Connect with us

Društvo

Svoja prirodna bogatstva BiH dala za samo 125 miliona KM

Bosna i Hercegovina prepustila je svoja prirodna bogatstva koncesionarima koji ih bez kontrole eksploatišu, prikrivaju prihode, a prema državi gomilaju obaveze.

Podaci pokazuju da su prihodi od koncesija u prošloj godini iznosili svega 125 miliona maraka i manji su za tri miliona maraka nego pretprošle godine.

Zanimljivo, sve se to dešava kada cijene mineralnih sirovina na svjetskom tržištu godinama rastu.

Tako je, na primjer, cijena aluminija i rude boksita na svjetskom tržištu od 2015. do 2022. porasla za preko 140 odsto, ali naplate koncesionih naknada nisu povećane.

Šest najvećih rudnika boksita u BiH ne iskazuje nikakvo značajnije povećanje prihoda, koji su danas kumulativno za 7,6 odsto manji nego 2015. godine.

Takođe, cijene željezne rude na svjetskom tržištu od 2015. porasle su za 210 odsto ali prihodi najvećeg rudnika željezne rude „Arcelor Mittal“ Prijedor proteklih godina nisu značajnije povećani.

Podsjećamo, koncesiona naknada se u najvećem broju slučajeva obračunava po osnovu prihoda koje malo ko kontroliše.

Nadležni uglavnom ne preispituju podatke koje im dostavljaju koncesionari.

Da im ne treba bezrezervno vjerovati pokazuje kontrola Poreske uprave Republike Srpske koja je u dva navrata utvrdila da je „Arcelor Mittal“ prijedor po transfernim cijenama prodavao rudu sestrinskoj firmi u Zenici.

Na osnovu toga obračunata im je dodatna poreska obaveza od 9,6 miliona maraka.

Pored slabe kontrole, oblast koncesija jedna je od najmanje transparentnih. Ugovori su uglavnom tajni, a podaci skriveni od očiju javnosti.

Uglavnom se mogu naći osnovne informacije bez puno detalja što stvara veliki korupcijski rizik.

Objavljivanjem objedinjenog registra koncesija, Transparency international BiH napravio je prvi korak u prevenciji korupcije i zloupotrebe javnih resursa.

Registar sadrži informacije o dozvolama, naknadama i poslovanju koncesionara i prvi je ovakve vrste u BiH.

Baza je interaktivna i sadrži veliki broj podataka koji mogu da daju jedan kompletan pregled o tome kako se koncesionari odnosno institucije vlasti odnose prema vrijednim resursima kojima BiH raspolaže.

Registar pokazuje i one podatke koji se po osnovu ugovora o koncesiji ne smatraju javnima kao što su iznosi uplaćenih naknada i visine jednokratnih naknada.

Prikazuju se sve najvažnije informacije o pojedinoj koncesiji kao i o instituciji koja ju je dodijelila. U njemu su podaci o 735 koncesija i 528 koncesionara.

Portparol Ti BiH Srđan Traljić kaže da pored aktivnosti na uspostavljanju registra, sumnjive slučajeve u sferi koncesija prijavljuju nadležnim organima.

Žalili su se i inspekcijskim organima. Po osnovu njihovih prijava u dva slučaja zabranjena je eksploatacija geotermalnih voda.

Primjeri o sumnjivim koncesijama mogu se naći na svakom koraku. Traljić ističe jedan koji je aktuelan u Neumu.

„Opština je dala koncesiju za naplatu parkinga privatnom preduzeću iako su to poslovi u nadležnosti lokalnog komunalnog preduzeća.

Ovaj unosan posao u turističkom mjestu sa velikim brojem turista ima oko 1.700 parking mjesta, ustupljen je za naknadu od svega 81.000 KM godišnje koja se, po nalazu revizije, ne plaća redovno.

Privatnoj firmi data su i ovlaštenja da naplaćuje i prekršajne kazne, a opština od toga dobija svega 20 odsto“, priča on.

Related Topics:

Društvo

MIŠKOVIĆU SE “OSLADILA” BiH! U Sarajevu otvara novu firmu “Ananas DOO”

U Sarajevu je prije nekoliko dana osnovana kompanija Ananas d.o.o.

Riječ o kćeri firmi platforme Ananas e-commerce d.o.o. Beograd, iza koje stoji vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković, prenosi Biznisinfo.

Direktor sarajevskog Ananasa je Erol Ferović a sjedište kompanije je u ulici Marka Marulića u Novom Sarajevu.
Ova informacija dolazi nakon što je objavljeno da kompanije namjerava uskoro započeti poslovanje u Bosni i Hercegovini, nakon što već neko vrijeme radi u Srbiji i još nekim zemljama regiona.

Ananas je zamišljen kao platforma za online trgovinu, odnosno balkanska inačica američkog Amazona koji je u vlaništvu Džefa Bezosa.

Mišković je, inače, jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu. Između ostalog, vlasnik je Delta Planeta, najvećeg tržnog centra u Banjaluci i jednog od najvećih u BiH.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo sunce pa kiša, GRMLJAVINA I NEVRIJEME

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Ujutro i prije podne očekuje se smjena sunčanih i oblačnih perioda, prolazna kiša moguća je ponegdje na istoku i u Hercegovini, dok će sunčanije biti na sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima postepeno naoblačenje usloviliće kišu ili pljuskove koji će biti izraženije na istoku i u centralnim krajevima, dok su lokalno moguće nepogode sa jačim pljuskovima i obilnijim padavinama, uz pojavu grada.

Jutarnja temeperatura vazduha biće od devet do 16, u višim predjelima od sedam, dnevna od 21 do 27, u višim krajevima od 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Aktuelno