Ono što se u Italiji decenijama razvijalo kao unosan posao organizovanog kriminala sada ponovo dolazi u fokus zbog afera sa ilegalnim otpadom u Hrvatskoj.
Bivši napuljski tužilac Franko Roberti upozorava na razrađene mreže koje povezuju mafiju, posrednike i legalne kompanije, dok se u BiH sve glasnije postavlja pitanje gdje završava otpad koji prelazi granicu.
Otpad kao posao sa zaradom poput trgovine drogom
Ilegalna trgovina otpadom u Italiji nije nova pojava. Franko Roberti (Franco Roberti), penzionisani tužilac iz Napulja, kaže da su istražitelji još početkom devedesetih otkrili koliko je taj posao razvijen.
Do ključnih saznanja došli su 1992. godine, kada je međunarodni krijumčar kokaina Nuncio Perela odlučio da sarađuje sa pravosuđem, piše N1 info.
– Rekao nam je da će sigurno govoriti o krijumčarenju droge, ali da se u tom trenutku već nekoliko godina bavi krijumčarenjem otpada – rekao je Roberti.
Prema njegovim riječima, saradnja sa Perelom otvorila je istražiteljima oči o kriminalnom poslu koji je donosio zaradu gotovo jednaku trgovini drogom, ali uz znatno manji rizik.
– Tada su počele naše istrage, ali morali smo dugo čekati, mnogo godina, prije nego što smo dobili zakonodavstvo koje je zaista bilo na nivou tog izazova – rekao je Roberti.
Mafija povezuje krijumčare i posrednike
Roberti navodi da ključnu ulogu imaju posredničke organizacije koje povezuju italijanske krijumčare sa partnerima u drugim državama.
– Najvažniji dio koji treba istaći u cijeloj ovoj priči jeste uloga posredničkih organizacija, a to su kriminalne organizacije koje povezuju italijanske krijumčare sa stranim krijumčarima. Njima gotovo u potpunosti upravlja mafija – objasnio je Roberti.
Prema njegovim riječima, u takvim poslovima učestvuju pripadnici tradicionalnih italijanskih mafijaških organizacija, među kojima su Kamora, Koza nostra, Ndrangeta i mafija iz Apulije.
Te kriminalne mreže, kako navodi Roberti, reorganizovale su se i za trgovinu otpadom prema istočnoj Evropi. Sa Hrvatskom su, prema njegovim riječima, tokom godina razvijale i druge oblike kriminalne saradnje.
Posebno se vodi računa o tome da se tok robe i tok novca odvoje.
– Stoga se tok novca, a time i pranja novca i korupcije, odvaja i njime zasebno upravljaju subjekti koji su različiti od onih koji prevoze robu – rekao je Roberti, prenosi N1 info.
Legalne firme kao paravan
Za ovakve operacije, prema riječima bivšeg tužioca, često se koriste kompanije koje na prvi pogled posluju potpuno legalno.
– Što se tiče paravan-kompanija koje su naizgled legalne i bave se naizgled zakonitom trgovinom, često smo utvrdili i provjerili da se one u stvarnosti bave i plasiranjem droge i otpada te da zapravo rukuju i ilegalnim, nezakonitim novcem, novcem na crno – rekao je Roberti.
Posebnu ulogu u razvoju trgovine otpadom, prema njegovim riječima, imala je Kamora.
– Kamora je bila prva kriminalna organizacija koja je upravljala trgovinom otpadom. Napuljska Kamora mogla se osloniti na ogroman broj ljudi, posebno mladih, spremnih na sve kako bi zaradili ponekad i veoma velike iznose novca – rekao je Roberti.
Otpad iz Italije preko Slovenije stiže u Hrvatsku
Slučaj u Gospiću otvorio je pitanje kako su tone otpada iz Italije mogle završiti u Hrvatskoj.
Prema Robertijevom objašnjenju, za takvu operaciju potrebna je organizacija u svakoj od država kroz koje otpad prolazi.
– U Gospiću, naprimjer, zasigurno mora postojati organizacija koja prima otpad i brine se za njegovo zakopavanje bez obrade i bez neutralizacije njegovog toksičnog djelovanja, jer ovdje govorimo o opasnom, toksičnom otpadu, metalima, plastici, medicinskom otpadu – rekao je Roberti.
On smatra da ovakve kriminalne mreže često funkcionišu više kroz korupciju nego kroz nasilje.
– Nažalost, kako vam objašnjavam, to su kriminalne organizacije koje djeluju više pomoću korupcije nego pomoću nasilja – rekao je Roberti.
Ipak, prema njegovim riječima, nasilje ostaje sredstvo kojim kriminalne grupe mogu obezbijediti poštovanje dogovora kada korupcija nije dovoljna.
Pitanje je šta se dešava sa otpadom u BiH
Novi slučajevi u Hrvatskoj otvorili su i pitanje može li dio problematičnog otpada završiti u Bosni i Hercegovini.
Neformalna grupa građana „Za čist zrak“ iz Kaknja uputila je otvoreno pismo institucijama BiH i Federacije BiH, tražeći odgovore na pitanje da li postoji mogućnost da se opasni otpad iz drugih država uvozi i potom spaljuje u cementarama u BiH kao alternativno gorivo.
Iz ove organizacije izrazili su zabrinutost zbog upotrebe RDF/SRF otpada, starih automobilskih guma i drugih materijala u industrijskim postrojenjima i cementarama.
„Ako dozvolimo uvoz otpada, otvaramo vrata pakla“
Anes Podić iz Udruženja „Eko akcija“ upozorio je na ekonomski motiv koji, prema njegovim riječima, može stajati iza korišćenja otpada kao goriva.
– Da bi spalionice bile ekonomične potrebne su im ogromne količine otpada. Ako dozvolimo uvoz otpada, mi otvaramo vrata pakla – rekao je Podić.
Roberti smatra da bi odgovor na problem prekograničnog krijumčarenja otpada trebalo tražiti kroz jaču međunarodnu saradnju i usklađivanje zakonodavstva.
Posebno se zalaže za veće ovlasti Evropola u borbi protiv organizovanih kriminalnih mreža koje se bave ilegalnom trgovinom otpadom.
Slučajevi u Hrvatskoj tako su ponovo otvorili šire pitanje kontrole prekograničnog prometa otpada i mogućih posljedica po zemlje u koje se takav materijal doprema.

N1 info

Kalendarska jesen počinje u srijedu, 23. septembra, u ponoć, a prvi dani novog godišnjeg doba donose kratkotrajno zahlađenje, izjavila je Srni meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Milica Đorđević.

“Prvog dana jeseni jutro će biti hladno i može biti slabog mraza na planinama u nekim predjelima, gdje se očekuje od četiri do devet ili 10 stepeni, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 17 do 23 stepena Celzijusova”, najavila je Đorđevićeva.

Ona je rekla da se i u četvrtak, 24. septembra, očekuje hladno jutro i slab mraz na planinama, dok će tokom dana biti malo toplije uz temperaturu vazduha do 27 stepeni Celzijusovih, ali će poslije podne i uveče doći do zahlađenja sa kišom, koje će se nastaviti i u petak, 25. septembra, ujutro.

“Petak bi trebalo da bude pravi jesenji dan uz hladnije i tmurno vrijeme, uz povremenu kišu i maksimalnu temperaturu vazduha od 13 do 20 stepeni Celzijusovih”, navela je Đorđevićeva.

Đorđevićeva je najavila da se od sljedećeg vikenda očekuje ponovni rast temperature, kao i ugodni i topli dani.

I dok se stanovnici zemlje bore za golo preživljavanje, političke elite zaokupljene su borbom za pozicije uoči izbora. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da domaće političke elite ne nude odgovor i rješenja.

Životni standard tek na trećini prosjeka Evropske unije, višegodišnji snažni inflacioni udari dodatno pojačani nakon američke intervencije na Bliskom istoku, neujednačenost rasta mjesečnih primanja s dinamikom porasta troškova života, uz generisanje sve većih financijskih obveza za većinu porodica u BiH te kontinuirano izbjegavanje politike da provede reforme s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta – razlozi su konstantnog rasta zaduženja građana BiH vidljivog kroz nenamjenske potrošačke kredite.

Brojka takvih kredita “opasno” se približava nevjerojatnih 11 milijardi maraka, te jasno progovara o niskom životnim standardu čije su posljedice posezanje za zaduživanjem za svake iole značajniju finansijsku obavezu, počevši od opremanja djece u školu, nabavke ogrjeva, redovnog servisiranja automobila, ulaganja u opremanje domova, dok o onim nepredviđenim nije ni potrebno trošiti riječi.

Život na kredit već duže vrijeme nije tek zgodna uzrečica primjenjiva na nekolicinu, ona postaje surova realnost s kojom se sve veći broj porodica u Bosni i Hercegovini suočava. Uvidom u posljednje podatke Centralne banke BiH vidljivo je da je na kraju jula ove godine iznos nenamjenskih potrošačkih kredita bio 10 milijardi i 858,6 miliona maraka, dok je samo godinu prije ta brojka iznosila 9 milijardi i 933 miliona KM.

Skok od gotovo milijardu maraka u samo godinu dana na ilustrativan način progovara o ekonomskoj realnosti Bosne i Hercegovine zarobljene u prošlosti i opterećene konstantnim perpetualnim političkim krizama bez početka i kraja.

Murisa Marić, izvrši direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da se prilikom konstatovanje ekonomske relanosti u BiH često voli posezati za izgovorom da je ona posljedica svjetskih kretanja. Međutim, upozorava da veći dio krivice  za ovo stanje snose domaće političke elite koje ne nude odgovor i rješenja.

Umjesto da prioritet djelovanja bude poboljšanje ekonomske slike i životnog standarda, politike u BiH uglavnom su usmjerene na održavanja stanja krize u kojemu je bilo kakav privredni napredak u startu onemogućen.

Od pretjerane zavisnosti od uvoza pa do srozavanja proizvodnje, BiH je zemlja u kojoj je teško govoriti o perspektivama, a jesen i zima koji su pred nama dodatno će opteretiti ionako krhku financijsku situaciju najvećeg broja porodica.

U vremenu kada je dizel na gotovo 4,00 KM, a potrošačka korpa odavno prelazi 3.000 maraka, građani su u izuzetno nezahvalnoj situaciji prilikom potrage za odgovorom na pitanje kako se suočiti s financijskim obvezama.

Marić navodi i neke od primjera u kojima će idući mjeseci donijeti nove finansijske obaveze, poput nabavke ogrjeva, ali i škole odnosno fakulteta, što će posebno osjetiti građani koji ne žive u gradu.