Connect with us

Društvo

Trošimo ČAK 80 odsto kućnog budžeta na HRANU I RAČUNE

Prosječna porodica u Republici Srpskoj više od 80 odsto svog mjesečnog kućnog budžeta potroši na hranu i komunalne troškove, uključujući i troškove prevoza, što je daleko više od evropskog prosjeka koji iznosi oko 60 odsto.

Ukazuje na ovo izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić upoređujući životne troškove, odnosno potrošnju jednog prosječnog evropskog domaćinstva i našeg.

– Kod nas jedna porodica mjesečno za hranu izdvoji više od 40 odsto svog kućnog budžeta, a otprilike isto toliko i za plaćanje režija, odnosno komunalnih stavki kao što su grijanje, struja i voda. Tu, naravno, ulaze i troškovi prevoza. Znači, više od 80 odsto, ako ne i više, ode samo na ove dvije životne stavke. Šta onda ljudima može ostati za ostale potrebe!? Pa gotovo ništa, tako da kupovina odjeće i obuće postaje gotovo nemoguća i ne planira se na mjesečnom nivou, baš kao i odlazak u bioskop ili pozorište. To veoma mali broj ljudi u današnjim okolnostima može sebi priuštiti – istakla je Marićeva za “Glas Srpske”.

Upoređujući ovo sa podacima koje je objavio Evrostat, odmah je vidljivo mnogo velikih procentualnih odstupanja. Primjera radi, jedno prosječno evropsko domaćinstvo najviše novca mjesečno potroši na stanovanje, vodu, struju i gas – 32,7 odsto, a zatim slijede hrana i bezalkoholna pića – 17,1 odsto i transport – 10,8 odsto. Ostatak ode na rekreaciju i kulturu (6,7), namještaj i opremu za domaćinstvo (4,9), restorane i hotele (4,8) i odjeću i obuću (4,0 odsto). Inače, najveći udjeli izdataka za hranu i bezalkoholna pića zabilježeni su u Rumuniji i to 24,8 odsto, Litvaniji 20,4, Bugarskoj 20,1, Estoniji 19,9, Poljskoj i Slovačkoj (19,6). Najniži su bili u Irskoj – 8,3 odsto, Luksemburgu 9, Austriji 10,9, Danskoj i Njemačkoj po 11,8 odsto.

Činjenicu da ovdašnja porodica, procentualno gledajući, čak dva i po puta više novca iz kućnog budžeta potroši za hranu od prosječne evropske, Marićeva objašnjava velikom razlikom u platama. Prema njenim riječima, to se odmah može vidjeti ukoliko uporedimo visinu minimalne plate na prostorima Evropske unije, koja iznosi oko 1.300 evra, a u Republici Srpskoj 350.

– Ta velika razlika evidentna je i kod prosječnih primanja. Sve to dovodi do toga da troškovi ishrane kod nas postanu prioritet broj jedan, dok je u razvijenijim zemljama udio ovih troškova znatno niži, jer su i plate mnogo veće. Takođe, ne treba zaboraviti da kod njih postoje i mnogobrojne marže, kojima se ograničava veliki rast cijena hrane. Imaju i mnogobojne akcije i popuste, kada većina građana vrlo često kupuje u većim količinama. Ima toga i kod nas, ali ovdašnji ljudi još nemaju tu vrstu potrošačke navike – kaže Marićeva.

Slično mišljenje dijeli i ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodeći kako sigurno ne treba zaobići ni činjenicu da je u Republici Srpskoj, ali i BiH, prosječna plata 2000. godine iznosila oko 500 maraka, koliko i potrošačka korpa.

– Danas je prosječna plata oko 1.200 maraka, ali je vrijednost ove korpe oko 2.400 maraka. To znači da su svi građani BiH u ovom periodu napravili jedan korak unazad kada je u pitanju životni standard. Kada se pogleda učešće hrane u svakodnevnim troškovima, koje je izuzetno visoko, onda čudi da vlasti nisu do sada ništa uradile da to promijene, da se, recimo, bar smanji stopa PDV-a na osnovne životne namirnice ili ukinu akcize. Bilo šta – poručio je Pavlović.

Korpa

Prema podacima Saveza sindikata, potrošačka korpa u Srpskoj je u februaru ove godine iznosila čak 2.430 maraka, dva puta više od prosječne plate. I iz njihovih podataka je vidljivo da troškovi za hranu predstavljaju najveći mjesečni izdatak sadržan u ovoj potrošačkoj korpi – 1.082 marke (44,68 odsto).

 

(Glas Srpske)

Društvo

ZEMLJOTRES U BIH: Građani prijavili snažno podrhtavanje i neobičnu buku

Podrhtavanje tla zabilježeno je u Bosni i Hercegovini jutros, 15. novembra, u 5.45 sati, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Nakon zemljotresa građani su na stranici EMSC-a ostavljali komentare o tome kako su osjetili podrhtavanje.

Prijave su, između ostalog, stigle iz sarajevskih naselja Kobilja Glava, Koševsko i Velešići, prenosi “Avaz”.

Jedan od stanovnika Kobilje Glave naveo je da je na osmom spratu zgrade čuo snažan udar, ali da nije osjetio ljuljanje.

Drugi građanin iz istog naselja opisao je podrhtavanje kao snažno, ali kratkotrajno. Ljuljanje je osjetio i stanovnik Velešića.

U komentarima su se mogli pročitati i opisi poput: „Koševsko lagano“, „Kratko, Velešići“, „Zaljuljalo se uz veliku buku poput eksplozije, ali je brzo prošlo. Blizu Vječne vatre sam“ i „Čulo se kao da je nešto palo na zgradu“.

Prema trenutno dostupnim podacima na stranici EMSC-a, nisu navedeni magnituda, dubina ni tačna lokacija epicentra zemljotresa.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH sve traženiji odmor od 200 evra po noćenju: EVO ŠTA GOSTI DOBIJAJU

Noćenje u privatnim kućama i vilama prilagođenim porodičnom i halal turizmu u Bosni i Hercegovini košta od 200 evra i više, a rastuća potražnja za ovakvom vrstom odmora potvrđuje da BiH postaje sve prepoznatljivija destinacija za porodice koje traže privatnost, komfor i sadržaje prilagođene njihovim potrebama.

Kuće s bazenima sve traženiji turistički proizvod

Ovaj segment turističke ponude bilježi kontinuiran rast, a osim gostiju iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, sve je više posjetilaca iz zemalja Evropske unije, piše Fena.

Da je ovogodišnja sezona bila izuzetno uspješna, potvrđuje i Elma Badžak, vlasnica Agencije Halal Odmori, koja ističe da kuće s privatnim i unutrašnjim bazenima postaju važan turistički proizvod, posebno u mostarskoj regiji.

Kako navodi Badžak, osim stalnih gostiju koji se iz godine u godinu vraćaju, ove sezone zabilježen je i značajan dolazak novih turista, koji su upravo zbog specifične ponude privatnih kuća s bazenima odabrali Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za odmor.

“Ove godine imali smo nove goste koji su se upravo zbog ponude kuća s bazenima, prilagođenih halal i porodičnom turizmu, odlučili doći u BiH. Kuće s bazenima predstavljaju novi turistički proizvod i ozbiljne smještajne kapacitete, posebno u mostarskoj regiji, koji su dodatni motiv za dolazak stranih gostiju”, kazala je Badžak.

Ponuda Agencije Halal Odmori trenutno obuhvata oko 70 smještajnih kapaciteta, među kojima dominiraju kuće s vanjskim i unutrašnjim bazenima, dok su dio ponude i hoteli koji su se opredijelili za ovu vrstu usluge.

Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije, što pokazuje da BiH sve više prepoznaju i turisti koji žive na evropskom tržištu, a traže privatnost, komfor i odmor prilagođen potrebama cijele porodice.

Luksuz i privatnost za najmanje 200 evra po noćenju

Prema riječima Badžak, broj zadovoljnih gostiju iz godine u godinu raste, a boravak u privatnim kućama sve se više pozicionira kao oblik luksuznog odmora.

“Za razliku od hotelskog smještaja, gdje dijelite određene sadržaje s drugim gostima, u kući imate ekskluzivnost koju koristite isključivo sa svojom porodicom. To je luksuzni odmor i gosti prepoznaju njegovu vrijednost. Prosječno trajanje boravka ove godine bilo je između četiri i po i pet noćenja, a imamo i rezervacije koje traju do 14 dana “, navela je Badžak.

Dodaje da su gosti spremni izdvojiti od 200 evra po noćenju za ovakav vid smještaja, što potvrđuje da postoji tržište za kvalitetnu i specijaliziranu turističku ponudu.

Više od 90 posto gostiju dolazi iz Evropske unije

Iako su ranijih godina među gostima dominirali bh. građani i dijaspora, Agencija Halal Odmori posljednjih godina uspješno se pozicionira i na širem evropskom tržištu.

Badžak smatra da je upravo Evropa tržište na kojem BiH ima značajan prostor za daljnji razvoj porodičnog i halal turizma.

“Naši gosti su uglavnom iz Evrope i više od 90 posto dolazi iz zemalja Evropske unije. Nemamo ambiciju da se nužno širimo na daleka tržišta. Bili bismo zadovoljni kada bismo dovoljno dobro promovirali ovu vrstu odmora među porodicama koje žive u Evropi i koje traže upravo takvu destinaciju”, istakla je.

Turisti troše i na restorane, izlete i druge sadržaje

Osim direktnih prihoda od smještaja, razvoj porodičnog turizma ima značajan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju. Gosti koji borave u privatnim kućama koriste i brojne druge turističke sadržaje, od restorana i suvenirnica do muzeja, turističkih vodiča, izleta, outdoor aktivnosti i usluga iznajmljivanja automobila.

Prema ocjeni Badžak, riječ je o gostima koji tokom odmora žele upoznati destinaciju i koristiti različite sadržaje, čime direktno doprinose poslovanju brojnih lokalnih privrednih subjekata.

“Ljudi koji odaberu ovu vrstu odmora i Bosnu i Hercegovinu spremni su ovdje potrošiti značajan dio novca koji su tokom godine štedjeli za godišnji odmor. Oni svakodnevno posjećuju restorane, kupuju suvenire, koriste outdoor aktivnosti, obilaze muzeje, angažiraju turističke vodiče i iznajmljuju automobile. Na taj način podržavaju cijeli jedan sistem turističke ponude i otvaraju prostor za njen daljnji razvoj”, naglasila je ona.

Razvoj turizma zahtijeva bolju infrastrukturu

Ipak, smatra da daljnji rast turizma ne može zavisiti isključivo od privatnog sektora, koji se, kako kaže, relativno brzo prilagođava potrebama tržišta, već je neophodno da razvoj prati i odgovarajuća javna infrastruktura.

Kao neke od ključnih izazova navodi cestovnu infrastrukturu, nedostatak javnih parking prostora, turističke informativne centre i druge sadržaje koji su važni za kvalitetno iskustvo posjetilaca.

“Privatni sektor se jako dobro organizira i relativno brzo može odgovoriti na potrebe i potražnju gostiju. Međutim, infrastruktura je nešto na šta mi kao privatnici ne možemo utjecati. Prošle godine putovanje do Sarajeva znalo je trajati i do pet sati. To su problemi koji se moraju rješavati kroz razvojne strategije i djelovanje nadležnih institucija. Važno je da se i zvanične strukture prilagode dinamici razvoja turizma”,  upozorila je Badžak.

Potencijal u manje poznatim destinacijama Hercegovine

Kada je riječ o daljnjem razvoju porodičnog i halal turizma, smatra da BiH ima mogućnost postati konkurentnija destinacija u regionu, ali i da je neophodno pažljivije planirati turističku promociju.

Poseban potencijal vidi u promociji manje poznatih destinacija i područja koja se nalaze u zaleđu već etabliranih turističkih centara.

Kao primjer navodi Mostar i Blagaj, koji tokom ljetne sezone bilježe veliki broj posjetilaca, dok obližnja područja poput Podveležja, Rujišta i Goranci nude značajne mogućnosti za razvoj novih turističkih sadržaja.

“Mostar i Blagaj su tokom ljeta puni turista i u pojedinim periodima više nije ugodno boraviti u tim destinacijama zbog velikih gužvi. Međutim, imamo odličnu ponudu u njihovom zaleđu. Podveležje, Rujište i Goranci samo su neki od primjera područja koja imaju veliki potencijal. Upravo takve sadržaje trebamo više promovirati i povezivati u jedinstvenu turističku ponudu”, kazala je Badžak.

Dodaje da turističke zajednice i nadležne institucije trebaju raditi na ciljanoj promociji sadržaja koji imaju prostor za rast, umjesto da se promocija isključivo usmjerava na destinacije koje se već suočavaju s velikim brojem turista.

Planirano širenje ponude na Krajinu, Srednju Bosnu i Sarajevo

Agencija Halal Odmori u narednom periodu planira dodatno širiti ponudu i učvrstiti svoju poziciju na tržištu, a uz već razvijenu mrežu smještajnih kapaciteta u Hercegovini, interes za proširenje poslovanja usmjeren je i prema Krajini, Srednjoj Bosni i Sarajevu.

“Naši planovi su da se dalje etabliramo, širimo ponudu i doprinesemo razvoju turizma u BiH, ne samo u segmentu porodičnog i halal turizma nego i generalno. Smatramo da ova vrsta ponude ima veliki potencijal i želimo biti dio njenog daljnjeg razvoja”, zaključila je Badžak.

Nastavi čitati

Društvo

PAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom

Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.

Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.

To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.

Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.

Nastavi čitati

Aktuelno