Connect with us

Svijet

Tužilac pojasnio koje je zakone Tramp navodno prekršio, bivši predsjednik poručio: Nema slučaja protiv mene

Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da nije učinio ništa nezakonito i naglasio da “nema slučaja” kada je u pitanju njegova optužnica.

-Nikada nisam mislio da bi se tako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je da neustrašivo branim našu naciju od onih koji žele da je unište – rekao je Tramp pristalicama okupljenim u njegovoj kući u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi, prenosi Rojters.

Tramp je optužio okružnog tužioca Menhetna Alvina Braga da je htio da ga uhapsi „prije nego što je saznao išta o meni”.

Rekao je i da je sudija u ovom slučaju Huan Merčan „sudija koji mrzi Trampa”, ali nije ponudio nikakve dokaze kojima bi podržao svoju tvrdnju da su oni preduzimali svoje akcije kako bi osujetili njegovu kandidaturu za Bijelu kuću, navodi britanska agencija.

Ranije se Tramp izjasnio da nije kriv na sudu na Menhetnu po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata, pošto su ga tužioci optužili da je organizovao plaćanja dvjema ženama prije izbora 2016. kako bi spriečio objavljivanje njihovih seksualnih susreta sa njim.

Okružnog tužilac Menhetna Alvina Breg izjavio je  da u optužnici protiv Trampa nije precizirano koje je zakone Tramp prekršio jer “zakon to ne zahtijeva”.

Međutim, Breg je ukazao da je Tramp prekršio izborni zakon savezne države Njujork, prema kojem se “zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima” smatra zločinom, prenosi CNN.

Prema njegovim riječima, Tramp je u periodu od devet mjeseci lično potpisivao čekove svom bivšem advokatu Majklu Koenu, “lažirajući troškove za advokatske i pravne usluge obavljene 2017. godine”.

Koen je bivši Trampov advokat koji je priznao da je prije izbora 2016. godine platio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels 130.000 dolara, u zamenu za njeno ćutanje o navodnoj seksualnoj vezi sa Donaldom Trampom.

Tužilac Breg je naveo da je velika porota pronašla 34 dokumenta, u kojima su evidentirana ova “ključna lažiranja troškova”.

Breg je najavio da će tokom postupka dokazati da je Tramp davao lažne izjave kako bi prikrio krivična djela u vezi sa američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

-Tramp je prekršio izborni zakon savezne države Njujork prema kojem se zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima smatra zločinom – rekao je tužilac Breg i naveo da je riječ o davanju lažnih izjava, uključujući i one koje su  plasirane poreskim vlastima.

Šta sadrže tačke optužnice

Sve 34 tačke juče otpečaćene optužnice protiv Donalda Trampa odnose se na određenu poslovnu evidenciju Trampove organizacije za koje tužioci tvrde da je u više navrata prepravljana unošenjem lažnih podataka.

Navodne lažirane fakture se odnose na račune izdate na ime Majkla Koena, ili na čekovne računa Donalda J. Trampa tokom 2017. godine, navodi se u optužnici, prenosi CNN.

U optužnici, koja ima 16 strana, iznose se novi detalji o planu koji je, prema navodima tužioca, obuhvatao više isplata dvjema ženama, među kojima je i  Stormi Danijels, koje su navodile da su bile u seksualnim odnosima sa Trampom nekoliko godina ranije, kao i vrataru u Trampovom tornju koji je tvrdio da ima priču o navodnom Trampovom vanbračnom djetetu, navodi „Glas Amerike“.

Kako prenosi CNN, prema optužnici, glavni urednik i izvršni direktor Nešenel enkvajerera obratio se Majklu Koenu 2016. godine i rekao mu da Stormi Danijels tvrdi da je imala aferu sa Donaldom Trampom.

Koen je, kako se navodi u optužnici, pregovarao potom o tajnoj isplati novca kako bi “obezbijedio da se Denijelsova ne oglašava o aferi”, pokušavajući da spriječi otkrivanje štetnih informacija u posljednjih nekoliko nedjelja pre predsedničkih izbora.

Tramp je, međutim, navodno dao instrukcije Koenu da odloži plaćanje Danijelsovoj “što je duže moguće”.

Tužioci tvrde da je Tramp bio dio nezakonitog plana za suzbijanje negativnih informacija, uključujući nezakonitu uplatu od 130.000 dolara s ciljem da se suzbiju negativne informacije koje bi štetile njegovoj kampanji.

Jule se Trampu i njegovim advokatima ukazala prva prilika da u potpunosti ispitaju obim optužnice i sagledaju šta će sve tužioci morati da dokažu tokom suđenja.

Tramp je ušao u sudnicu sporim korakom, skenirajući novinare, a tokom svog obraćanja glas mu je bio odmjeren i gledao je u sudiju dok je govorio.

Po izlasku iz suda nakon čitanja optužnice, advokat Donalda Trampa Tod Blanš rekao je da je njegov klijent “frustriran i uznemiren”, a tužioca u ovom slučaju je optužio da je pokrenuo proces “političkog krivičnog gonjenja”.

-Ovo nije bio dobar dan. Nisam očekivao da će se ovo desiti u ovoj zemlji. Ne očekujete da će se ovo dogoditi nekome ko je bio predsjednik Sjedinjenih Država – rekao je Blanš.

Sledeće lično saslušanje u slučaju bivšeg Trampa zakazano je za 4. decembar u Njujorku.

Prema zakonima države Njujork, sve zajedno, optužbe protiv Trampa nose maksimalnu kaznu od vipe od 100 godina zatvora, ali bi, kako se navodi u izvještaju Rojtersa, u slučaju da bivši predsjednik bude proglašen krivim, zatvorska kazna gotovo sigurno bila daleko manja od toga.

Njegovi advokati najavljuju tešku borbu da se optužbe povuku.

(Glas Srpske)

 

Related Topics:

Svijet

NEVJEROVATAN PRIZOR! Crvene krabe preplavile ulice Australije

Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnjem ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose danas mediji.

Njihova godišnja odiseja počela je ljetnjim kišama na južnoj hemisferi tokom vikenda 18. i 19. oktobra.

Očekuje se da će do 100 miliona kraba napustiti svoja šumska skloništa i doći do obale okeana, gdje se razmnožavaju.

Lokalni stanovnici ostrva, kojih ima 1.200, trude se da raščiste ulice i puteve što više mogu pred ovom najezdom crvenih zglavkara.

Mještani ostrva, koje je dobilo nadimak “Galapagos Indijskog okeana”, koriste grabulje i druga pomagala kako bi očistili svoje bašte i pomogli krabama na njihovom putu, prenosi “Figaro”.

“Neki ljudi možda misle da su krabe napast, ali većina nas smatra da je privilegija što možemo da prisustvujemo ovakvom iskustvu”, kazala je zvaničnica Nacionalnog parka na Božićnjem ostrvu, Aleksija Jankovski. Ona je ukazala da je teritorija ostrva dom 200 miliona endemske vrste kraba poznate i pod nazivom Gecarcoidea natalis. Na obali okeana, ženke krabe legu jaja koja potom puštaju u okean tokom plime 14. ili 15. novembra.

Potom mladunci provode mjesec dana nošeni morskim strujama u vidu larvi, da bi se potom kao mlade krabe vratili na ostrvo.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI PROVOCIRAJU? NATO članice zabrinute (VIDEO)

Veliki ruski desantni brod usidrio se kod njemačke obale u Baltičkom moru, što je izazvalo zabrinutost među članicama NATO-a koje su već u stanju visoke pripravnosti zbog ponovljenih ruskih kršenja vazdušnog prostora Alijanse.

Desantni brod ruske Baltičke flote, “Aleksandar Šabalin”, bacio je sidro prije šest dana blizu ulaza u Libečki zaliv. Nalazi se na prometnoj brodskoj ruti do Femarnskog pojasa, ključne rute koja povezuje Baltičko i Sjeverno more i vidljiva je sa njemačkog ostrva Femarn.

Ruski brod prate njemački patrolni brod “Bamberg” i danske patrole, a njemačka mornarica je takođe poslala pomoćni brod “Vera” iz luke Kil.

Njemačka policija je potvrdila da se “Šabalin” nalazi van njemačkih teritorijalnih voda i da stoga ne krši domaći zakon ili međunarodne pomorske propise. Ovo nije prvi put da je brod primjećen u tom području.

U septembru se usidrio blizu ulaza u danski Langelandski moreuz, a kasnije tog mjeseca snimljeni su neidentifikovani dronovi kako lete iznad danske vojne baze dok je ruski brod bio u blizini. Međutim, nisu pronađeni dokazi koji povezuju brod sa incidentom.

Prisustvo ruskog broda dolazi u vrijeme pojačanih tenzija. Od 10. septembra ove godine, Rusija je više puta povrijedila vazdušni prostor članica NATO-a, uključujući Poljsku, Rumuniju, Estoniju, Dansku, SAD, Francusku i Njemačku, koristeći dronove i avione.

Zbog čestih incidenata, predsjednik SAD Donald Tramp je 23. septembra rekao da zemlje NATO-a treba da obaraju ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Slično je reagovala i ministarka odbrane Litvanije Dovile Šakalijene, podsjećajući na incident iz 2015. godine kada je Turska oborila ruski Su-34 koji je zalutao u turski vazdušni prostor na samo 17 sekundi.

“Bloomberg” je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je NATO upozorio Kremlj da je spreman da snažno odgovori na dalje provokacije, uključujući obaranje aviona.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 26. septembra takve prijetnje nazvao “opasne”. Početkom oktobra, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, je sugerisao da bi pojava dronova iznad evropskih strateških lokacija mogla biti rezultat direktne “infiltracije iz Rusije”, ali nije potvrdio odgovornost Moskve, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

BRITANAC I FRANCUZ KROJE SUDBINU RUSIJE I SVIJETA: Ono što su obećali Zelenskom, Putinu će biti problem

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno