Connect with us

Društvo

Rijetki daju punu platu majkama na bolovanju

Da bi pomogli zaposlenima pojedini poslodavci u Srpskoj ne umanjuju platu na ime bolovanja zbog bolesnog djeteta za predviđenih 15 dana tokom godine, a roditelji smatraju da bi tu praksu trebalo da uvedu sva javna i privatna preduzeća.

U današnje vrijeme, kada mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem, svaka marka je dobrodošla, a i najmanji odbitak od ličnog dohotka za roditelje je dodatni udarac po džepu, s obzirom na to da veliki izdatak predstavlja i izdvajanje novca za lijekove, koje često plaćaju.

Među rijetkima koji se mogu pohvaliti da radnicima ne umanjuju platu po ovom osnovu su Zavod za zapošljavanje RS i gatački Srednjoškolski centar “Pero Slijepčević”.

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić rekao je za “Glas” da je za njega neprihvatljivo da roditeljima, prvenstveno majkama, bude umanjivana plata, jer nisu došli na posao zbog djeteta koje je bolesno.

– Kod nas u zavodu platu po tom osnovu ne umanjujemo i nastojaćemo da tako nastavimo i u narednom periodu, jer to su mala sredstva na godišnjem nivou za našu instituciju – kazao je Vujičić.

Direktor SŠC “Pero Slijepčević” u Gacku Aleksandar Saša Purović kazao je da je sve stvar kolektiva te da je kolegijalnost u ovoj obrazovnoj ustanovi na nivou, što doprinosi boljim rezultatima rada.

– Ne znam kad je nekome od zaposlenih u ovoj obrazovnoj ustanovi umanjena plata jer je morao da odsustvuje s posla zbog bolesti djeteta. Kad se desi da je nekome dijete bolesno i da ne može da dođe na posao druge kolege izlaze u susret i preklapaju časove, nastava ne trpi – kazao je Purović.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS pojašnjavaju da poslodavci u Srpskoj mogu da isplaćuju plate radnicima za vrijeme bolovanja u punom iznosu, i kada to nije obavezno po zakonu, te da to rade na teret preduzeća.

– Fond refundira bolovanja duža od 30 dana, onoliko koliko je to previđeno zakonom. Poslodavac radnicima za vrijeme bolovanja do 30 dana nadoknađuje platu u visini od 70 do 100 odsto od osnova u skladu sa Zakonom i opštim aktom poslodavca, osim ako dijete boluje od malignih bolesti onda je 100 odsto – istakli su u Fondu.

Dodali su da osiguranik Fonda ima pravo na bolovanje zbog njege člana uže porodice i to do 15 dana u toku kalendarske godine za dijete mlađe od 15 godina, a ako je član uže porodice stariji od 15 godina, do sedam dana u toku godine.

Jelena Bjelica, majka i autor “Moje dijete – časopisa za roditelje” iz Banjaluke, kazala je da je jedno od najčešćih pitanja koje joj postavljaju majke zašto poslodavci u Srpskoj umanjuju platu na ime bolovanja zbog njege djeteta do 15 dana.

– Logično bi bilo da, ako se već vodi kao bolovanje za njegu djeteta, ništa ne bude umanjeno od plate. Ne vidim svrhu postojanja te odredbe do 15 dana bolovanja na ime njege djeteta, kada je svima jasno da se ne može predvidjeti koliko će dijete biti bolesno tokom godine – kazala je Bjelica.

Dodala je da bi bilo korektno kada bi se i drugi poslodavci uključili i bar tih 15 dana godišnje roditelje poštedjeli umanjenja plate, jer je u današnje vrijeme i pet odsto puno kad se odbije od mjesečne zarade.

– Da svi ne umanjuju 30 odsto plate rekla mi je jedan majka koja radi na Univerzitetskom kliničkom centru RS. Ona mi je napisala da u toj zdravstvenoj ustanovi na ime bolovanja zbog bolesnog djeteta radnicima odbijaju deset odsto, što je opet bolje u odnosu na ostale primjere – naglasila je Bjelica.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kazao je da poslodavci u Srpskoj nemaju mnogo povjerenja u zaposlene kad su u pitanju bolovanja, što većinu njih koči da razmišljaju u pravcu pojedinih kolega koji ne umanjuju platu radnicima kada su ima djeca bolesna.

– Zloupotreba bolovanja je i dalje jedan od većih problema sa kojima se suočavamo. Za svaku pohvalu su poslodavci koji radnicima isplaćuju punu platu u tim slučajevima, jer većina i da hoće, ne može, jer to treba neko da zaradi. To nije iz džepa poslodavca, nego drugog radnika – kazao je Trivić.

Teža oboljenja

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS ističu da se plata u punom iznosu takođe obavezno nadoknađuje u slučajevima bolesti ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće, oboljelima od malignih bolesti, u slučajevima njege djeteta oboljelog od malignih bolesti, dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija.

– U slučaju da dijete do 18 godina ima teško oštećeno zdravstveno stanje zbog oštećenja moždanih struktura, boluje od malignih bolesti ili drugog teškog zdravstvenog stanja, roditelj ima pravo na bolovanje od četiri mjeseca tokom godine, koje može da koristi po potrebi u toku godine – kazali su Fondu.

Glas Sprske

Društvo

DANAS JE VELIKI PETAK! Najtužniji dan u hrišćanskom svijetu

Danas je najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, za one koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru, odnosno dan kada je Isus Hrist razapet na krst.
Veliki petak ili Strašni petak predstavlja dan hrišćanske žalosti, a običaj je da se danas praktikuje strogi post.
Isusovo stradanje na Veliki petak predstavlja uvod u Uskrs, odnosno dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo iz mrtvih.
Uskrs predstavlja dan najveće radosti kod hrišćana, a pravoslavni vjernici ovogodišnji Uskrs obilježavaju u nedjelju 19. aprila.

“Raspni ga, raspni ga” – Put Isusovog stradanja

Prije nego što je Hrist razapet na krst, on je u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka bio mučen.

Nakon što nije mogao da osudi Hrista, Pontije Pilat ga je predao Jevrejima, rekavši da ga ne može osuditi jer je Isus nevin.

Oni su shvatili da Isusa mogu samo da muče, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv rimskog imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.

Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika, izmanipulisana masa je tražila Varavu.

Kada ih je Pilat upitao šta da uradi s Isusom, svjetina je vikala:”Raspni ga, raspni ga”.

I tu počinje put stradanja Isusovog, tako su njemu prvo na glavu stavili vijenac od trnja, dok je sa sobom na putu do Golgote nosio težak krst.

Ulica bola je put kojim se Hrist kretao do Golgote, dok su okupljeni ljudi pljuvali i vrijeđali.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na krstu u sredini je razapet Hrist, a na druga dva dvojica razbojnika.

I pored svih muka i bola kroz koje je prolazio Isus je zatražio oprost za njegove dželate od Boga.

Izgovorio je najpoznatiju rečenicu u hrišćanskom svijetu: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Isus je izdahnuo oko tri sata popodne.
Nakon što je Isus izdahnuo počelo je da se pomračuje Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla, a zavjesa u hramu se rascijepala odozgo do dole.

Kamenje se raspadalo uz strašan prasak, dok su stijene pucale, a okupljene ljude obuzeo je neizrecivi užas.

Bogorodica je sa apostolom Jovanom i Marijom Magdalenom ostala pored krsta, a Josif iz Arimateje je zamolio Pilata da skine Isusa sa krsta i sahrani ga.

Nakon što im je Pilat to dozvolio, oni su odnijeli tijelo Isusa Hrista u grobnicu, a grob je bio uklesan u stijeni.

Rimljani su, nakon što je Hristovo tijelo položeno u grobnicu i na ulazu navaljen ogroman kamen, postavili straže iz straha da hrišćani ne uzmu tijelo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Aktuelno