Dugogodišnji cilj predsjednika SAD Donalda Trampa da Amerika dobije Grenland prešao je iz retorike u zvaničnu američku politiku, i Bijela kuća razvila je zvanični plan za dobijanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše danas list Njujork tajms.

Prema Trampovom planu, piše američki list, SAD bi trebalo da dođe do pripajanja Grenlanda više „ubjeđivanjem“ a „ne invazijom“.

Administracija SAD prema planu isključuje vojno zauzimanje ostrva, ali govori o upotrebi „meke moći“, rekli su obaviješteni izvori za Njujork tajms.

Prema jednom od njih, Vašington će pokrenuti medijsku kampanju kako bi ubijedio 57 hiljada stanovnika ostrva da zatraže od Sjedinjenih Država da anektiraju Grenland. Sagovornik lista rekao je da bi oglašavanje na društvenim mrežama moglo da se koristi za uticaj na javno mnjenje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastavio je konkretne instrukcije za različite agencije o tome šta treba da urade kako bi unaprijedili opšti plan za aneksiju Grenlanda. Poslije toga bi predstavnici američkih vlasti počeli da govore da Danska, koja je vlasnik ostrva, ne brine dovoljno o svojim stanovnicima.

Američki zvaničnici takođe tvrde da samo SAD mogu da zaštite Grenland od invazije Rusije i Kine.

Moguće je da Trampova administracija obeća i oko 10 hiljada dolara godišnje svakom stanovniku ostrva, što bi, kako se pretpostavlja, zamijenilo ukupnu subvenciju od 600 miliona dolara koju Danska godišnje obezbjeđuje Grenlandu.

Kako piše Njujork tajms, neki zvaničnici u Trampovoj administraciji vjeruju da se ovi troškovi mogu nadoknaditi prihodima od vađenja prirodnih resursa ostrva, koji uključuju retke zemne minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Prema planu mobilišu se nekoliko ministarstava iza višegodišnjeg Trampovog izražavanja želje da dobije Grenland, čija ekonomska i strateška vrijednost je porasla sa rastom temperatura koje tope arktički led.

Veličina Grenlanda od više od dva miliona kvadratnih kilometara takođe nudi Trampu, koji je ranije gradio na Menhetnu, šansu da postigne, kako on vidi, jedan od najvećih poslova u oblasti nekretnina u istoriji.

Zvaničnici Danske ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da ne može biti pripojeno, ali Tramp je jasno ukazao na svoju riješenost da ga stavi pod svoju kontrolu.

„Potreban nam je Grenland za nacionalnu bezbjednost i čak međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima uključenim da pokušamo da ga dobijemo“, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca, dodajući: „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način.“

Krajem marta, predsjednik SAD rekao je da je vrlo vjerovatno da će se aneksija poluostrva dogoditi bez upotrebe vojne sile, prenosi Nova.

Bomba je eksplodirala ispred kancelarija grčke železnice u Atini, saopštila je sinoć policija i dodala da nije bilo povrijeđenih.

Policijski zvaničnik je rekao da je uzrok eksplozije vjerovatno bila improvizovana bomba.

Preliminarne policijske procjene o bombaškom napadu koji je izveden u petak ispred kancelarija grčke željeznice u Atini ukazale su na to da je riječ o pojedincima koji su bili aktivni u ranijim oružanim sukobima ili koji su postupali po instrukcijama rukovodilaca sa iskustvom u terorističkim akcijama.

Prema informacijama koje su prvobitno prikupili istražitelji, bomba je bila improvizovan mehanizam sa satom koji je aktiviran prilikom ulaska u zgrade, piše “Katimerini”, prenosi Tanjug.

Počinioci su eksplozivnu napravu stavili u ranac, koji su prenijeli skuterom bez registarskih oznaka, a motorcikl su parkirali na ulazu u kancelarije željeznice.

Ranac je bio vezan katancem.

Eksplozija je izazvala manju materijalnu štetu na staklenoj fasadi zgrade i na nekoliko vozila koja su bila parkirana u okolini.

Iako je nanesena materijalna šteta, žrtava nije bilo.

Nakon što su počinioci napustili lice mjesta, nepoznati saučesnici su kontaktirali novinski portal Zougla.gr i redakcije drugih medija, upozorivši ih da su postavili eksplozivnu napravu u kancelarijama grčke željeznice.

Prema izjavama zaposlenih u pomenutim medijima, počinioci su naveli da će bomba eksplodirati za oko 35,40 minuta, i da “nije u pitanju šala”.

Policija je odmah obaviještena, a timovi za hitne intervencije su evakuisali zgradu, dok je saobraćaj na aveniji Sigrou, gdje se nalazi zgrada željeznice, bio obustavljen.

Kao što je predviđeno, bomba je eksplodirala nakon 35 minuta, a žrtava nije bilo.

Na mjesto incidenta stigli su pirotehničari Sektora za uklanjanje eksplozivnih naprava, koji su prikupili ostatke bombe, dok su istražitelji iz Uprave za kriminalističke istrage i Antiterorističke jedinice sproveli uviđaj.

Policija trenutno razmatra mogućnost da je u pitanju grupa sa prethodno stečenim iskustvom u terorističkim akcijama, a prve procjene ukazuju na to da bi oni mogli da budu povezani sa sličnim incidentima koji su se dogodili u prošlosti.

Sličnosti se već povlače između ovog napada i detonacije bombe ispred kancelarija Ministarstva rada u ulici Stadiou početkom 2024. godine.

Takođe, istražitelji razmatraju informacije koje sugerišu da terorističke grupe možda planiraju još neku vrstu akcije u periodu pred Uskrs.

Mađarski premijer Viktor Obran optužio je Ukrajinu i EU da se dogovaraju da ograničavanjem pristupa ruskom gasu uvuku Mađarsku i Slovačku u rat protiv Rusije.

“Usljed neprijateljskih postupaka Ukrajine, istočna ruta za snabdijevanje Mađarske gasom je odsječena”, napisao je Orban na “Iksu” nakon razgovora sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Turskoj, prenosi Srna.

On je podsjetio da su Ukrajinci početkom godine, u dogovoru sa briselskim birokratama, prekinuli isporuku gasa važnim evropskim gasovodom preko njihove teritorije.

“To je njihov način da izvrše pritisak na Slovačku i na nas, kako bi nas natjerali da se uključimo u rat između Rusije i Ukrajine.

Zato mi, umjesto sa istoka, moramo da osiguramo energiju sa juga i u tome je Turska ključan partner, jer bi bez `Turskog toka` osiguravanje snabdijevanja energentima za Mađarsku bilo nezamislivo i ne bismo mogli da održimo naš program za smanjenje cijena komunalija”, naveo je Orban.

On je istakao da se pritisak nastavlja i da Brisel i dalje želi da “slomi” Mađare.

“Na nama je da branimo interese mađarskog naroda i odupremo se ucjeni. Turska je u tome ključan partner”, naglasio je Orban.

Mađarski premijer dodao je da se ekonomska saradnja Mađarske i Turske proširuje u brojnim područjima i da je njena vrijednost premašila četiri milijarde dolara.