Connect with us

Politika

Srpska ogorčena na oslobađajuću presudu Samiru Bejtiću za zločine na Kazanima

Apelaciono vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH potvrdilo je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Samir Bejtić oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na Kazanima, a na ovu odluku mnogobrojna udruženja iz Srpske su ogorčena.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe, a presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 3. novembra 2021. godine, Bejtić je oslobođen optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Protiv ove presude Tužilaštvo Kantona Sarajevo uložilo je žalbu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Vrhovni sud FBiH odbacio je žalbu kao neosnovanu, te potvrdio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu. U optužnici se, kako prenosi Birn, navodi da je Bejtić, kao pripadnik Desete brdske brigade Armije RBiH, 1993. godine učestvovao u premlaćivanju Ergina Nikolića i Duška Jovanovića, nakon čega ih je s grupom vojnika i Mušanom Topalovićem Cacom odvezao na lokalitet Boguševca, gdje su u zemunici nastavili zlostavljanje, a potom ih ubili. Optužen je bio i da je, između ostalog, 25. decembra 1992. ubio Zorana Vučurevića na Kazanima.

Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, ali je ta presuda ukinuta. Potom je u dva navrata oslobođen optužbe, ali su i te odluke ukinute.

Predsjednik Boračke organizacije (BORS) Republike Srpske Radan Ostojić smatra da se oslobađajućom presudom pravosudni sistem ruga srpskim žrtvama.

“Potvrđuje se teza da samo za ubijene Srbe u BiH pravda nije dostižna”, rekao je Ostojić, prenosi Srna.

Božica Živković Rajilić, predsjednik Udruženja žena žrtava rata RS, smatra da je ova presuda samo još jedna potvrda da pravosuđe BiH i FBiH ne radi u interesu pravde i pravičnosti, već na štetu Srba i srpskih žrtava rata.

“Jesu li Srbi na Kazanima sami sebe poubijali? Zar je 30 godina trebalo da se neko uhapsi i kada se to desilo da se odmah oslobodi. Zašto su ga hapsili ako on taj zločin nije počinio i ko je zločin počinio?”, upitala je Rajilićeva.

“Sada, nakon 30 godina dešavaju se situacije da oslobađaju ljude koji su izvršili najteže zločine nad Srbima u Sarajevu”, rekao je predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović i istakao da to dodatno destimuliše bilo kakvu aktivnost Srba na teritoriji FBiH.

Radanović je rekao Srni da za 836 Srba koji su nestali na području Sarajeva, koje je kontrolisala bošnjačka armija, nema osuđenih krivaca.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da je oslobađajuća presuda Bejtiću pokazalo da je ovo suđenje bilo farsa jer je trajalo duže od 20 godina, što potvrđuje čak četvrta oslobađajuća presuda.

“Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH je jedan od mnogih dokaza da u BiH nema pravde za Srbe jer su nalogodavci i počinioci stravičnih zločina nad srpskim narodom u proteklom ratu ostali nekažnjeni”, naveo je Linta.

“Ovo znači da srpske žrtve rata nemaju pravo ni na šta, jer se zločinci nad Srbima oslobađaju ili se osuđuju na minimalne kazne, dok se u svim procesima samo Srbi osuđuju na visoke kazne”, rekao je predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin.

Napomenuo je da ovo ne doprinosi pomirenju i situaciji u kojoj će se razgovarati i pregovarati, već vodi ka razaranju BiH.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno