Connect with us

Svijet

Tužilac pojasnio koje je zakone Tramp navodno prekršio, bivši predsjednik poručio: Nema slučaja protiv mene

Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da nije učinio ništa nezakonito i naglasio da “nema slučaja” kada je u pitanju njegova optužnica.

-Nikada nisam mislio da bi se tako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je da neustrašivo branim našu naciju od onih koji žele da je unište – rekao je Tramp pristalicama okupljenim u njegovoj kući u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi, prenosi Rojters.

Tramp je optužio okružnog tužioca Menhetna Alvina Braga da je htio da ga uhapsi „prije nego što je saznao išta o meni”.

Rekao je i da je sudija u ovom slučaju Huan Merčan „sudija koji mrzi Trampa”, ali nije ponudio nikakve dokaze kojima bi podržao svoju tvrdnju da su oni preduzimali svoje akcije kako bi osujetili njegovu kandidaturu za Bijelu kuću, navodi britanska agencija.

Ranije se Tramp izjasnio da nije kriv na sudu na Menhetnu po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata, pošto su ga tužioci optužili da je organizovao plaćanja dvjema ženama prije izbora 2016. kako bi spriečio objavljivanje njihovih seksualnih susreta sa njim.

Okružnog tužilac Menhetna Alvina Breg izjavio je  da u optužnici protiv Trampa nije precizirano koje je zakone Tramp prekršio jer “zakon to ne zahtijeva”.

Međutim, Breg je ukazao da je Tramp prekršio izborni zakon savezne države Njujork, prema kojem se “zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima” smatra zločinom, prenosi CNN.

Prema njegovim riječima, Tramp je u periodu od devet mjeseci lično potpisivao čekove svom bivšem advokatu Majklu Koenu, “lažirajući troškove za advokatske i pravne usluge obavljene 2017. godine”.

Koen je bivši Trampov advokat koji je priznao da je prije izbora 2016. godine platio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels 130.000 dolara, u zamenu za njeno ćutanje o navodnoj seksualnoj vezi sa Donaldom Trampom.

Tužilac Breg je naveo da je velika porota pronašla 34 dokumenta, u kojima su evidentirana ova “ključna lažiranja troškova”.

Breg je najavio da će tokom postupka dokazati da je Tramp davao lažne izjave kako bi prikrio krivična djela u vezi sa američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

-Tramp je prekršio izborni zakon savezne države Njujork prema kojem se zavjera radi promovisanja kandidature nelegalnim sredstvima smatra zločinom – rekao je tužilac Breg i naveo da je riječ o davanju lažnih izjava, uključujući i one koje su  plasirane poreskim vlastima.

Šta sadrže tačke optužnice

Sve 34 tačke juče otpečaćene optužnice protiv Donalda Trampa odnose se na određenu poslovnu evidenciju Trampove organizacije za koje tužioci tvrde da je u više navrata prepravljana unošenjem lažnih podataka.

Navodne lažirane fakture se odnose na račune izdate na ime Majkla Koena, ili na čekovne računa Donalda J. Trampa tokom 2017. godine, navodi se u optužnici, prenosi CNN.

U optužnici, koja ima 16 strana, iznose se novi detalji o planu koji je, prema navodima tužioca, obuhvatao više isplata dvjema ženama, među kojima je i  Stormi Danijels, koje su navodile da su bile u seksualnim odnosima sa Trampom nekoliko godina ranije, kao i vrataru u Trampovom tornju koji je tvrdio da ima priču o navodnom Trampovom vanbračnom djetetu, navodi „Glas Amerike“.

Kako prenosi CNN, prema optužnici, glavni urednik i izvršni direktor Nešenel enkvajerera obratio se Majklu Koenu 2016. godine i rekao mu da Stormi Danijels tvrdi da je imala aferu sa Donaldom Trampom.

Koen je, kako se navodi u optužnici, pregovarao potom o tajnoj isplati novca kako bi “obezbijedio da se Denijelsova ne oglašava o aferi”, pokušavajući da spriječi otkrivanje štetnih informacija u posljednjih nekoliko nedjelja pre predsedničkih izbora.

Tramp je, međutim, navodno dao instrukcije Koenu da odloži plaćanje Danijelsovoj “što je duže moguće”.

Tužioci tvrde da je Tramp bio dio nezakonitog plana za suzbijanje negativnih informacija, uključujući nezakonitu uplatu od 130.000 dolara s ciljem da se suzbiju negativne informacije koje bi štetile njegovoj kampanji.

Jule se Trampu i njegovim advokatima ukazala prva prilika da u potpunosti ispitaju obim optužnice i sagledaju šta će sve tužioci morati da dokažu tokom suđenja.

Tramp je ušao u sudnicu sporim korakom, skenirajući novinare, a tokom svog obraćanja glas mu je bio odmjeren i gledao je u sudiju dok je govorio.

Po izlasku iz suda nakon čitanja optužnice, advokat Donalda Trampa Tod Blanš rekao je da je njegov klijent “frustriran i uznemiren”, a tužioca u ovom slučaju je optužio da je pokrenuo proces “političkog krivičnog gonjenja”.

-Ovo nije bio dobar dan. Nisam očekivao da će se ovo desiti u ovoj zemlji. Ne očekujete da će se ovo dogoditi nekome ko je bio predsjednik Sjedinjenih Država – rekao je Blanš.

Sledeće lično saslušanje u slučaju bivšeg Trampa zakazano je za 4. decembar u Njujorku.

Prema zakonima države Njujork, sve zajedno, optužbe protiv Trampa nose maksimalnu kaznu od vipe od 100 godina zatvora, ali bi, kako se navodi u izvještaju Rojtersa, u slučaju da bivši predsjednik bude proglašen krivim, zatvorska kazna gotovo sigurno bila daleko manja od toga.

Njegovi advokati najavljuju tešku borbu da se optužbe povuku.

(Glas Srpske)

 

Related Topics:

Svijet

EKOLOŠKI ALARM U PERSIJSKOM ZALIVU: Naftne mrlje vidljive iz svemira, ugroženo 100 miliona ljudi

Satelitski snimci otkrivaju ogromna izlivanja nafte u Persijskom zalivu nakon vojnih napada, dok stručnjaci upozoravaju da bi posljedice po ljude i morski ekosistem mogle biti dugoročne i razorne.

Naftne mrlje uzrokovane američko-izraelskim i iranskim napadima na naftna postrojenja i brodove u regionu toliko su velike da su vidljive iz svemira. Stručnjaci upozoravaju na predstojeću ekološku katastrofu.

Nafta koja se izlila u Persijskom zalivu može da utiče na živote i egzistenciju ljudi duž njegovih obala, kao i na bogat morski svijet regiona.

Na jednom snimku, od 7. aprila, vidi se mrlja koja se proteže više od osam kilometara u Ormuskom moreuzu, blizu iranskog ostrva Kešm. Nina Noel, portparolka organizacije Grinpis Nemačka, rekla je CNN-u da je iranskom brodu “Šahid Bageri” iscurila nafta u tom području, nakon što su ga američke snage pogodile 28. februara.

Katastrofa kod ostrva Lavan i Šidvar
Na drugom snimku vidi se nafta oko ostrva Lavan, nakon napada na iransko naftno postrojenje blizu njegove obale 7. aprila. Na video snimcima koji su podeljeni na mrežama, a koje je CNN geolocirao, takođe prikazuju veliki požar u iranskoj rafineriji.

Vim Zvajnenburg, rukovodilac projekta holandske mirovne organizacije PAX koja prati posledice napada oko Zaliva, rekao je CNN-u da je incident na Lavanu “velika ekološka vanredna situacija”.

Najmanje pet lokacija na ostrvu je oštećeno, nafta curi u more, a izlivanja “sada stižu i do koralnog ostrva Šidvar”, udaljenog oko kilometar i po istočno od Lavana, koje je zaštićeno područje. Šidvar je nenaseljen, ali tamo živi niz zaštićenih vrsta i bogat divlji život, uključujući kornjače i morske ptice.

Mrlja kod obale Kuvajta
Satelitski snimci takođe prikazuju naftne mrlje nedaleko od obale Kuvajta 6. aprila. Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je tog dana gađala postrojenja za gorivo i petrohemiju u zalivskim zemljama, uključujući Kuvajt, kao odgovor na napad na petrohemijski kompleks na jugozapadu Irana.

“U najgorem scenariju, ova izlivanja nafte mogla bi da imaju posledice po hiljade ljudi, naročito one koji žive duž obale Irana, uključujući kontaminaciju ribe od koje zavise za prihod i ishranu”, rekao je Zvajnenburg.

Ugrožen je i morski svet, poput kornjača, delfina i kitova, koji mogu da progutaju naftu ili ostanu zarobljeni u njoj. Nafta bi takođe mogla da utiče i na filtracione sisteme postrojenja za desalinizaciju, od kojih zavisi skoro 100 miliona ljudi u regionu za snabdevanje pijaćom vodom.

Trenutno je teško procijeniti koliku štetu ova izlivanja uzrokuju, ali postoje strahovi od ekološke katastrofe, naročito ako bude pogođeno još brodova.

Prema Grinpisu Njemačka, u Zalivu se nalazi oko 75 velikih tankera za naftu, koji zajedno prevoze gotovo 19 milijardi litara sirove nafte.

Nastavi čitati

Svijet

“DRŽAVA NEPRAVRDNO ODUZIMA ŽIVOTE DRUGIH LJUDI”: Papa osudio Iran, ovo je rekao o pregovorima sa Amerikom

Papa Lav XIV oštro je osudio ubijanje iranskih demonstranata i izrazio žaljenje zbog propalih mirovnih pregovora sa SAD, a nakon nedavnih kritika predsjednika Donalda Trampa.

Papa Lav XIV danas je oštro osudio ubijanje demonstranata u Iranu, nakon što ga je američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje prozvao da nije govorio o tome dok je istupao protiv rata SAD i Izraela sa Iranom. Lav je tokom leta za Rim, nakon turneje po Africi, osudio smrt “tolikog broja” civila u ratu i izrazio žaljenje zbog toga što su propali mirovni pregovori između SAD i Irana.

“Osuđujem sve nepravedne postupke. Osuđujem oduzimanje ljudskih života”, rekao je papa odgovarajući na novinarsko pitanje o izvještajima da je Iran ubio hiljade demonstranata.

“Kada režim, kada država donosi odluke kojima nepravedno oduzima živote drugih ljudi, onda je to očigledno nešto što treba osuditi”, kazao je on. Tramp je 12. aprila na društvenim mrežama napao Lava nazvavši ga “užasnim”, nakon što se papa profilisao kao oštar kritičar rata u Iranu i republikančeve antimigracione politike. U objavi dva dana kasnije, Tramp je upitao “hoće li neko reći papi Lavu” za smrt iranskih demonstranata.

“Ne znamo u kom će to smjeru ići”
Iranske vlasti ubile su hiljade ljudi tokom antivladinih protesta u januaru, u najvećim unutrašnjim nemirima u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine. Grupe za ljudska prava navode da vlasti nastavljaju sa obračunom protiv neistomišljenika dok rat bjesni, a Teheran je ove nedjelje izvršio još jedno pogubljenje.

“Jedan dan Iran kaže ‘da’, Sjedinjene Države kažu ‘ne’ i obrnuto. Ne znamo u kom će to smjeru ići”, rekao je papa, osvrnuvši se na nedavni krah mirovnih pregovora.

“To je stvorilo situaciju koja je i dalje haotična… a tu je i cijelo stanovništvo Irana, nevini ljudi koji stradaju zbog ovog rata”, dodao je.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI ZAHVALAN EVROPSKOJ UNIJI zbog novih sankcija Rusiji

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izrazio je danas u Nikoziji zahvalnost Evropskoj uniji za dodjelu 90 milijardi evra kredita Ukrajini i uvođenju novog paketa sankcija Rusiji.

On je naglasio da će to omogućiti da se ukrajinska vojska ojača i bolje pripremi za sledeću zimu.

“Ovo je važno za nas i to će, naravno, ojačati našu vojsku, ukrajinske snage i omogućiti nam da povećamo proizvodnju sistema protivvazdušne odbrane i da više radimo na zaštiti našeg energetskog sistema pre zime. Zajedno ćemo rešiti mnoga pitanja vezana za zaštitu života. I, naravno, nastavićemo da radimo na tome da Rusiju guramo ka pravoj diplomatiji kako bi se okončao ovaj rat”, rekao je ukrajinski lider.

Predsjednik Evropskog saveta ranije danas najavio je deblokiranje kredita za podršku Ukrajini za 2026-2027. godinu i usvajanje 20. paketa sankcija protiv Rusije.

Zelenski će danas prisustvovati neformalnom sastanku Evropskog savjeta, koji se održava na Kipru.

Nastavi čitati

Aktuelno