Connect with us

Region

Objavljeno koliki je javni dug Crne Gore

Ukupan javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 4,1 milijardu evra, odnosno 70,77 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u izvještaju Ministarstva finansija.

Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.480 unci zlata, a koji su na kraju prošle godine iznosili 111,75 miliona evra, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,99 milijardi EUR, odnosno 68,84 odsto BDP-a.

Stanje javnog duga u posljednje tri godine karakteriše smanjenje u apsolutnom iznosu, na šta je u najvećem dijelu uticala činjenica da u toku 2021. i prošle godine nije bilo većih kreditnih zaduženja.

Prema podacima Ministarstva, ukupan državni dug bez depozita na kraju decembra prošle godine iznosio je 4,03 milijarde evra ili 69,46 odsto BDP-a, a sa depozitima 3,91 milijardu evra ili 67,53 odsto BDP-a.

Spoljni dug iznosio je 3,56 milijardi evra, odnosno 61,37 odsto BDP-a, dok je unutrašnji bio 468,76 miliona evra, odnosno 8,09 odsto BDP-a.

U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 38,73 miliona evra, po osnovu ugovora za koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima, i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova, navodi se u izvještaju.

Region

PLAN STUDENTSKE LISTE ZA LUSTRACIJU I PROVJERU IMOVINE: Ko bi mogao da dobije zabranu obavljanja javne funkcije?

Plan takođe predviđa i osnivanje tužilačke policije izvan komandne strukture MUP-a.

Studentska lista predlaže uvođenje lustracije javnih funkcionera i strožu primjenu Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu. Plan predviđa da se u pojedinačnom postupku utvrđuje odgovornost za kršenje ljudskih prava, kao i da Poreska uprava dobije više obučenih ljudi za provjeru porekla imovine.

Kako bi izgledala lustracija?

Prema planu Studentske liste, u postupku lustracije utvrđivalo bi se da li je osoba koja obavlja javnu funkciju, vrši javna ovlašćenja ili se za njih kandiduje kršila ljudska prava. Ishod postupka mogao bi da bude privremena ili trajna zabrana obavljanja javne funkcije ili vršenja javnih ovlašćenja.

Studentska lista navodi da bi se odgovornost utvrđivala pojedinačno, prema zakonskim kriterijumima, uz zabranu kolektivnog kažnjavanja i u skladu sa Ustavom i standardima Evropskog suda za ljudska prava. Lustracija bi se sprovodila kao poseban postupak, izvan krivičnog postupka.

Češće provjere porijekla imovine

Studentska lista navodi da su za četiri godine primjene Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu okončana samo tri postupka i naplaćeno oko dva miliona evra. Prema podacima iz plana, početkom 2023. više od 13.500 osoba imalo je rast imovine veći od 150.000 evra tokom tri godine.

Lista zato predlaže povećanje broja obučenih zaposlenih u Poreskoj upravi, bolju saradnju sa tužilaštvom i izmenu odredaba koje, prema njihovoj ocjeni, omogućavaju odugovlačenje postupaka. Poreska uprava bi redovno obavještavala javnost o toku postupaka, a za rukovodioce u policiji bile bi obavezne redovne provere porekla imovine.

Tužilačka policija izvan strukture MUP-a

Studentska lista predlaže i osnivanje posebne istražne službe izvan komandne strukture MUP-a. Rad policijskih istražitelja u konkretnom predmetu neposredno bi usmeravao postupajući tužilac, dok bi se o njihovom raspoređivanju, ocenjivanju i disciplinskoj odgovornosti odlučivalo unutar tužilaštva.

Plan obuhvata i preispitivanje posebnih zakona donetih za pojedinačne projekte. Studentska lista navodi da bi takve zakone, koji prema njenoj ocjeni omogućavaju zaobilaženje redovnih postupaka i otvaraju prostor za korupciju, uskladila ili ukinula.

Nastavi čitati

Region

HRVATSKA ISPOSTAVILA ZAHTJEVE NOVOJ VLASTI U SRBIJI: Traže informacije o posmrtnim ostacima iz Vukovara!

Hrvatska od nove vlasti u Srbiji očekuje konkretne informacije o sudbini nestalih osoba tokom rata devedesetih, posebno o lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava iz Vukovara. Zahtjevi su već upućeni, a Zagreb očekuje da osobe koje žive u Srbiji i imaju saznanja o događajima nakon pada Vukovara pomognu u rasvjetljavanju njihove sudbine.

To je otkrio potpredsjednik hrvatske vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u emisiji „Poziv Domagoja Mikića“, prenosi Dnevnik.hr.

Govoreći o trenutnim podacima, Medved je naveo da se među ukupno 1.725 nestalih osoba nalazi 389 hrvatskih branitelja, 417 žena i 16 maloljetnih osoba.

Tokom mandata pronađene i identifikovane 343 osobe

Medved je istakao da su tokom mandata aktuelne hrvatske vlade pronađene i identifikovane 343 osobe, i to u masovnim i pojedinačnim grobnicama.

„Tokom našeg mandata pronašli smo i identifikovali 343 osobe u sedam masovnih grobnica koje smo otkrili, kao i u čak 46 pojedinačnih grobnica, na 453 lokacije na kojima smo sprovodili probna iskopavanja“, rekao je Medved.

Prema njegovim riječima, rezultati su ostvareni zahvaljujući saradnji različitih državnih institucija i jasno utvrđenim nadležnostima.

Posebno je izdvojio saradnju sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA), koja učestvuje u prikupljanju i obradi informacija, kao i administrativnim pripremama za aktivnosti na terenu.

Od nove vlasti u Srbiji traže iskaze i informacije o Vukovaru

Govoreći o saradnji sa Srbijom i očekivanjima od nove vlasti u Beogradu, Medved je poručio da će Hrvatska nastaviti potragu za nestalima, uz insistiranje na dostavljanju informacija o događajima nakon pada Vukovara.

„Znamo šta su neprijateljske formacije, odnosno takozvana Jugoslovenska vojska, radile u Vukovaru nakon što su slomile odbranu i privremeno okupirale grad. Nastavićemo da tražimo, pa i od nove vlasti, da osobe koje žive u Srbiji, a za koje znamo da su učestvovale u tim aktivnostima nakon privremene okupacije Vukovara, kada je sprovođeno uklanjanje i zbrinjavanje posmrtnih ostataka, daju iskaze o tome gdje se oni nalaze, dostave nam informacije i ubrzaju taj proces“, rekao je hrvatski ministar.

Zagreb, kako je poručio Medved, očekuje da informacije osoba koje imaju saznanja o uklanjanju i zbrinjavanju posmrtnih ostataka pomognu da se ubrza proces pronalaska i identifikacije nestalih.

 

Nastavi čitati

Region

U Zagrebu osvanuo grafit “UBIJ BOLESNIKA”

Na zaštitnoj ogradi ispred Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu osvanuo je grafit “Ubij bolesnika”.

Nije poznato kada je nastao grafit niti da li se poruka odnosi na smrt 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša. Podsjetimo, Periš je preminuo 21. oktobra u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na zagrebačkom Jankomiru.

Četvorica medicinskih tehničara u pritvoru

Zbog sumnje na teško ubistvo, četvorici medicinskih tehničara određen je pritvor, a Perišova smrt otvorila je pitanja mogućih propusta u postupanju prema pacijentu i odgovornosti rukovodstva Klinike.

U četvrtak je ostavku na mjesto direktorice Klinike podnijela Majda Grah. Ostavke su podnijeli i njena zamjenica te pomoćnik direktorice za sestrinstvo. U petak su neopozive ostavke podnijela i četiri od sedam članova Upravnog vijeća Klinike, među njima i predsjednik Mirando Mrsić.

U subotu komemoracija

Porodica Periš pozvala je građane na komemoraciju koja će biti održana u subotu, 21. novembra, u 18.30 časova na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, kod Manduševca. Porodica naglašava da je riječ o zvaničnoj porodičnoj komemoraciji, nepovezanoj s drugim događajima ili protestima posvećenim Perišu.

Uz komemoraciju, porodica je objavila i pet zahtjeva, među kojima su promjena pravila o sputavanju pacijenata, obavezan video-nadzor, ispitivanje svih koji su učestvovali u sputavanju Periša te provjera bolovanja zaposlenih u bolnici.

Nastavi čitati

Aktuelno