Plan rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za narednih 100 dana će biti uvod u realizaciju godišnjeg plana rada. S obzirom na to da je blizu kraj tekuće godine, ovo je pravo vrijeme da se već utvrde planovi koje će ovo ministarstvo realizovati u cjelokupnom mandatu nove Vlade, počev od zakonodavnog okvira do sistemskih aktivnosti i programskih mjera po resorima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” nova ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić. Što se tiče zakonodavnog okvira, kako ističe, planiran je početak procesa pripreme vrlo važnih zakonskih rješenja u oblasti zaštite zdravlja životinja, vinarstva, zaštite zdravlja bilja, mineralnih đubriva, te podzakonskih akata iz oblasti stočarstva, prehrambene industrije, rasadničke i sjemenske proizvodnje, organske proizvodnje, upravljanja zemljišnim resursima, te raspodjeli podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede i sela.

– S obzirom na to da moj mandat započinje u septembru, kada je u pitanju sektor poljoprivrede, Plan rada u narednih 100 dana će se odnositi na sumiranje rezultata ovogodišnje poljoprivredne sezone, kao i pripreme uslova za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa, odnosno jesenje sjetve. U tom smislu izaći ćemo sa setom mjera podrške novom proizvodnom ciklusu – poručila je Kuzmićeva.

GLAS: Šta je još planirano da bude urađeno do kraja ove godine?

KUZMIĆ: Sagledavaćemo realizaciju sredstava za razvoj poljoprivrede i sela u ovoj godini, a naročito sredstava za podršku kapitalnim investicijama, ali i sve izazove s kojima smo se suočili u realizaciji strateških opredjeljenja ovog ministarstva iz oblasti poljoprivrede u smislu unapređenja konkurentnosti, tržišnosti, nivoa dodate vrijednosti, primjene inovativnih tehnologija i digitalizacije u sektoru. Svakako da će taj proces podrazumijevati i sastanke sa našim partnerima, republičkim proizvođačkim organizacijama, kako bismo sagledali izazove s kojima su se oni kao primarni proizvođači suočili tokom realizacije ovogodišnje sezone. Sve su ovo neophodne predradnje za kreiranje pravnog i finansijskog okvira za novu, 2026. godinu.

GLAS: Da li već postoje projekcije koliko bi mogao da iznosi agrarni budžet za narednu godinu?

KUZMIĆ: U tom smislu naš Plan će biti zadržavanje istog nivoa agrarnog budžeta u narednoj budžetskoj godini, kao samo jednog od izvora finansiranja poljoprivredne proizvodnje. Drugi izvor finansiranja realizovaće se kroz međunarodne projekte koje realizujemo u saradnji sa našim međunarodnim partnerima kao što su Svjetska banka, IFAD i druge UN organizacije, ali i drugim bilateralnim sporazumima o investiranju u sektoru poljoprivrede koje namjeravamo graditi kako sa zemljama tzv. trećeg tržišta tako i sa tradicionalnim partnerima Republike Srpske na međunarodnom planu. I kao treći izvor finansiranja uvijek računamo na sredstva IRB-a namjenski usmjerena na finansiranje kako makro tako i mikro investicionih projekata u poljoprivredi. U kontekstu oslanjanja na različite izvore finansiranja najavićemo vrlo brzo i različite inicijative za podršku mladima na selu, podršku ženama na selu, podršku procesima digitalizacije u poljoprivredi, podršku izgradnji kapaciteta za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda i druge projekte koji će dati novi impuls razvoja u sektoru poljoprivrede i ruralnih područja.

GLAS: U proteklim godinama znatne svote novce ulagane su i u sektor vodoprivrede, koji se pokazao kao izuzetno važan zbog klimatskih promjena?

KUZMIĆ: U oblasti vodoprivrede najznačajnije što se planira je realizacija hitnih mjera na području grada Prijedora, gdje Vlada i ministarstvo putem JU “Vode Srpske” ulažu oko 5,5 miliona maraka u hitne mjere za zaštitu grada od poplava. Radovi se intenzivno sprovode na terenu i očekujemo da se završe u predviđenim rokovima. Pored aktivnosti odbrane od poplava, resor vodoprivrede aktivno radi i na novom zakonu o vodnim uslugama za koji očekujemo da će u narednih 100 dana izaći pred Vladu, a nakon toga i Narodnu skupštinu u nacrtu. Od ovog zakona očekujemo da dovede do značajnog unapređenja vodnih usluga, rada vodovodnih preduzeća i lokalnih zajednica kao nosilaca obaveze obezbjeđenja vodnih usluga. U narednom periodu počinju aktivnosti u saradnji sa UNDP-om i drugim međunarodnim institucijama sa kojima radimo na unapređenju hidrometrijske i hidrološke mreže kroz unapređenje rada Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske i izradu sistema ranog upozorenja na poplave na slivu rijeke Trebišnjice i unapređenje sistema ranog upozorenja u slivovima ostalih rijeka u Republici Srpskoj.

GLAS: Sektor šumarstva je u prethodnom periodu bio dosta problematičan. Šta je sve planirano da bude urađeno kako bi on konačno postao profitabilan?

KUZMIĆ: Kada je u pitanju resor šumarstva, lovstva i prerade drveta, u narednom periodu planiramo donošenje strategije razvoja šumarstva za period 2025 – 2034. godine, kojom će se definisati sektorski pravci djelovanja u narednih 10 godina. Takođe, nastavićemo i prioritetno proces unapređenja stanja u “Šumama Republike Srpske” u smislu finansijske konsolidacije, dostizanja planiranog fizičkog obima proizvodnje, povećanja poslovne discipline i kontrole uz primjenu novog integralnog informacionog sistema. Nastavićemo sprovođenje aktivnosti nadzora nad raspodjelom i ugovaranjem šumskih drvnih sortimenata kao i jačanje i unapređenje odnosa sektora šumarstva i prerade drveta. U oblasti šumarstva takođe nastavljamo realizaciju značajnih programa i projekata u oblasti zaštite šuma, gazdovanja kršom, unapređenja stanja lovnih resursa, zemljišne politike u šumarstvu. Naravno, sve druge aktivnosti nastavljaju svojim pravcem i smatramo da ćemo opravdati očekivanja predsjednika Vlade kada je u pitanju rad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Prevencija
GLAS: Koliko pažnje će biti posvećeno sektoru veterinarstva?

KUZMIĆ: Kada je u pitanju oblast veterinarstva, poučeni dešavanjima u prethodnim godinama, te suočeni sa osjetljivom situacijom u regionu kada je u pitanju pojava zaraznih bolesti životinja, i u narednom periodu naglasak će biti na sprovođenju svih preventivnih akcija i nadzora s ciljem praćenja, ranog otkrivanja bolesti i zaštite zdravlja ljudi i životinja, kontinuiranom razvoju programa, procedura i postupaka za utvrđivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova higijene hrane životinjskog porijekla i druge aktivnosti.
Glas

Iako je pod sankcijama Sjedninjenih Američkih Država, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ove godine nekoliko puta je putovala u tu zemlju i to sa posebnom tzv. A1 vizom. Da li Cvijanović u Americi lobira za ,,pomilovanje” stranačkog šefa Milorada Dodika ili pokušava da se nametne kao novi američki igrač u BiH?
“Željka Cvijanović u Americi pravi dil, kako da Milorad Dodik što bezbolnije ode, a da na njegovo mjesto zasjedne ona”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić i dodaje kako se boji da se u tim dilovima trguje interesima Republike Srpske.

,,Sjetite se samo kako je Milorad Dodik američkom predsjedniku nudio da Amerika iskopava litujum kod nas. Šta je to nego trgovina interesima Republike Srpske”, pita Bosić.

Politički analitičar Viladana Selimbegović smatra da Dodik jedino Željki vjeruje kada je šalje da sa Amerikancima pregovara o njegovoj sudbini jer, podsjeća, Dodik u lobiranju da se njegovoj porodici skinu sankcije, na šta troši desetine miliona maraka, traži skidanje sankcija i za nju ali ne i za ostale saradnike.

,,Moguće je da on u tome vidi rješenje. Da će on ostati zapovjednik Željki Cvijanović i da će ona nastaviti tamo gdje je on stao, tražeći nekoliko putra dnevno svoje mišljenje od njega”, kaže Selimbegović.

,,Male su šanse da Cvijanović ,,uskoči” na Dodikovo mjesto”, smatra politički analitičar Ivana Marić.

,,Ona je bez Dodika prazna ljuštura. Dodik je davno uklonio sve ljude iz SNSD-a koji su ga mogli zamijeniti kao što su Igor Radojičić ili Neboša Radmanović”, kaže Marić .

Politički protivnici Željke Cvijanović smatraju i da ona nije u stanju da okrene leđa Dodiku, pa čak ni uz pomić Amerike, i da bez njegovog odobrenja pokrene neke političe procese.

,, Previše su dugo oni zajedno. Cvjinavić je politički faktor koji je Dodik napravio. Taj odnos se ne može prekinuti na miran način”, tvrdi Mladen Bosić i dodaje da su vjerovatno radili mnoge stvari koje su na ivici legalnosti tako da sumnja da se taj odns može prekinuti.

Međutim, politički analitičar Enver Kazaz smatra da bi tajkuni, okupljeni oko SNSD-a, mogli presudno uticati na to da Cvijanović na neki način svrgne Dodika, jer on trenutno u propast gura sve njih.

,,Željka Cvijanović trenutno igra dvostruku igru. Sa jedne strane je to priča o interesima Republike Srpske, Dodika, Vlade, a sa druge strane priprema teren da zauzme vlast u SNSD-u”, tvrdi Kazaz.

SNSD-ovim tajkunima, dodaje Kazaz, ne odgovara da Dodikov sin preuzme stranku, o čemi se sve više spekuliše, jer bi na taj način bili ugroženi njihovi interesi.

,,Dodik, sa druge strane, postaje paranoičan i ne vjeruje čak ni Željki Cvijanoviće, te je odlučan da sina kandiduje i za predsjednika Republike Srpske. Jedino je igor Dodik zainteresovan za spašavanje imerije. Tako da će Dodik na neki način žrtvovati sina da bi zaštitio imperiju”, siguran je Kazaz.

I SDS-ov Mladen Bosić smatra da je kandidatura Igora Dodika za predsjendika Republike Srpske izvjesna ukoliko Dodik ne bude zadovoljan rješenjem o njegovom povlačenju, o čemu Cvijanović pregovara sa Amerikancima.

U svoj toj priči Republika Srpska bi mogla da nastrada jer svaki put kada su SNSD-ovcve oblačili Amerikanci, mi smo ostali bez nekih dejtonskih nadležnosti.

(BN) Foto:BN

Iako je rok za osiguravanje sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske istekao u petak, odluka o transferu sredstava čekaće ponedjeljak, potvrđeno je “Avazu” u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Nakon što je ministar Srđan Amidžić ranije najavio da takvu odluku neće potpisati, očekuje se da isplatu potrebnih 6.4 miliona KM odobri njegov zamjenik Muhamed Hasanović.

U skladu s Izbornim zakonom BiH, sredstva trebaju biti osigurana najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. Takvu odluku CIK BiH je usvojila 28. avgusta, pa je rok istekao 12. septembra.

Prijevremeni izbori
Inače, CIK BiH je na posljednjoj sjednici usvojila prijedlog odluke o preliminarnom imenovanju kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, koji su najavljeni za 23. novembar. Imenovana su ukupno 4.453 kandidata, koji su u radu biračkih odbora učestvovali i na prethodnim lokalnim izborima.

Za sada, kako se saznaje, CIK BiH nema informacija o mogućim opstrukcijama, uprkos porukama Milorada Dodika kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, ali i zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske kojima se odbacuje mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora.

Radna mjesta
CIK BiH je u fokusu i zbog projekta uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH. Odlukom Kristijana Šmita kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, sredstva su osigurana, ali iz komisije ističu da su izmjenama Izbornog zakona BiH u dva ciklusa dobili nove obaveze, posebno u dijelu koji se tiče specifičnih izbornih tehnologija, dok je broj uposlenih ostao isti, pa čak i manji, s obzirom da radna mjesta ni po trenutnoj sistematizaciji nisu popunjena. Zbog toga od Savjeta ministara BiH očekuju, a i od Šmita da se uključi u rješavanje problema, da odobri prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK-a BiH.

Ovaj akt je još 21. marta dostavljen Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH, nakon što je CIK prethodno pribavila sva potrebna mišljenja Kancelarije za zakonodavstvo, Ministarstva pravde i finansija BiH.

“Za nove nadležnosti ne postoje sistematizovana radna mjesta”

“Ponovo, 3. jula CIK BiH je Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavila urgenciju, ali do danas Prijedlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK BiH nije uvršten u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH. Podsjećamo javnost da je CIK dobila niz novih nadležnosti nakon odluka visokog predstavnika u BiH, kojim je mijenjan i dopunjavan Izborni zakon BiH, među kojima i vrlo kompleksan posao uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH. Za nove nadležnosti ne postoje sistematizovana radna mjesta, te zbog velikog obima posla i nedostatka ljudskih resursa CIK BiH često nije u mogućnosti blagovremeno obaviti sve zakonom propisane poslove i zadatke” naveli su iz CIK-a BiH.