Već u julu bilo je javno da je diskontni lanac Pepco insolventan u Njemačkoj. Od tada su radnici zabrinuti – pa čak i neki kupci koji su zavoljeli njihove trgovine.

Sada je jasno šta budućnost nosi za trgovca tekstilom i igračkama: neke od njegovih poslovnica biće zatvorene, piše Fenix magazin.

Pepco je najavio da će 28 trgovina biti zatvoreno „zbog nedostatka ekonomskih izgleda do kraja januara 2026., nakon završetka uobičajenih mjera rasprodaje“. U izjavi se sugeriše da će rasprodaja vjerovatno uskoro započeti u pogođenim trgovinama prije nego što se zatvore najkasnije do kraja januara 2026. godine.

Prema navodima kompanije, zatvaranjem trgovina i planiranim pojednostavljenjem administracije u Berlinu pogođeno je 165 od oko 500 radnika. Uskoro će biti otpušteni.

Kako pišu njemački mediji, 36 trgovina nastaviće s radom: ocijenjene su kao „perspektivne“.

Koje su trgovine na popisu, a koje ne, zasad nije objavljeno. Međutim, početne informacije o pojedinačnim trgovinama već su dostupne: poslovnica u Oberhausenu nastaviće raditi, kao i ona u trgovačkom centru Milaneo u Stutgartu.

U julu je kompanija podnijela zahtjev za pokretanje stečajnog postupka Okružnom sudu Berlin-Charlottenburg. U to vrijeme, kao razlozi navedeni su operativni gubici i strukturni izazovi u mreži trgovina.

„Planirana reorganizacija Pepca u Njemačkoj ključni je korak prema održivoj profitabilnosti zasnovanoj na vitkijoj i otpornijoj operativnoj bazi“, naveo je generalni direktor.

Pepco prvenstveno prodaje odjeću, ali i igračke i ukrasne predmete. Action i Tedi, lanci koji su među njegovim glavnim konkurentima, nedavno su se značajno proširili, a Pepco je to takođe planirao.

Pepco ima 4000 poslovnica u 18 zemalja sa 30.000 radnika. Prije dvije godine kompanija je najavila svoj dugoročni cilj otvaranja do 2000 trgovina u Njemačkoj. Stvari su se odvile drugačije.

Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka otkazali su za danas planirano okupljanje, potvrdila je Slađana Mišić, predsjednica sindikalne organizacije ove ustanove.

Kako je pojasnila, skup je bio najavljen za 13 časova, a cilj je bio da građani vide koliko vaspitača i zaposlenih učestvuje u štrajku. Iako je skup uredno prijavljen, odlučili su da ga otkažu jer se vremenski poklapa s drugim javnim događajem.

“Danas u 13 časova smo najavili šetnju kroz grad da građani vide koliko nas zaista ima. Skup smo takođe prijavili, međutim, odlučili smo da ga otkažemo jer se poklapa sa nekim drugim javnim skupom i ne želimo da ugrozimo bilo koga”, izjavila je Mišić.

Ona je istakla da zaposleni u Centru nastavljaju sa generalnim štrajkom koji traje od početka sedmice, te da su nadležnima uputili zahtjev za promjenu minimalnog procesa rada.

“Mi dalje nastavljamo sa našim štrajkom. Uputili smo direktoru zahtev za promenu minimalnog procesa rada, a ukoliko do ponedeljka ne dođe do ispunjenja naših zahteva, stupićemo u rigoroznije mere”, poručila je Mišić.

Iako bh. građani u regionu plaćaju najskuplje lijekove, nadležni poručuju da se niže cijene ne mogu očekivati, jer bi, kako kažu, to dodatno ugrozilo ionako ozbiljan problem nestašice lijekova na tržištu.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ističu da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

“Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Napominje da sami fondovi, zavodi, imaju mogućnost da putem tendera, pregovora, definisanih cijena na listama mogu da utiču na cijene.

“A što se tiče definisanja cijena medicinskih sredstava, ova agencija nema zakonski osnov da utiče na cijene i nema mogućnost da svojim aktima to definiše”, kazala je Grubiša.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini, najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

“Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi, ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo, onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

Dodaje da su lijekovi višestruko skuplji nego u nekim zemljama regiona.

“Terapija jednog pacijenta zna da košta i preko 8.000 evra mjesečno, tj. na svakih 21 dan. Tu treba još dodati i lijekove za imunitet. Tako da su troškovi stvarno veliki što se tiče kupovine da bi se neko sam finansirao. Iz tog razloga gotovo 99 posto građana kupuje lijekove izvan zemlje” kazala je Tadićeva.

Na previsoke cijene lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

“Lijekovi u našoj zemlji su već duži period preskupi, dok je u regionu totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marićeva i dodala da su marže na lijekove previsoke.

“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je i te kako unosna branša”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da se u apotekama sada prodaje od žvaka do papuča.

“Apoteka je postala klasična trgovina, tako ni ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marićeva.

Novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić, koji je radio istraživanje o ovoj temi, objašnjava razloge zašto su lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji.

“Lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji su iz razloga što regulativa koja se donosi na svim nivoima vlasti pogoduje isključivo farmaceutskoj industriji, veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka”, kazao je Vukić.

Ipak, on navodi da su Bosni i Hercegovini po tom pitanju poprilično vezane ruke jer se radi o malom tržištu koje velike farmaceutske kompanije mogu ucjenjivati kako hoće, a slična situacija je i u regionu.

“I ostale zemlje regiona imaju slične probleme. Jednostavno, velike farmaceutske kompanije manipulišu svim tržištima regiona i tome se teško oduprijeti. Rješenje je možda u saradnji regiona po pitanju nabavke lijekova, ali zbog puno interesa, korumpiranosti vlasti u tim zemljama, to je iluzorno očekivati”, rekao je Vukić.