Connect with us

Politika

Koliko vladajuća koalicija drži do potpisanog sporazuma: Slobodni strijelci miniraju dogovor

Od dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH prošlo je šest mjeseci, a opšta ocjena je da domaća politička scena u ovom momentu izgleda bolje nego u ranijim mandatima, uprkos tome što i dalje ima “slobodnih strijelaca” koji podrivaju pomirljive tonove, zbog čega situaciju moraju “peglati” stranački lideri.

Stavljanjem potpisa na sporazum o principima za formiranje vlasti na zajedničkom nivou SNSD, HDZ BiH i tada partije “osmorke”, okupljene oko SDP-a BiH, dale su nagovještaj krajem prošle godine da bi ta ekipa u ovom mandatu, do 2026, mogla da uradi daleko više nego njihovi prethodnici tokom dvije decenije. Suština je da, kako od početka tvrde poznavaoci prilika u BiH, niko ne odstupi od onog što je potpisano.

Evidentno je da, na šta ukazuju i sagovornici “Glasa Srpske”, u njihovim redovima postoje i oni na stranačkim i pozicijama u institucijama vlasti koji povremeno iskaču, izjavama i stavovima iz dogovorenih okvira, što kasnije ispravljaju predsjednici stranaka koje čine vlast, tvrdeći da nema većih problema.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski ističe kako razlike moraju da postoje, ali podvlači da je razlika u odnosu na prethodne mandate u tome što ih, iako postoje i nekada dođu do izražaja, pokušavaju ublažiti.

– U ranijim periodima imali smo slučajeve da se pojavi neka razlika, ali da se ona potom uveličavala, produbljivala. SDA i DF su imale taj manir. Kao da su jedva čekale da se pojavi neka razlika i da to bude izgovor da se ništa ne radi. Sada vidimo da se, uprkos mnogim razlikama, na nivou BiH došlo i do odluka o gasnim interkonekcijama kroz FBiH i Srpsku. Imamo mi još, kako se kaže, duplih dna jer su se problemi godinama nagomilavali, upravo zbog manira da se koriste razlike kao izgovor za nerešavanje problema – izjavio je Sitarski za “Glas”.

Smatra da je dobro što je usvojen drugačiji pristup stvarima, odnosno da se ne negiraju razlike, već prime k znanju i vidi gdje su tačke o kojima je moguće postići dogovor.

– Da nije tako, ne bismo imali ni zajedničku sednicu vlada Srpske i FBiH. To nije baš čest slučaj kod nas. Važna je i uloga lidera. Oni ne smeju biti pasivni, a nisu ni sve stranke homogene. I u samom SDP-u imamo disonantne tonove između lidera Nermina Nikšića, koji je federalni premijer i Denisa Bećirovića koji je bošnjački član Predsjedništva BiH. Nekada i ministar odbrane BiH Zukan Helez odstupi od te pomirljive politike prema koalicionim partnerima. Tako da ništa to nije idealno, ali se čini da je sada manje ovih koji prave probleme ili koji ih koriste za izgovor od onih koji, ipak, pokušavaju nešto da naprave – zaključio je Sitarski.

Politikolog Mirko Matić za “Glas Srpske” kaže da je ključna razlika ako se poredi vlast u prošlom mandatu, konkretno kada je riječ o bošnjačkim partnerima, pristup u ostvarivanju političkih ciljeva.

– Čini mi se da je danas lakše pregovarati nego što je to bilo u prethodnom sazivu Saveta ministara BiH. Čak i uz određene poteškoće, prvenstveno u vezi sa zakonom o spoljnim poslovima i istočnoj gasnoj interkonekciji postoji dijalog i to su teme o kojoj se govori – rekao je Matić.

I sami partneri u vlasti u nekoliko navrata do sada su javno govorili o svojim vizijama i idejama za budućnost BiH, ali pokazuje se da, što ne kriju ni analitičari, lideri uspijevaju da drže pod kontrolom one kojima je cilj da raspiruju tenzije i idu u pravcu suprotnom od onog dogovorenog u startu, a to je da će u fokusu biti ekonomija i napredak, a ne one teme o kojima nema saglasnosti, kao što je NATO.

Blokovi

Mirko Matić je dodao i da ne vidi neku veliku promjenu u odnosu na ključna pitanja u državi između politike SDA i građanskog bloka.

– U spoljnopolitičkom pogledu, politika približavanja NATO-u i Zapadu ostala je nepromenjena, a na unutrašnjem političkom planu, u fokusu i jednih i drugih je jača centralizacija – zaključio je Matić.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

LINTA “EU da osudi PROMOCIJU USTAŠKIH IDEJA u Hrvatskom saboru”

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je danas Evropsku komisiju i Evropski parlament da najoštrije osude promociju proustaških ideja u Hrvatskom saboru i hrvatskom društvu u cjelini.

Linta je ocijenio da organizovanje proustaškog skupa u Hrvatskom saboru s ciljem da se Jasenovac predstavi kao radni logor, jeste jedan od mnogih dokaza da se Hrvatska nije suočila sa svojom genocidnom prošlošću.

“U pitanju je najdublje ruganje, ponižavanje i vređanje srpskih, romskih i jevrejskih žrtava genocida i njihovih potomaka. Takođe, u Hrvatskoj se suštinski ne poštuje antifašizam kao jedna od temeljnih vrijednosti današnjeg svijeta, niti se poštuju Ustav, zakoni, međunarodni ugovori i povelje međunarodnih organizacija”, ocijenio je Linta u saopštenju.

Kako je istakao, zbog svega toga, Hrvatska sve više postaje faktor nestabilnosti na području bivše Jugoslavije.

“Srbija ima obavezu da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima u NDH, osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i odredi Dan sjećanja za srpske žrtve genocida u NDH. To su ključni preduslovi da se započne aktivna borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH”, rekao je Linta.

Istakao je da ono što se dešava u Hrvatskoj nije nikakvo iznenađenje, pošto je dolaskom Tuđmana na vlast prije 35 godina započeo proces radikalne revizije istorije u Hrvatskoj koji traje do danas.

Podsjeća da je Hrvatski sabor 2016. godine donio sramnu i skandaloznu odluku da bude pokrovitelj ubijenim ustaškim zlotvorima u Blajburgu iako tamo, kako kaže, nije bilo nikakvog stradanja.

Kako navodi, ključne teze revizionista, odnosno brojnih proustaških snaga, jesu da su ustaški zlikovci bili mučenici i borci za slobodu hrvatskog naroda, da je genocidna NDH bila istinska država hrvatskog naroda, da veličanstven ustanak srpskog naroda u Srbu 27. jula 1941. godine nije bio antifašistički već je u pitanju bila fašistička pobuna protiv Hrvata i Hrvatske, da je najveća fabrika smrti na Balkanu Jasenovac bio radni logor, da su dječji logori u Jastrebarskom i Sisku bili prihvatilišta, da u NDH nije počinjen genocid nad srpskim narodom, da je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, da šahovnica koja počinje sa prvim bijelim poljem nije ustaški grb i dr.

Nastavi čitati

Politika

Kada ćemo znati da li će biti izbora u Srpskoj? I HOĆE LI IH UOPŠTE BITI?

Četvrtog novembra ćemo znati izlazimo li ili ne na izbore. Tada će Ustavni sud BiH saopštiti svoju odluku.

Odluka Ustavnog suda BiH biće ustavna samo ako bi presuda Suda BiH bila ukinuta uz obrazloženje da OHR nema pravo da nameće zakone, niti sudovi u BiH imaju pravo osuđivati ljude za navodna krivična djela kakvo je neizvršenje odluka visokog predstavnika, rekao je to za Fenu profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.

“Ali Ustavni sud BiH sigurno neće tako odlučiti, jer bi to bio poraz njegove neustavne politike i brojnih njegovih neustavnih odluka od 2000. godine, u kojima je odlučivao da OHR može nametati zakone”, kaže Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Ukoliko apelacija Milorada Dodika bude usvojena, predmet se stepen po stepen vraća na Sud BiH. U tom slučaju, nestao bi pravni osnov za prestanak mandata i sve bi se vratilo na početak, objašnjava Branko Petrić. Ako bi donijeli pravno očekivanu odluku, mnogo toga bi se promijenilo.

“Ako bi se oni usudili i postupali po zakonu, pravu i Ustavu i donijeli takvu svoju odluku onda bi to u BiH mnogo doprinijelo da postave stvari na svoje mjesto, na one Dejtonske postavke i na vladavinu prava koliku – toliku i dalo nam mogućnost da se popravi ovo što je mnogo pokvareno”, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a BiH.

Na odluku se, s obzirom na to kada su apelacije podnesene i da su izbori raspisani, dugo čeka. Budući da će Ustavni sud sada konačno odlučiti o predmetu, smatra se da je zahtjev za određivanje privremene mjere odbijen, ocjena je pravnika.

“Ustavni sud BiH ukoliko apelaciju riješi negativno po apelanta, posljedice su vrlo jasne. Ukoliko prihvati činjenično i pravno osnovane argumente odbrane gospodina Dodika, koje su navedene u samoj apelaciji, apelaciju će pozitivno riješiti, a što će, naravno, imati i bitne implikacije na održavanje, odnosno neodržavanje prijevremenih izbora u Republici Srpskoj”, kaže Damir Sakić, pravnik.

Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda biće razmatrana apelacija protiv presude Suda BiH. Objavljenim dnevnim redom, kaže Dodikov advokat, nije predviđeno da Sud taj dan razmatra i apelaciju podnesenu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

“U dnevnom redu je samo apelacija protiv presude od 12.6, to je krivična presuda. To se vidi i po broju, jer je broj za apelaciju u odnosu na odluku CIK-a drugačiji, ali mogu oni pripojiti predmet. Gledao sam, ne vidim nacrt odluke. Obično bude nacrt. Nekad ne bude. Za sada ima taj dnevni red”, kaže Goran Bubić, advokat predsjednika Milorada Dodika.

Ukoliko Ustavni sud odbije apelacije, sljedeća adresa na kojoj bi Milorad Dodik mogao da potraži zaštitu svojih prava jeste Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “Ko je sada izdajnik? ŠTA JE PRODAO DA SAČUVA MILIJARDE?”

Ko je sada izdajnik, braćo Srbi? Je li sad svima jasno kakav trgovac je godinama bio na vlasti? – upitao je šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga. Protiv sam toga da bilo koji pojedinac bude na američkoj crnoj listi, kaže Bodiroga, ali i podsjeća da je činjenica da nikome iz SDS-a nisu ukinute sankcije, a neki su od 2003. godine na američkoj crnoj listi.

“Naravno ni Srpskoj demokratskoj stranci nisu skinute sankcije niti je vraćen račun koji je ugašen”, kaže Bodiroga.

Sankcije Dodiku, Željki, Stevandiću, firmama koje su povezane sa porodicom Dodik su ukinute zbog onoga o čemu je , kaže Bodiroga, između ostalog, pričao juče u Jutarnjem programu BN televizije.

“Postavljanje NATO lobiste za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i usvajanje Reformske agende gdje imamo veliki prenos nadležnosti, kao i neodrživanje referenduma kojim bi se odbacila presuda Miloradu Dodiku koju je on ujedno i prihvatio jer je platio godinu dana zatvora, bili su očigledno dio dogovora. Šta je još prodala ova nakardna vlast u Republici Srpskoj samo da bi pojedinci sačuvali svoje milijarde tek ćemo da vidimo.Narode, je li sad sve kristalno jasno?” – jasan je Bodiroga.

(BN) foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno