Connect with us

Politika

Jedino u BiH političari okreću glavu od previsokih cijena

Dok se u zemljama regiona povlače odlučni i odlični potezi koji utiču na pad cijena, jedino je vlast u BiH, na svim nivoima, u dubokom snu, kao da bh. građani žive u Njemačkoj, a ne u jednoj od najsiromašnijih evropskih država.

Ne treba da tražimo perfektno uređene državne aparate da bismo pronašli primjere kako se značajno može sniziti inflacija – dovoljno je da pogledamo u komšiluk.

Recimo, crnogorski recept prepolovio je cijene više od 30 artikala, a iako je rješenje jednostavno, niko od naših političara se nije sjetio ni da ga kopira.

Vlasti u Podgorici nisu bile lijene, pa su dogovorile akciju “Stop inflaciji” u kojoj su trgovcima ponudile priliku za reklamnu kampanju, odreknu li se ekstrazarade na najmanje 25 robnih marki. Rezultati su izvanredni.

“Počelo je takmičenje među njima. Počelo je to da je neki lanac stavio, ne znam, mlijeko 1,15 evra, a vidi da je ovaj drugi stavio evro i tri ili od 95 centi, on odmah radi kontraakciju, tako da smo mi bili obasuti novim i novim cijenama naniže”, rekao je Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore.

On je, u izjavi za medije, iznio i cijene nekih artikala u Crnoj Gori. Ispostaviće se da su znatno niže nego u BiH, iako je kod nas PDV veći nego u Crnoj Gori.

“Litar ulja je kod nas oko 1,08 evra, mlijeko se može naći za nekih 85 centi”, precizirao je crnogorski ministar.

Skrštenih ruku nisu sjedili ni ministri u Vladi Hrvatske. Tamo vozači u svoje automobile sipaju gorivo najjeftinije u posljednje dvije godine. Na snagu je stupila Uredba o najvišim maloprodajnim cijenama, pa dizel u toj članici EU ne smije da košta više od 1,23 evra (2,40 KM), a benzin 1,32 (2,57 KM). I ne samo to, kako tvrde građani Hrvatske, padaju i cijene u marketima.

“Naveli ste odlične primjere, a ima ih još, kao što je, recimo, Mađarska. Ukoliko ograničenje cijena mogu nametnuti zemlje EU, zašto se to ne može izvesti i u BiH? Politika onih koji odlučuju u BiH je takva da cijene budu što više, jer na taj način ubiru veći PDV i time pune budžete, a onda to krčme za razne političke projekte. Jedina smetnja smanjenju cijena i omogućavanju građanima da malo lakše preživljavaju ovu situaciju jesu upravo političari, koji ne žele donijeti odgovarajuće odluke”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Borci za zaštitu potrošača poručuju da u ovoj godini nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru vlasti u BiH koja bi snizila cijene. A u predizbornom periodu smo se, podsjećaju, naslušali svakakvih priča, od one o uvođenju diferencirane stope PDV-a, do one o ukidanju akciza na gorivo. Te priče su bile bajke.

“Bila je to predizborna prazna priča. Jednostavno, ništa nisu učinili. Sad smo imali šest mjeseci izbornih problema, svi su se oko toga angažovali. I, naravno, opet su građani bili u nekom desetom, jedanaestom, dvanaestom planu”, ističe Gordana Bulić, predsjednica Skupštine Saveza udruženja potrošača BiH.

Bulićeva, koja je i predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, kaže da je istina da mi imamo slobodno formiranje cijena, ali niko nije rekao da država u ekstremnim uslovima na tržištu, kakve imamo sada, ne može preduzeti određene akcije i mjere poput, recimo, Hrvatske.

“Mi ove godine nismo vidjeli nijednu konkretnu aktivnost. Bilo je nekih aktivnosti koje su stvar socijalne politike, ali te aktivnosti treba da postoje svakako i one su bile minorne”, kaže Bulićeva za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, kaže da je Vlada Srpske već ranije donosila mjere, kako tvrdi, prva u regionu. Ograničene su marže, dodaje, na osnovne životne namirnice, ali i na naftne derivate.

Priznaje i ministar da je gorivo značajno pojeftinilo i najavljuje razgovore na temu koja se odnosi na cijene u marketima.

“To je multiresorna stvar i ne odnosi se samo na resor Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske. Razgovaraćemo o tome da vidimo postoji li opravdanost držanja i dalje visokih cijena. Imali smo situaciju da su nama poslovni subjekti, koji su dizali cijene prvenstveno osnovnih životnih namirnica, govorili da je to zbog cijene naftnih derivata. One su tada bile značajno veće. Ako uporedimo ovaj period i isti period prošle godine, razlika u cijeni litra goriva je oko marku. Nažalost, cijene većine artikala nisu smanjene”, priznaje Šulić za “Nezavisne novine”.

Nezavisne novine

Politika

STANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo

Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati, poručio je Stanivuković

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i kandidat na predstojećim izborima Draško Stanivuković u svom programu najavio je uvođenje 13. penzije. Da ovo nije samo predizborno obećanje, najbolje pokazuje ono što je već uradio za
penzionere u Banjaluci, obećao je besplatan javni prevoz i to obećanje ispunio.

– Kada sam rekao da će penzioneri u Banjaluci imati besplatan prevoz, mnogi nisu vjerovali. Danas 27.000 penzionera u Banjaluci ima besplatan prevoz, zahvaljujući mjeri koju smo uveli prije pet godina. Zato im danas kažem: kao što sam ispunio to obećanje, sigurno ću ispuniti i ovo. Sa našom Vladom penzioneri će sigurno dobiti 13. penziju. Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati – poručio je Stanivuković.

Penzioneri u Banjaluci već imaju besplatan javni prevoz, što je bilo jedno od Stanivukovićevih obećanja iz prethodne kampanje koje je realizovano. Upravo je to najbolja potvrda da Stanivuković ne ostaje na obećanjima, već ono što obeća to i realizuje.

Nastavi čitati

Politika

GLASANJE TRAJE DUŽE OD PROCJENE CIK-a: Skeneri važeće listiće evidentirali kao nevažeće

Testni izbori u Bosni i Hercegovini pokazali su da će glasanje trajati znatno duže od 40 do 44,9 sekundi, koliko su tvrdili u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, međutim u gradskim i opštinskim izbornim komisijama širom BiH ne očekuju znatnije probleme na sam dan izbora.

Autentifikacija i identifikacija funkcionisale bezprijekorno
U lokalnim izbornim komisijama koje smo kontaktirali kažu da su na testnim izborima autentifikacija i identifikacija birača funkcionisale dobro i da je dosta lakše raditi s obzirom na to da više nema traženja po biračkom spisku, već se nakon autentifikacije otiskom prsta samo potpisuje slip koji aparat odštampa.

“Identifikacija i autentifikacija su funkcionisale izvrsno i nije bilo nikakvih problema. Isprobali smo sve varijante, pokušali sve pa i dva puta glasati sa istom ličnom kartom, ali bezuspješno. U tom smislu sve je bilo besprijekorno i dosta je lakše, nema više umrlih na spiskovima itd.”, rekla je Ljiljana Orendi, član Izborne komisije Brčko distrikta.

Skeneru treba vrijeme da skenira svaki listić
Ona kaže da glasanje može trajati između tri ili četiri minuta, ali da dosta zavisi od toga koliko će se birač zadržati u kabini.

“Skeneru treba nekoliko sekundi po listiću i sve zavisi od zadržavanja u kabini. Može trajati od tri do maksimalno četiri minute”, rekla je Orendi.

I Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci, rekao je da je glasanje trajalo tri i po minuta, iako mu nikakva pomoć nije bila potrebna.

“Kada ubacujete četiri glasačka listića u skener, proces skeniranja traje dugo. Naredni glasački listić ne možete ubaciti dok se ne pojavi zelena lampica na skeneru”, rekao je ranije Malinić.

Skener nije skenirao sve listiće
Na pojedinim biračkim mjestima bilo je i slučajeva da skener nije skenirao sve listiće ili da je neke listiće evidentirao kao nevažeće, ali je na kraju ručno brojanje pokazalo da su oni ipak važeći.

“Skener nije skenirao dva glasačka listića. To smo utvrdili ručnim brojanjem. Očekujemo da na dan izbora ne bude nikakvih problema, i ključ je u edukaciji članova biračkog odbora”, rekla je Ivana Milanović, član Opštinske izborne komisije u Bratuncu.

I Orendi kaže da je bilo listića koji su “otišli” kao nevažeći, ali birački odbor je utvrdio da su oni ipak važeći.

Ako razlika bude dva posto ide ponovno brojanje
Inače, i ranije je bilo polemike o tome kako skener evidentira da je listić nevažeći. Jedno od pitanja na koje nije bilo odgovora je i to da li će listić biti važeći ukoliko neko glasa sa znakom X kao do sada, umjesto da oboji kružić. Navodno, skener će takve listiće evidentirati kao nevažeće, ali će prilikom ručnog brojanja oni ipak biti važeći s obzirom na to da se u slučaju da je X na odgovarajućem mjestu nedvosmisleno može utvrditi za koga je birač želio glasati.

“Ako razlika bude veća od dva odsto, biće ponovno brojanje u Centru za brojanje u Sarajevu”, rekla je Orendi.

Iz ugla Centralne izborne komisije BiH testni izbori ispunili su svrhu i pokazali funkcionisanje sistema za praćenje i izvještavanje o identifikaciji i autentifikaciji birača kao i u segmentu sigurne transmisije izbornih rezultata sa biračkog mjesta prema CIK-u.

Prema podacima CIK-a, na testnim izborima glasalo je 6.854 birača, a verifikacija otiskom prsta bila je 97,37 posto uspješna. Transmisija izbornih rezultata prema CIK-u nakon zatvaranja biračkog mjesta ostvarena je u prosjeku za pet do deset minuta, a sistem za praćenje aktivnosti na biračkom mjestu u realnom vremenu davao je podatke o odzivu birača i o načinu verifikacije, kao i o broju birača koji prvi put glasaju, kao i podatke o vrsti ličnog dokumenta koji je korišten za identifikaciju.

Podsjećanja radi, testne izbore obilježilo je i to što na pojedinim biračkim mjestima koja su formirana nije bilo biračkog materijala, odnosno glasački listići nisu na vrijeme dostavljeni u lokalne izborne komisije.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PRECEDANA: Pavlović bacio “Novu Ljubiju” NA KOLENA! Tajkunu bliskom vlasti predati svi KLJUČNI RESURSI!

Fočanski biznismen Gordan Pavlović, direktor „Nove Ljubije“ iz Prijedora, zadužio je ovu firmu za 30 miliona maraka samo sedam dana prije nego što je zatražio otvaranje stečaja. Firma od koje je uzeo pozajmicu sada je najveći povjerilac „Nove Ljubije“ i ima više od polovine priznatih potraživanja, što joj daje presudan uticaj na odluke u stečajnom postupku.

Gordan Pavlović je 25. februara sa firmom „ALZV“, nekadašnjom Aluminom iz Zvornika, potpisao ugovor o pozajmici od 20 miliona maraka, a istog dana aneksom je iznos povećan za još deset miliona. Već 4. marta podnio je zahtjev za stečaj, navodeći među najvećim obavezama upravo ovu pozajmicu.

Savo Minić, premijer Republike Srpske, koja preko RŽR „Ljubija“ ima 49 odsto vlasništva u „Novoj Ljubiji“, na naše pitanje kako komentariše zaduženje ovog preduzeća nije imao odgovor.

„Ne znam u ovom momentu šta bih ja mogao uopšte komentarisati. Radi se o pravnim licima. Ako ima bilo kakvih nezakonitih radnji, treba podnijeti krivičnu prijavu“, rekao je Minić 8. septembra.

Sa više od polovine priznatih potraživanja, „ALZV“ ima mogućnost da presudno utiče na odluke za koje je potrebna većina glasova povjerilaca “Nove Ljubije“. To posebno može doći do izražaja kada se bude išlo u unovčenje i prodaju imovine preduzeća koja se mjeri desetinama miliona maraka. Mile Matić, bivši direktor „Alumine“, smatra da se radi o fingiranoj pozajmici sa ciljem preuzimanja kontrolom nad imovinom „Nove Ljubije“.

„Ovo stečajni upravnik, odnosno stečajni sudija mora odmah sve da poništi ili da ide kući. Ovo je fingirana varijanta da se i u stečaju rukovodi firmom, gdje su napravljene obaveze koje su fingirane. Vodi se stečajni postupak u korist privilegovene grupe ljudi koji upravljaju tim procesom“, kaže Matić.

Mirko Šašić, predsjednik Udruženja akcionara RŽR Ljubija smatra da je sve dio plana privatizacije rudnika, koji će sa novim vlasnikom nastaviti sa radom.

„Rudnik ima značajnu imovinu koja će biti rasprodana. Vlasnik će biti kupac koji će kada rasproda imovinu i isplati povjerenike svoje otvoriti novi rudnik. Rudnik ima rudno ležište od 20 miliona tona rude u Vidrenjaku. Sa 300 radnika će otvoriti kop i nastaviti proizvoditi rudu, a može je prodati Kinezima u neograničenim količinama“, navodi Šašić.

Stečaj u „Novoj Ljubiji“ otvoren je 12. juna. U postupku je priznato oko 30 miliona maraka potraživanja, od čega 16 miliona i 880 hiljada pripada firmi „ALZV“. Prije otvaranja stečaja Vlada Republike Srpske, kao manjinski vlasnik „Nove Ljubije“, isplatila je tri miliona maraka za otpremnine radnicima.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno