-Javni poziv za dodjelu subvencija poslovnim subjektima otvoren je do 6. juna 2024. godine, te podsjećamo sve zainteresovane da imaju još nekoliko dana da se prijave.

Poručila je ovo savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja i član komisije za dodjelu subvencija, Vedrana Prole, te je podsjetila i na to ko sve može da se prijavi.

-Na javni poziv mogu se prijaviti svi zainteresovanih samostalni preduzetnici registrovani od 28. maja 2023. godine, kao i nezaposlena lica koja planiraju do kraja ovog javnog poziva da otvore samostalno preduzetništvo. Takođe, posebne linije subvencije namijenjene su kao podrška izvozu (prvi izvoz) i povećanju produktivnosti, kao i za samostalne preduzetnike čija djelatnost ima status starog zanata, umjetničkog zanata ili domaće radinosti, te za poslovne subjekte čiji rad je otežan usljed rekonstrukcije Jevrejske ulice – kazala je ona.

Ove godine, za ovu namjenu planirana su sredstva u iznosu od 1,5 miliona KM.

-Budžetom za 2024. godinu planirana su sredstva od ukupno 1.5 miliona KM za sve linije subvencija, a subjektima će dodjeljeni iznosi biti isplaćivani u dvije tranše – prva odmah po zaključenju ugovora, a druga nakon što opravdaju sredstva iz prve tranše – dodala je savjetnica Prole.

Podsjećamo, uz novčanu podršku, Grad Banja Luka obezbijediće stručnu podršku korisnicima subvencija – mentoring, u okviru kojeg će sertifikovani mentori u direktnom radu sa poslovnim subjektima pripremiti plan razvoja poslovnih subjekata.

Javni poziv je otvoren do 6. juna 2024. godine, a poziv, komplet obrazaca i Pravilnik možete preuzeti OVDJE.

-Mi trebamo donijeti odluku o subvencionisanju privatnih predškolskih ustanova za narednih 100 godina. Mi razmiljšljamo tako, na taj način. Međutim, da bi ste našli prostor u budžetu Grada, vi morate umanjiti sredstva sa neke stavke koja neće biti samo stavka u budžetu u 2024. godini, već i u narednim godinama, odnosno u 2025, 2026, 2027. godini.

Kazao je ovo gradski menadžer, Bojan Kresojević, te dodao da u određenim stavkama iz budžeta za to nema prostora, te da postoji drugi način, koji je efikasniji, a sve kako bi se izjednačile subvencije privatnih i državnih vrtića.

-Stavke, sa kojih bi morali da umanjite određena sredstva ne mogu da budu plate, socijalna davanja, stipendije. Ja ne vidim prostor ni u jednoj od tih stavki. Ipak, rješenja ima. Želim da kažem da ne možemo da budemo površni kada analiziramo budžet. Na primjer, ne možemo uzeti stavku ili određeni projekat i da kažemo – evo ovdje ima milion KM i prebacićemo to na stavku subvencija, jer taj pojekat neće biti naredne godine u budžetu. Prosto je, vi kada kada uradite školu od 4 miliona KM, kada je sagradite, sigurno je nećete je graditi naredne godine. Zašto ovo govorim? Govorim jer to znači da mi moramo da obezbijedimo dodatne izvore finansiradnja za Grad i na taj način riješimo pitanje izjednačavanja subvencija- kategoričan je gradski menadžer.

Kako je ponovio, rješenja – i te kako ima.

-Evo prijedloga – mi smo predložili Skupštini Grada da sve kladionice koje se nalaze u blizini škola, na 500 metara treba da plaćaju 5 ili 25 hiljada KM po poslovnici, te da na taj naćin dobijemo prihode u budžetu od onih pravnih lica koja truju našu omladinu, koja ih devaspitavaju i dovode u rizik da u budućnosti imaju probeme. Upravo na taj način možemo da pribavimo sredstva za vaspitavanja naše djece – rekao je Kresojević.

Rane razornog zemljotresa još nisu bile zacijelile, a u život je zakoračila 70. generacija banjalučke Gimnazije. Prvi školski čas u vagonu voza “Jugoslovenskih željeznica”, u dvorištu Osnovne škole “Braća Pavlić”.

Pa prelazak u Borik, u montažnu zgradu koja je bila privremeno utočište, dok nije završena prekrasna građevina od fasadne cigle, poklon Sarajeva Banjaluci, u kojoj znanja stiču i današnje generacije gimnazijalaca.

E baš ta generacija ove godine obilježava 50 godina od sticanja srednjoškolske diplome i trenutka kada su se otisnuli u život po fakultetima širom bivše Jugoslavije.

Obilježavali su godišnjice tokom proteklih decenija. Do ratom obilježenih 90-ih to je bilo jednostavnije. Gotovo svi su bili na okupu, većina je fakultetske diplome sticala u Banjaluci.

Rat je tradiciju okupljanja utihnuo, ali nije ugasio. Pa je produžena ta važna tradicija, sve do ove, jubilarne godišnjice. A ona je drugačija po mnogo čemu. Jer su nekadašnji maturanti razasuti na sve četiri strane svijeta.

Da se tragovi ne zature, a ostanu samo sjećanja, pomogla je i globalizacija svjetske scene internetom i društvenim  mrežama, te je olakšala komunikaciju.

Pa je za ovu posebnu prigodu formiran i poseban Organizacioni odbor koji su sačinjavali nekadašnji maturanti Božana, Vaso, Gordana, Marina, Vera, Ksenija, Cica, Draško, Brankica… kako bi priredili obilježavanje pet decenija od mature gimnazijalaca iz Banjaluke, i trenutka kada su, kako se to zvalo, položili “ispit zrelosti”, a školovali se u razdoblju od 1970. do 1974. godine. Komunikacija kroz Viber grupu jednostavnog naslova – “1974”, a koju čini jedna čitava generacija gimnazijalaca koje je sudbina razasula širom svijeta i uhvatila u mrežu novog tehnološkog vremena, bila je od velike pomoći.

Pa će prvog dana juna, mjeseca preokupiranog mirisom lipe, biti nova prilika za sjećanje na bolju prošlost.

Okupiće se više od stotinu nekadašnjih maturanata, biće održana prozivka đaka ispred Gimnazije, gdje će se sresti i sa sadašnjom direktoricom Vitom Malešević.

Otpjevat će maturantsku himnu koju je gajio nekadašnji profesor latinskog jezika Ivo Nakić, okupiće se nekadašnji profesori, biće odata pošta preminulim đacima i profesorima, da bi slavlje prvog dana kulminiralo u hotelu “Bosna”. Drugog dana biće organizirano panoramsko razgledanje Banjaluke, dok će trećeg dana, uz podršku Instituta za genetičko inženjerstvo, biti zasađeno i drvo sjećanja u Botaničkoj bašti, na kojoj će stajati i natpis:

Našem Gradu.

Maturanti Banjalučke gimnazije

Generacija 1970 – 1974.