka, u iznajmljenim objektima. Mitićima su obnovili kuću, vratili su se u nju i nastavili da žive, nisu je prodali.

Iste scene nasilja zabilježene su i u Obiliću, Lipljanu, Prizrenu, Gnjilanu.

Na meti albanskih hordi su bili Srbi, crkve i manastiri u svim urbanim sredinama i prigradskim naseljima poput Srba u Svinjaru oslonjenom na južni dio Kosovske Mitrovice, Cerskoj ulici i Mašinskom parku u Obiliću, stambenim četvrtima “Ju program” u Prištini i Kosovu Polju, Patrijaršijskoj ulici u Peći, Gavran naselju i Srpskoj ulici u Gnjilanu i nizu drugih “džepova” u kojima su Srbi pretekli tokom prethodnih pet godina apsolutnog bezvlašća na Kosovu i Metohiji.

Gorjele su crkve Svetog Nikole u Prištini, Bogoslovija i Sveti Arhangeli u Prizrenu, Devič u Srbici, Sveti Ilija u Vučitrnu, Crkva Svetog Andreja u Podujevu čiji su krst polomile i oborile razularene albanske horde slaveći progon posljednjih Srba iz te opštine i još niz srpskih svetinja širom južne srpske pokrajine.

Sutradan 18. marta, zapalili su pravoslavnu crkvu Svetog Nikole u Prištini. Tadašnji sveštenik je sklonište potražio u podrumu parohijskog doma. Čuo je pucnjavu, ljude kako koračaju po njegovom stanu. Evakuisali su ga rumunski specijalci i odveli u kasarnu, u kojoj je već bilo više stotina Srba iz Prištine, Obilića i okolnih sredina.

-Zovem komšije Gorance, da pitam šta se događa i ta žena kaže, crkva je izgorela, sada gori tvoja kuća. Ja odem pa molim tamo Kforovce da me nekako prebace do crkve i oni tek negde oko 12 sati smilovali se i kažu – imaš samo pet minuta. I ja kad odem tamo vidim da su mi upalili kola, vidim stan već tinja i gori. U crkvu sam ušao, vidim padaju grede, ja sam počeo da vrištim, čak sam se nabo na neku gredu, čak su mi dali i serume, tako da kada sam otišao u kasarnu nisam znao ni ko sam, ni šta sam – sjeća se bivši prištinski paroh Miroslav Popadić.

Crkva, parohijski dom i drugi objekti su obnovljeni, ali su uništeni pisani tragovi o Srbima u Prištini.

-Ogromne knjige i ogromna građa koja je, nažalost, izgorela. Ovde u hramu Svetog Nikole nemamo ništa osim tri matične knjige koje su igrom slučaja ostale netaknute i u kojima su ostali podaci. Jedna knjiga krštenih, jedna knjiga venčanih i jedna umrlih. Sve drugo je izgorelo. Ako nema Srba, onda nema ni problema, ako nema zapisanih tragova onda nema ni dokaza da je nešto postojalo tu na tom mestu – rekao je prištinski paroh Staniša Arsić.

Nisu samo uništeni dokazi posljedice trodnevnog etničkog čišćenja. Malo ko je odgovarao i bio kažnjen za nasilje, pa je u strahu da se ne ponovi, uslijedilo ubrzano iseljavanje Srba iz nebezbjednih sredina. Od tada ih nema u Obiliću, Svinjaru, Kosovom Polju. Sve gradske sredine južno od Mitrovice su od tada etnički gotovo čiste.

U pogromu su ubijeni:

Borivoje Spasojević i Jana Tučev u Kosovskoj Mitrovici

Nenad Vesić je podlegao ranama zadobijenim od bombe u Lipljanu Dobrivoje i Borko Stolić u selu Drajkovce u opštini Štrpce Slobodan Perić u Gnjilanu

Zlatibor Trajković u Kosovu Polju

Dragan Nedeljković je izgorio ispred ulaza u Bogosloviju u Prizrenu

Obilježavanje

U Gračanici će danas biti obilježeno 19 godina od martovskog pogroma. U Manastiru Gračanica u 11 časova parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije, a potom će biti položeno cvijeće ispred umjetničke instalacije “Mising” na kojoj se nalaze fotografije nestalih.

U Domu kulture biće otvorena izložba radova sa Likovne kolonije “Jesen u Prizrenu 2022” i svečana akademija.

Iz Doma kulture je najavljeno da će akademiji prisustvovati predstavnici Eparhije raško–prizrenske i kosovsko-metohijske, Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, lokalnih samouprava, Udruženja porodica “Kosmetski stradalnici”, te učesnici Likovne kolonije.

Nastupiće Ansambl “Venac”, Hor prizrenske bogoslovije, glumac Narodnog pozorišta Priština Nebojša Đorđević i članovi Škole baleta “Gračanica”.

Petković: Dužni smo da se sećamo naših stradalnika

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da „19 godina od jednog od najtežih masovnih zločina u novijoj evropskoj istoriji – martovskog pogroma nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji , ne samo da smo ostali uskraćeni za kažnjavanje odgovornih, već smo svedoci da je politička i društvena atmosfera iz koje je ovaj strašan događaj proistekao i dalje prisutna i da je, štaviše, šovinizam i mržnja do danas ideološka konstanta u Prištini”.

Petković je naveo da ova i buduće generacije imaju obavezu da njeguju sjećanje na žrtve i da ne zaborave činjenicu da je „bilo planirano da naš narod i sve što svedoči o njegovom viševekovnom trajanju na prostoru Kosova i Metohije budu doslovno obrisani za nekoliko dana u masovnom talasu nasilja.

.Dužni smo da se sećamo naših stradalnika, porušenih kuća i svetinja, jer naši sunarodnici su ubijani i proganjani ne zato što su to nečim zaslužili, već zbog onoga što jesu, a slična sudbina je mogla da zadesi bilo kog pripadnika našeg naroda. Zato osećaj jedinstva i nacionalne solidarnosti jesu vrednosti koje i danas, 19 godina kasnije, i u budućnosti moramo da afirmišemo. Nažalost, ugroženost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji nije nestala, zato što bolest šovinizma i mržnje prema Srbima i svemu srpskom i dalje prisutna među predstavnicima albanske političke elite u Prištini – rekao je Petković.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Region

KO ĆE UPRAVLJATI SRBIJOM: Studenti još odlučuju na plenumima

Dok se Studentska lista priprema za preuzimanje vlasti i formiranje novih institucija, još nije poznato ko će se naći na najvažnijim funkcijama u budućoj Skupštini i Vladi Srbije.

O kadrovskim rješenjima, prema izjavama kandidata Studentske liste, i dalje se razgovara kroz studentska tijela i univerzitetske centre, po principu plenuma koji je obilježio studentski pokret od početka protesta, piše Nova.rs.

Postavlja se pitanje da li je takav način odlučivanja održiv i nakon preuzimanja vlasti.

Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer za Novu ukazuje da to predstavlja izazov kada pokret treba da pređe iz protestne organizacije u političku strukturu koja upravlja državom.

Nakon ubjedljive pobjede Studentske liste na vanrednim izborima 25. oktobra, sve oči uprte su u procese primopredaje vlasti i formiranje Skupštine i Vlade Srbije.

Javnost iščekuje da čuje koja će to imena sa Studentske liste biti na najvažnijim funkcijama, poput mandatara za sastav Vlade, ministara, predsjednika Narodne skupštine.

Zašto je plenumsko odlučivanje izazov za novu vlast?

Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer kaže da, imajući u vidu koliko je Studentski pokret kompleksan, očekivano je da izbor ljudi koji će vršiti funkcije u Skupštini i Vladi Srbije bude takođe kompleksan.

“Mislim da to proizilazi iz same prirode Studentskog pokreta i toga da je neophodno da se održi vid demokratičnosti koji je oblikovao pokret od samog početka”, kaže Burazer.

S druge strane, ističe da dinamika događaja primorava studente da donose odluke brže.

“Da se neke stvari olakšaju u smislu donošenja odluka. To verovatno već jeste neki izazov za Studentsku listu, imajući u vidu kako je to sada funkcionisalo, ali negde je i nužnost da se neki procesi izvršavaju brže, posebno ako imamo u vidu koliko je trajalo formiranje Studentske liste, jasno je da izbor ljudi na nove funkcije mora biti brži od toga”, kaže Burazer.

Dodaje da će veliki izazov u budućnosti biti to na koji će način Studentski pokret nastaviti da održava odnos sa Vladom i poslanicima.

“Tu će morati da se naprave neki mehanizmi, jer pretpostavljam da donošenje odluka na način na koji je to ranije bilo neće biti moguće u situaciji kada se upravlja državom, a ne samo pokretom”, zaključuje Burazer.

Ko odlučuje o kandidatima za Skupštinu i Vladu Srbije?

Da je plenumsko odlučivanje još uvijek zastupljeno, posebno uoči formiranja novog saziva Skupštine Srbije, prethodnih dana potvrdili su kandidati za poslanike Studentske liste.

Buduća poslanica Studentske liste u Skupštini Srbije Mirjana Nikolić izjavila je FoNetu, govoreći o načinu odlučivanja o budućim kadrovskim prijedlozima, da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela, koja se usaglašavaju na nivou svih univerzitetskih centara u zemlji. Ona je navela da pretpostavlja da postoji i komunikacija studenata sa pojedinačnim profesorima, a da očekuje da će i sami kandidati na kraju imati priliku da iznesu mišljenje o prijedlozima.

“Ako oni daju prijedlog određene osobe za predsednika Skupštine, jedan od dokumenata koji taj predloženi predsednik Skupštine mora da priloži jeste i saglasnost”, navela je Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umjetnosti u Beogradu.

Istakla je da predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela, ali da je važno i da osobe koje budu predložene prihvate kandidaturu i preuzimanje buduće funkcije.

Da li su studenti već izabrali kandidata za predsjednika Skupštine?

Da se razgovori oko imena novog predsjednika Skupštine vode, naveo je još jedan kandidat sa Studentske liste, Aleksandar Baucal, dodajući da je proces u završnoj fazi.

Ipak, da su razgovori okončani potom je naveo kandidat SL, Dejan Šoškić, dodajući da će to objaviti Studentski pokret.

“Studenti su dogovorili ko će obavljati funkciju predsednika Skupštine, a njegovo ime će objaviti studentski pokret”, rekao je Šoškić.

Istovremeno, naznačio je da studenti znaju da grupa izabranih ljudi sa Studentske liste koja će ući u Parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje.

“Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces”, rekao je Šoškić.

Kako funkcionišu studentski plenumi?

Od početka protesta i stvaranja Studentskog pokreta, osnovu je predstavljao plenum – način direktnog odlučivanja o svim važnim pitanjima.

Kako su ranije objasnili studenti, plenum je glavno tijelo na kojem se direktno, demokratskim putem donose sve važne odluke vezane za protest.

Na plenumu svaki student ima pravo da iskaže svoje mišljenje ili da da prijedlog, a odluku donose svi, glasanjem za ili protiv. Prijedlozi se usvajaju prostom većinom glasova.

Plenumom predsjedava grupa od nekoliko ljudi u kojoj jedan ima zaduženje da moderira, drugi da mu pomaže u tome, a treći da vodi zapisnik. Na kraju svakog plenuma se izglasava nova grupa “moderatora” koja će pripremiti i voditi sljedeći plenum.

U periodu između dva plenuma, tijela putem kojih se studenti organizuju su radne grupe u kojima svako može da učestvuje i koje takođe izglasava plenum pred kojim su one i odgovorne.

Postoje radne grupe za odnose sa medijima, agitaciju, društvene mreže, obezbjeđenje itd.

Nastavi čitati

Region

ZABORAVILI SVOJE MUKE! Vučićev poraz tema broj jedan u Hrvatskoj, preči im Beograd od divljanja cijena i Torcide!

Izborni poraz liste koju je predvodio Aleksandar Vučić najviše je zaokupio pažnju građana Hrvatske, dok su rast cijena i inflacija ostali u drugom planu, pokazalo je istraživanje CRO Demoskopa za RTL.

Čak 21,9 odsto ispitanika navelo je poraz izborne liste Ujedinjena Srbija na vanrednim parlamentarnim izborima kao najvažniju temu u Hrvatskoj.

Ta tema našla se ubjedljivo ispred rasta inflacije i poskupljenja, koje je kao najvažniji događaj izdvojilo 14,3 odsto anketiranih.

Na trećem mjestu su ulični protesti u više evropskih gradova, sa 12,4 odsto glasova. Torcida i incidenti u Splitu
Odlazak dvojice velikih hrvatskih muzičara, Gorana Bareta i Miše Kovača, najvažnijom temom smatra 11,9 odsto ispitanika.

Incidenti dijela navijača Torcide u Splitu, uoči utakmice sa holandskim Ajaksom, našli su se na petom mjestu. Nacistički simboli i ponašanje dijela navijača, hapšenja osumnjičenih i prijetnje novinarima izdvojeni su kao najvažnija tema za 9,9 odsto anketiranih.

Otpad i protesti građana
Među temama koje su privukle pažnju ispitanika su i problemi sa sanacijom nelegalnog otpada u Gospiću, koje je izdvojilo 4,7 odsto njih.

Nešto manje, 4,4 odsto, navelo je protest građana u Koromačnom u Istri protiv spaljivanja otpada u cementari.

Agencije

Nastavi čitati

Region

STUDENTI VEĆ IZABRALI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE SRBIJE? Šoškić otkrio da postoji dogovor, ali ime još kriju

Predstavnici studentske liste već su se dogovorili o tome ko bi trebalo da bude novi predsjednik Skupštine Srbije, ali ime kandidata za ovu funkciju još neće biti objavljeno. To je otkrio nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat za poslanika sa liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ Dejan Šoškić.

Gostujući u emisiji „Utisak nedelje“ na televiziji N1, Šoškić je rekao da su budući poslanici u stalnoj komunikaciji i da se već pripremaju za preuzimanje poslaničkih obaveza.

„Mi smo u konstantnoj komunikaciji kao budući poslanici, upoznajemo se sa mehanizmom funkcionisanja parlamenta, sa dokumentima koji su nužni da se znaju, uključujući Poslovnik o radu, sa praksama koje su bile do sada u našoj zemlji, sa nekim komparativnim međunarodnim praksama“, naveo je Šoškić.

Dodao je da je dogovor o kandidatu za predsjednika parlamenta već postignut, ali da će njegovo ime objaviti studentski pokret.

## Nakon konstituisanja Skupštine slijedi formiranje odbora i Vlade

Šoškić očekuje da će se nakon konstituisanja novog saziva parlamenta politički procesi ubrzati i da će Narodna skupština početi da funkcioniše u punom kapacitetu.

Prema njegovim riječima, nakon izbora rukovodstva parlamenta slijedi formiranje skupštinskih odbora, a potom i nove Vlade Srbije.

Cijeli proces, kako je naveo, trebalo bi da bude zaokružen predsjedničkim izborima do kraja godine.

Šoškić je naglasio da su studenti svjesni činjenice da poslanički mandati pripadaju izabranim poslanicima, koji nakon ulaska u parlament samostalno odlučuju.

„Studenti znaju da ova grupa izabranih ljudi sa studentske liste koja će ući u parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje. Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces“, rekao je Šoškić.

## Šoškić najavio i brzo formiranje nove Vlade

Podsjećanja radi, Šoškić je ranije, gostujući u emisiji „Stav dana BiH“, izjavio da bi nova Vlada Srbije mogla biti formirana u narednih mjesec dana.

Taj rok je povezao s formalnim završetkom izbornog procesa i konstituisanjem novog saziva Skupštine.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se očekuje početak rada parlamenta u kojem će Studentska lista imati značajan broj poslaničkih mandata, a izbor predsjednika Skupštine predstavljaće jedan od prvih važnih političkih koraka novog saziva.

Nastavi čitati

Aktuelno