Naučnici su danas saopštili da su ”istorijski” požari koji su zahvatili Los Anđeles, u kojima je nastradalo najmanje pet osoba, najvjerovatnije izazvani vjetrom i klimatskim promjenama.

Kako se navodi, požare nije izazvao vjetar Santa Ana, karakterističan za taj dio Kalifornije, već neuobičajeno jaki vjetrovi, koji su proizvod olujnog sistema iznad doline rijeke Kolorado, a dodatno ih pojačava ono što naučnici nazivaju “planinskim talasom”.

Fenomen “planinskog talasa” nastaje kada određeni vjetrovi udaraju u planinske vijence, po određenoj temperaturi, prenosi Glas Amerike.

“Kada se ti uslovi savršeno usklade, talas se ponaša kao da je u okeanu – vjetrovi idu preko planina, a zatim se obruše na drugu stranu”, rekao je naučnik Pol Šlater iz Nacionalne meteorološke službe u Koloradu.

Nedavne snježne oluje iznad planina San Bernardino, otprilike dva sata vožnje od Los Anđelesa, takođe bi mogle da doprinesu dinamici vjetra, tvrde naučnici.

Kimberli Simpson iz Škole za bionauke na Univerzitetu u Šefildu rekla je da klimatske promjene mijenjaju karakteristične obrasce požara u ovom regionu.

Prosječna temperatura u Kaliforniji povećala se za oko jedan stepen Celzijusa od 1980. godine, a samim tim se udvostručio i broj dana kada je vegetacija suva i osetljiva na požar, rekao je stručnjak za upravljanje požarom Lindon Pronto sa Evropskog instituta za šume.

“Na kraju imate složene posljedice i vidite da su požari mnogo ekstremiji u različita doba godine, bilo u decembru ili januaru”, rekao je on.

Pored stabala čaparala i eukaliptusa, gusto naseljeni urbani pejzaž Los Anđelesa takođe uključuje zapaljivi materijal sa visećim kablovima za napajanje, drvenim telefonskim stubovima i kućama izgrađenim od drveta u skladu sa pravilima za zemljotrese.

Drvena gradnja je takođe bila glavni faktor u brzom širenju požara 2023. u istorijskom gradu Lahaina na Havajima.

Naučnici upozoravaju da, pored požara, postoji i rizik od odrona kada izgori vegetacija, kao i od eksplozije gasa ili propana i drugih zapaljivih materijala koji su u zapaljenim kućama.

Najmanje pet osoba poginulo je u požarima koji su zahvatili dijelove Los Anđelesa i susjedni okrug Ventura, zbog čega je evakuisano više od 130.000 ljudi.

BBC navodi da trenutno najmanje šest požara besni u Los Anđelesu i susjednom okrugu Ventura, a da nijedan od njih nije lokalizovan, osim požara u Vudliju.

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD rekao je da bi, ukoliko se Danska suprostavi ponudi da Amerika kupi Grenland, Vašington Kopenhagenu nametuno sankcije.

Takođe, Tramp je rekao da bi Kanada trebala da postane 51. američka savezna država, objavivši mapu SAD, koja uključuje i teritoriju sjevernog susjeda, a na Floridi je govorio o namjeri da Panamski kanal vrati pod američku upravu.

Ove izjave Trampa uzburkale su cijeli svijet, najviše priča o Grenlandu s obzirom da se radi o teritoriji koja se nalazi pod snijegom i ledom, ali na kojoj se nalaze ogromni resursi i koja ima ogroman geostrateški značaj.

“Trebalo bi da se odreknu Grenlanda jer nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta, pogledajte, ne trebaju vam ni dvogledi, pogledajte napolje, imate kineske brodove, imate ruske brodove svuda okolo. Nećemo to dozvoliti. Niko ne zna da li Danska uopšte ima pravo, vlasništvo ili interes, ljudi će vjerovatno glasati za nezavisnost ili da postanu deo SAD”, rekao je Tramp koji nije isključio mogućnost primjene vojnih ili ekonomskih poteza.

S druge strane danska premijerka Mate Fredriksen, kaže da će budučnost Grenlanda biti određena na Grenlandu, a da se nešto “valja iza brda” govori i činjenica da je grenlandski premijer u posljednjem trenutku, otkazao sastanak sa danskim kraljem. Navodno, problem je nastao u rasporedu.

“Sjedinjene Američke Države su naš apsolutno najbliži saveznik i želimo blisko da sarađujemo sa njima po svim pitanjima odbrane i bezbjednosti. Imamo jasan interes da upravo Sjedinjene Države igraju veliku ulogu u sjevernoatlantskom području, a ne, na primjer, Rusija ili druge zemlje. Ali Grenland pripada narodu Grenlanda”, navela je Mete Fredriksen.

Podsjećanja radi, danska premijerka još 2019. godine, tokom Trampovog prvog mandata, odbacila je ideju o prodaji Grenlanda, a nakon toga američki predsjednik otkazao je posjetu Danskoj.

Trampova “ideja” o prodaji Grenlanda, izazvala je brojne reakcije pa je tako odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc, poslije kako je rekao, razgovora sa evropskim kolegama istakao da “nije najjasnije kakvi signali dolaze iz SAD”.

“Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira na to da li se nalazi istočno ili zapadno od nas. Svaka zemlja mora da pridrživati tog principa, bez obzira na to da li je u pitanju mala zemlja ili veoma moćna nacija. To je osnovni princip međunarodnog prava i ključna komponenta onoga što nazivamo zapadnim vrijednostima”, rekao je Šolc.

Žan Noel Baro, francuski ministar spoljnih poslova rekao je da Evropska unija neće dozvoliti nijednoj državi da napadne njene granice, te da SAD neće napasti Grenland.

“Ako me pitate da li mislim da će SAD napasti grenland, odgovor je ne. Da li smo ušli u eru u kojoj se vraća zakon jačeg? Odgovor je da. Dakle, da li treba da dozvolimo da nas zastraše, da se slomimo pod brigama? Naravno da ne”, rekao je Baro.

Kada je riječ o Grenlandu, pojedini mediji su izvjestili da grenlandski zvaničnici već rade na nacrtu ustava. Na teritoriji Grenlanda koja se prostire na 2,1 milion kilometara živi tek nešto više od pedeset hiljada ljudi. Smješten je na arktičkom krugu između SAD, Rusije i Evrope i u geostrateškom smislu veoma je važan zbog čega Amerika na njega gleda više od 150 godina sa namjerom da ga pripoji sebi. Svjesni svog položaja grenlanđani sve češće pominju riječ nezavisnost, a pred izbore koji se na tom, najvećem ostrvu na svijetu održavaju na proljeće, zvaničnici ističu da parlament već radi na nacrtu ustava suverenog Grenlanda. Ipak, svi u glas govore da od prodaje ili pripajanja Grenlanda SAD neće biti ništa, ali mnogi geostrateški analitičari ističu da se tih malo više od 50.000 ljudi neće ništa ni pitati.

Na ideju Amerike da “kupi” Grenland blakonaklono ne gledaju ni Rusi kojima je koridor sjever-jug, a koji spaja Indijski i Sjeverni okean i dalje najisplativije i najekonomičnije rješenje. Bez ovog pravca Rusi teško mogu da grade novu ekonomsku mrežu koja im je neophodna, posebno nakon što je saradnja sa zapadom praktično prekinuda.

Ipak, za sada američke vojne baze i saradnja sa lokalnim vlastima na Grenlandu daju prednost Americi koja uglavnom kontroliše vazdušne i pomorske puteve na tom dijelu svijeta, ali, značaj za potpunom dominacijom na tom području raste gotovo svakodnevno.

Na Arktiku ne miruje ni Rusija koja u tom dijelu povećava svoju aktivnost, obnavlja stare sovjetske baze, modernizuje flotu i postavlja naoružanje, a Dmitrij Medvedev, predsjednik Savjeta bezbjednosti Rusije rekao je da je Tramp odlučio da “prekroji” svijet ali da je to potpuno nerealno.

“Ne znam šta će Tramp uspjeti da uradi tokom svog drugog mandata, ali počeo je zanimljivo. Računica je jasna: brzi uspjeh u rješavanju ukrajinskog sukoba je veoma upitan, a ni borba protiv migranata ne obećava velike pobjede”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Rekao je i da je Tramp, prije nego što je postao predsjednik ostvario nekoliko virutelnih pbojeda i formirao “svoju agendu kosmičkih razmjera i komsmičke gluposti”.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev istakao je da postoji sumnja u brza dostignuća predsjednika SAD Donalda Trampa u rješavanju ukrajinskog sukoba.

“Nemamo načina da znamo koliko će Tramp postići u svom drugom mandatu, ali početak mu je zabavan”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

On je dodao da rezonovanje Trampa izgleda dovoljno jasno.
“Neće biti brzog rješenja za sukob u Ukrajini, američka ekonomija će se ležerno gegati dalje, čak se ni borba protiv migranata neće završiti ubjedljivom pobjedom”, napisao je Medvedev.