Connect with us

Politika

Libija od BiH traži 93 miliona maraka

BiH se nalazi u svojevrsnom sporu sa Libijom i to zbog duga bivše države, odnosno Jugoslavije, a posljednje informacije ukazuju na to da su Libijci istrajni da iz ovdašnje kase izvuku gotovo 93 miliona KM.

Ovu temu je otvorio ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija koji je nedavno, na jednoj od sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, rekao da je BiH s

Libijom u vezi sa sukcesijom i da ishod može biti veoma nepovoljan po BiH.

Sporazumom iz jula 1981. između bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i Centralne banke Libije utvrđeni su uslovi i način korišćenja kredita od 150 miliona dolara koji je odobrila libijska Centralna banka za koji je stigla garancija prema kojoj za obaveze bezuslovno garantuje jugoslavenska federacija, odnosno Vlada bivše SFRJ.

Libijska banka i NBJ zaključili su dogovor kojim je, kako je potvrđeno za “Glas Srpske” u Ministarstvu finansija i trezora BiH regulisano plaćanje kredita za isporuke sirove nafte iz Libije.

Kredit je odobren na sedam godina, s grejs periodom od dvije godine, dok je plaćanje trebalo izvršiti u pet jednakih godišnjih anuiteta. Ugovorena kamatna stopa bila je 1,25 odsto iznad kamatne stope na pozajmljivanje SAD na londonskom novčanom tržištu, a trebalo je da bude plaćana polugodišnje.

Situacija se dalje odvijala na način da se, između ostalog, nakon isteka grejs perioda kredit nije počeo otplaćivati u skladu sa sporazumom, tako da je iznos glavnice od 150 miliona dolara regulisan zajedno s ostatkom duga po kreditu od 70 miliona dolara za Jugoslavenski naftovod (JANAF), o čemu je sačinjen protokol između guvernera jedne i druge strane.

“Novi račun prebijanja” je definisao 1987. godine 130 miliona dolara duga. Bankarski aranžman je potvrdio da će cijeli dug biti otplaćivan izvozom robe i usluga, a između ostalog, definisano je da se 90 miliona upotrijebi za plaćanje radova PIM “Ivan Milutinović” na lukobranu u Tripoliju, dok je dopunskim aranžmanom iz 1990. dogovoreno da otplata duga miruje tri godine.

– Pitanje libijskog duga još nije riješeno između država sukcesora bivše SFRJ, jer on predstavlja dug bivše države i pitanje koje je u nadležnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ. Komitet je nedavno raspravljao o tome u Skoplju i uskoro bi trebalo ponovo da otvori temu o stanju i podjeli duga bivše SFRJ prema Libiji – kazao je za “Glas”“ pomoćnik ministra Ranko Šakota.

O tome se, kako je dodao, počelo raspravljati još na 16. sastanku Komiteta u Narodnoj banci Srbije, u martu 2006. godine, ali do danas nije riješeno, jer nije postignuta saglasnost o karakteru duga i raspodjeli između država koje su nasljednice bivše SFRJ.

Prema podacima NB SRJ stanje osnovnog duga iznosilo je 101.890.140 dolara od čega se na BiH odnosi 15.792.971. Riječ je o 15,5 odsto od ukupnog iznosa, jer je toliko učešće BiH kao nasljednice bivše države u potraživanjima i obavezama u skladu sa Aneksom C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Vlada nacionalnog pomirenja Libije je nekoliko puta uputila Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za izmirenje duga po kreditu bivšoj SFRJ od libijskih kreditora, tražeći oko 93 miliona KM.

– Posljednji takav zahtjev Libija je uputila u februaru 2020. godine, u kojem je navedeno je da ukupan dug BiH sa kamatama na dan 31. decembar 2019. godine, 52.189.912 dolara – naveo je Šakota, dodavši da zemlje sukcesori moraju usaglasiti osnovanost duga da bi se uopšte moglo pristupiti pregovorima sa Libijom u bezi sa njegovim izmirenjem.

Naplata

BiH je, zaključno sa 31. martom 2023, po osnovu raspodjele depozita bivše SFRJ, po sukcesiji naplatila 555,3 miliona KM. Osim toga BiH po osnovu zajedničke prodaje diplomatsko-konzularne mreže bivše države pripalo je oko 25 miliona.

Glas Srpske

Politika

BODIROGA ŽESTOKO UDARIO NA VLAST: „Kinezima milijarde, građanima pred izbore 80 KM“

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga žestoko je kritikovao aktuelnu vlast, optužujući je za višegodišnje urušavanje javnih preduzeća, afere, loše upravljanje javnim novcem i, kako tvrdi, rasipanje milijardi maraka na sporne projekte. Posebno je kritikovao odnos vlasti prema penzionerima, borcima i drugim kategorijama stanovništva pred izbore.

Bodiroga je, gostujući u Jutarnjem programu BN televizije, rekao da su među rezultatima dvadesetogodišnje vlasti SNSD-a privatizacija Republike Srpske kroz kumovsko-rodbinske veze, prenos nadležnosti na nivo BiH, uništavanje javnih preduzeća stranačkim kadroviranjem i brojne afere.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava stanje u javnim preduzećima koja upravljaju prirodnim resursima Republike Srpske.

„Šume Srpske dižu kredit da vraćaju stare dugove“

Bodiroga je kao primjer naveo „Šume Republike Srpske“, tvrdeći da preduzeće, umjesto ostvarivanja dobiti, ulazi u nova zaduženja.

„Šume Republike Srpske se pripremaju da podignu kredit od 50 miliona KM, sa nepovoljnom kamatnom stopom, koja je daleko nepovoljnija nego na kredit koji već imaju“, rekao je Bodiroga.

Tvrdi da bi novac trebalo da bude iskorišten za izmirivanje poreskih obaveza i dugovanja izvođačima radova.

Kao drugi primjer naveo je „Elektroprivredu Republike Srpske“, za koju tvrdi da se suočava sa velikim finansijskim problemima uprkos tome što raspolaže ogromnim prirodnim resursima.

Autoput Banjaluka–Prijedor posebno na meti kritika

Posebno oštar bio je kada je govorio o projektu autoputa Banjaluka–Prijedor.

Bodiroga tvrdi da će kineska kompanija za izgradnju autoputa dužine oko 42 kilometra izdvojiti približno 300 miliona evra, odnosno oko 600 miliona KM, dok bi Republika Srpska kroz koncesioni aranžman narednih 30 godina trebalo da isplaćuje 32,5 miliona evra godišnje.

Prema njegovoj računici, ukupna vrijednost tih plaćanja mogla bi dostići oko 975 miliona evra, odnosno približno 1,8 milijardi KM.

Bodiroga smatra da je riječ o nesrazmjeri koju građani moraju pažljivo analizirati.

„Vlast građane pokušava kupiti sa 80 KM“

Posebno je kritikovao način na koji vlast, prema njegovim tvrdnjama, pristupa penzionerima, borcima i drugim kategorijama stanovništva pred izbore.

„Penzionere pokušavaju da kupe za 22 litra goriva, ove što će dobiti pomoć od 80 maraka“, rekao je Bodiroga.

On je građanima poručio da uporede iznose koji se izdvajaju za velike projekte sa pomoći koju dobijaju najugroženije kategorije.

„Daju kineskoj firmi, pod znacima navoda, a ko se iza te firme krije vidjećemo, milijardu i 800 miliona, a vama daju 22 litra goriva“, rekao je on.

Upozorenje zbog puta Sarajevo–Foča

Bodiroga je izrazio sumnju i u obećanja vlasti o sanaciji putne infrastrukture na istoku Republike Srpske.

Posebno je upozorio na put Sarajevo–Foča, navodeći da postoji mogućnost da nakon izbora dođe do njegovog potpunog zatvaranja zbog stanja jednog od mostova.

U tom slučaju, prema njegovim riječima, prevoznici, zdravstveni radnici, pacijenti i građani koji putuju prema Sarajevu morali bi koristiti znatno duže alternativne pravce.

Prozvao vlast i zbog prenosa nadležnosti

Govoreći o politici SNSD-a tokom prethodnih godina, Bodiroga je ponovio i tvrdnje o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH.

Kao primjere je naveo potpisivanje Prudskog sporazuma, raspolaganje zemljištem u javnom vlasništvu, formiranje institucija na nivou BiH, zajedničke udžbenike, kao i put BiH prema NATO-u.

Bodiroga smatra da Republika Srpska, uprkos svemu, još ima mogućnost za promjenu političkog kursa.

Njegova poruka je da bi sadašnju vlast trebalo zamijeniti ljudima za koje tvrdi da su „iskreni i dokazani patrioti“, dok građani na izborima treba da odluče da li će postojeća politika dobiti novo povjerenje.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ I VUČKOVAC SA NARODOM POD KOZAROM “Dok su nam sela živa…” (VIDEO)

Pod Kozarom u „Petom Neplanu“održana je „vruća roba“ kod Radovana Romanića, manifestacija koja je ove godine prvi put organizovana kao veliko narodno druženje i koja je okupila brojne mještane i goste.

Među prisutnima bio je i generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić, koji je druženju prisustvovao zajedno sa predsjednikom Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozarom Vučkovcem i saradnicima.

Drinić je istakao da je upravo atmosfera sa ovakvih okupljanja pokazatelj koliko ljudi cijene svoj kraj, tradiciju i običaje.

„Malo gdje sam osjetio takvu slogu, privrženost običajima i iskrenu ljubav prema rodnom kraju. Ovdje se tradicija ne čuva velikim riječima, već načinom života – za zajedničkom trpezom i slogom koja okuplja čitav kraj“, poručio je Drinić.

On je naglasio da ovakve manifestacije imaju posebnu vrijednost jer okupljaju narod i čuvaju običaje, ali i podsjećaju na značaj života na selu i povezanosti ljudi sa rodnim krajem.

„Dok su nam sela živa, a narod okupljen i složan, biće sigurna i Republika Srpska“, istakao je Drinić.

Poruka sa ovog okupljanja bila je jasna – tradicija se najbolje čuva onda kada se živi, a snaga jednog kraja najbolje se vidi kada se njegov narod okupi, druži i zajedno čuva ono što je naslijedio od svojih predaka.

Nastavi čitati

Politika

BURNO U HAN PIJESKU! Savčić pita zašto nema BORS-a na Saboru boraca

Han Pijesak danas treba da bude mjesto sjećanja, poštovanja i sabornosti, a ne prostor u kojem će se borci koristiti kao dekor za političko djelovanje vlasti, poručio je Dragan Savčić, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska u Han Pijesku.

Savčić je istakao da nema ništa protiv okupljanja demobilisanih boraca, porodica poginulih i ratnih vojnih invalida, niti protiv obilježavanja događaja kojima se čuva sjećanje na Odbrambeno-otadžbinski rat.

Kako je naveo, upravo je obaveza svih da poštuju žrtvu ljudi koji su učestvovali u ratu i da se uspomena na njihove poginule saborce njeguje na dostojanstven način.

„Kao čovjek koji živi u Han Pijesku i kao predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska, nemam ništa protiv toga da se demobilisani borci, porodice poginulih i ratni vojni invalidi okupljaju, da čuvaju uspomenu na svoje saborce i da njeguju sjećanje na Odbrambeno-otadžbinski rat. Naprotiv, to je naša obaveza i to niko ne smije dovoditi u pitanje“, rekao je Savčić.

On je, međutim, ukazao na činjenicu da je Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) javno saopštila da neće učestvovati na saboru u Komnici kod Han Pijeska, te zatražila njegovo odgađanje ili otkazivanje.

Prema Savčićevim riječima, BORS je ukazao i na svoje tumačenje Statuta, prema kojem bi ovakve događaje trebalo da organizuje upravo Boračka organizacija Republike Srpske.

„I pored toga, danas u Komnici imamo najviše predstavnike vlasti. Imamo premijera Republike Srpske i ministra unutrašnjih poslova, a prema izvještajima sa lica mjesta, prisutni su i predstavnici političkih partija i političkih institucija“, naveo je Savčić.

On je postavio pitanje zbog čega na skupu nema predstavnika BORS-a ukoliko je riječ o saboru boraca.

„Ako je ovo Sabor boraca – zašto onda nema BORS-a? Ako je ovo lokalni događaj – zašto se onda predstavlja kao Sabor cijele boračke populacije Republike Srpske? I ako je ovo politički skup – zašto se politika uvlači tamo gdje joj nije mjesto, među ljude koji su svoje živote, zdravlje i mladost ostavili u ratu?“, upitao je Savčić.

Naglasio je da njegova kritika nije usmjerena prema borcima koji su došli na skup.

„Ne želim da napadam nijednog borca koji je danas došao na Sabor. Oni nisu problem. Problem je politika koja pokušava da prisvoji ono što pripada svima nama“, poručio je Savčić.

Prema njegovim riječima, borci Republike Srpske ne pripadaju nijednoj političkoj stranci i njihova žrtva ne smije postati predmet stranačkog nadmetanja.

„Borci Republike Srpske nisu ni SNSD, ni PSS, ni bilo koja druga politička stranka. Njihova žrtva nije stranačka svojina. Njihova imena, njihove porodice i njihova borba ne smiju biti sredstvo za političko okupljanje i stranačku promociju“, rekao je Savčić.

Govoreći o položaju Han Pijeska, Savčić je ocijenio da ovom kraju nisu potrebni politički spektakli pod plaštom boračkih okupljanja, već konkretna ulaganja i bolji uslovi za život.

Kako je naveo, Han Pijesku su potrebni nova radna mjesta, bolja infrastruktura, putevi i konkretna podrška stanovništvu koje je ostalo da živi na ovom području.

Posebno je ukazao na položaj boračke populacije, ističući da borcima nije dovoljno posvetiti pažnju samo tokom obilježavanja pojedinih datuma i organizovanja skupova.

„Borcima treba nešto mnogo važnije od jednog dana okupljanja i političkih govora. Treba im dostojanstven život. Treba im sigurna boračka naknada, rješavanje stambenih i egzistencijalnih pitanja, bolja zdravstvena i socijalna zaštita i poštovanje tokom cijele godine, a ne samo onda kada treba napraviti politički skup“, zaključio je Savčić.

Nastavi čitati

Aktuelno