Connect with us

Banjaluka

Žena povrijeđena u centru Banjaluke, napalo je jato vrana (VIDEO)

Foto: Dražan Pozderović

 Ni šta ju je snašlo, ni kako da se odbrani, nije znala četrdesetdvogodišnja Banjalučanka, kada ju je u centru grada napalo jato pomahnitalih vrana, zbog čega se, šokirana i uplašena, potom obratila Hitnoj pomoći, odakle je izašla sa zavojem na glavi.

Prema riječima ove mještanke, dok je, idući na posao, prolazila Bulevarom cara Dušana, nekoliko agresivnih ptica ju je udaralo krilima i kljucalo po glavi, u utorak, 13. juna, oko 8.15.

“Uspjela sam nekoliko puta da ih zbacim sa glave, počela sam trčati i u tom momentu naišla je jedna moja poznanica, koja je uspjela nekako da otjera vrane. Sve to pratila je užasna buka, koju su vrane stvarale. Osjećala sam se kao da sam dio jednog horor filma”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Dodala je da je vrisak i zvanje u pomoć njena radna kolegica čula te je autom došla ispred napadnute Banjalučanke kako bi posjetile Hitnu pomoć.

“Tamo su mi pregledali glavu, dali sve šta treba, antitetanus, antibiotik, sa uputom kako dalje”, objasnila je ona.

Dodala je da su joj doktori ustanovili stanje šoka i panike te su joj dali i terapiju za smirenje.

“Još sam u šoku, plašim se i goluba”, rekla je ona.

Kako dalje ističe, vrane su bile glasne i uznemirene te su ona i suprug zvali nadležne, kako se ovako nešto ne bi ponovilo.

“Kada je ekipa, sastavljena od komunalnog inspektora u pratnji dva vatrogasca, izašla na teren, vodom iz creva su rastjerali vrane i rekli da gnijezda nema, a takođe smo dobili odgovor da je to sve što su mogli uraditi”, ispričala je ona.

Dodaje da je na pitanje ko se bavi ovakvim problemom, dobila odgovor da su svi koji su nadležnosti uradili što su mogli.

“Bez obzira na to što je u blizini dječje igralište, nadležni su nemoćni. Takođe su mi rekli da ih mi uklonimo ako se bojimo, jer oni ne smiju zbog udruženja za zaštitu životinja te da oni vrane ne mogu čuvati niti dežurati na tom mjestu”, istakla je zabrinuta Banjalučanka.

Sa druge strane, iz Gradske uprave poručuju da je, po prijavi građana, izvršen komunalno-inspekcijski nadzor u vezi sa napadom vrana na prolaznike na Bulevaru cara Dušana, kod broja 2, tačnije prolaza iza auto-šaltera UniCredit banke.

“Izlaskom na lice mjesta, zajedno sa pripadnicima Vatrogasne brigade, nije uočeno gnijezdo vrana na stablima javnog zelenila na pomenutoj lokaciji. Primijećena je jedna vrana koju su pripadnici Vatrogasne brigade mlazom vode pokušali odstraniti sa navedene lokacije”, istakli su iz Gradske uprave za “Nezavisne novine”.

Rajko Roljić, viši asistent na katedri za zoologiju Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Banjaluka, istakao je da su se vrane već odomaćile u gradovima.

“One u periodu gniježđenja ispoljavaju određenu dozu teritorijalnosti, jer čuvaju gnijezdo i svoje potomke. Nije rijedak slučaj da vrane napadnu ljude, ali ne moraju to biti pravi napadi, oni mogu biti lažni kako bi zaplašili ‘uljeza'”, objasnio je Roljić za “Nezavisne novine”.

On je dodao da nije rijedak slučaj da one napadnu i tamo gdje nije gnijezdo, ali u neposrednoj blizini sigurno se nalazi njihovo mladunče koje je ispalo iz gnijezda, te ga one štite.

“Od ranog proljeća do ranog ljeta one vrše inkubaciju i odgajaju svoje mlade i u tom periodu možemo očekivati njihov napad, ali se to neće dešavati u periodu kada one nisu u procesu reprodukcije”, rekao je Roljić, te je dodao da se ljudi mogu zaštititi izbjegavanjem vrana ili uz pomoć kišobrana.

Dragojla Golub, profesor Zoologija hordata na PMF-u, takođe je potvrdila za “Nezavisne novine” da je agresivno ponašanje vrana tokom maja i početkom juna uobičajeno.

“Takvo ponašanje veže se za period njihovog gniježđenja, odnosno brige o mladuncima. U tom periodu mlade ptice tek polijeću i nerijetko znaju ispasti iz gnijezda. U takvim situacijama vrane ljude i životinje doživljavaju kao opasnost po svoje mlade. U najvećem broju slučajeva vrane glasnim graktanjem i niskim preletom upozoravaju prolaznike, a u krajnjoj liniji može se desiti i da ih napadnu. U svakom slučaju, po završetku ovog perioda, nema više opasnosti od napada vrana”, objasnila je ona.

Dodaje da se vrane uglavnom gnijezde u krošnjama drveća, a najbolje je u datom periodu mjesta gdje se vrane gnijezde izbjegavati ili se udaljiti što prije, bez panike i naglih pokreta.

“Ako se naiđe na ptića ispalog iz gnijezda, ne treba mu prilaziti. U slučaju napada, povrede su obično bezazlene, ali ako se desi ozbiljnija povreda, poderana koža, odnosno otvorena rana, treba je oprati i dezinfikovati te javiti se ljekaru koji će procijeniti da li je neophodna vakcina protiv tetanusa”, zaključila je ona.

NEZAVISNE

Banjaluka

KAKVE VEZE IMAJU LISICE, KOKOŠINJAC I RASVJETA? Koga je Stanivuković potkačio u odgovoru

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da su oni koji napadaju projekat modernizacije javne rasvjete „sitne lisice koje kruže oko kokošinjca“, aludirajući na pokušaje pojedinih političkih aktera da ospore višemilionsku uštedu za grad.

– Vlasnik firme koja sada napada projekat ima veze sa jedim pokretom,  A predsjednik tog pokreta je ranije govorio o lisicama i kokošinjcu. Pa dobro, ja mislim da su oni sami lisice koje kruže oko kokošinjca, ali sitne lisice koje ne mogu prići – rekao je Stanivuković.

On je naglasio da je projekat nove LED rasvjete jedan od najsnažnijih primjera kako se budžetski novac može trošiti pametno i u korist građana.

– Nema dodatnog zaduživanja, nema bacanja para. Ovo je ušteda, a ne novi trošak. Trošimo isti novac koji smo dosad davali Elektroprivredi, preko 4 miliona KM godišnje, ali sada za taj novac dobijamo modernu rasvjetu, nove bandere, informacioni sistem i održavanje. I još štedimo! – naglasio je.

Prema njegovim riječima, umjesto 4,4 miliona KM, koliko sada košta rasvjeta i njeno održavanje, po novom modelu grad će plaćati 3,5 miliona KM godišnje. Nakon 15 godina, potrošnja za struju biće svedena na 1,2 miliona KM godišnje.

– Umjesto da Luki Petroviću i Elektroprivredi damo 40 miliona KM u 15 godina, mi ćemo taj novac racionalno trošiti i ostvariti 10 miliona KM uštede. To je novac koji ostaje građanima – rekao je.

Stanivuković je posebno kritikovao dosadašnju firmu koja je održavala rasvjetu, ističući da se radi o preduzeću koje je „ucjenjivalo grad“, a sada pokušava da sruši projekat jer više ne može da parazitira na javnom novcu.

– Ta firma je dostavila lažnu ponudu od 15 miliona, a zatim me molila da budu podizvođači. Kad nisu prošli, počeli su da me napadaju. Kod mene gvozdena vrata otvara lijepa riječ, ali ucjena nikada – zaključio je.

Stanivuković je rekao da javno i sa ponosom stoji iza ovog projekta jer, kako navodi, za manje para Banjaluka dobija više.

– Grad će da sija kao Las Vegas, a još 54 ulice koje nikad nisu imale rasvjetu sada će biti osvijetljene – poručio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO SNSD-u: Prije nego pričate o azilu, obezbijedite klime na UKC-u!

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se povodom rada na uređenju azila na Manjači, naglašavajući da je Grad preduzeo sve neophodne mjere kako bi se uslovi za zbrinjavanje pasa značajno poboljšali.

„Imamo kapacitet, volju i želju da ovaj posao, kao grad i institucija, završimo“, poručio je Stanivuković.

U azilu su završeni poslovi dezinfekcije, deratizacije i čišćenja

Zaposlena su tri nova radnika

Počela je izgradnja ispusta za pse

Grad je već realizovao niz konkretnih koraka:

Postavljeni su novi unutrašnji vodovi struje većeg kapaciteta radi grijanja pasa

Izgrađen je ispustni boks

Napravljen je unutrašnji karantin za bolesne životinje

Nabavljen uređaj za pranje azila

Redovno se vrše dezinfekcija, pražnjenje septičke jame i košenje

Nabavljene su podloge kako psi ne bi ležali na betonu

Zamijenjene su pregrade i čeone strane boksova, kao i brava na njima

„Hvala predsjedniku na brizi i pomoći, ali ovaj posao možemo sami iznijeti. Od njega i SNSD-a najviše bi nam značilo da nas ne sabotiraju – to je za sada sasvim dovoljna podrška“, istakao je gradonačelnik.

U nastavku je poslao i jasnu političku poruku:

„Važno nam je da nam ne branite da radimo šetalište uz Vrbas, da dobijemo saglasnost za izgradnju kružnog toka na raskrsnici kod ‘Audija’ i da ispoštujete ono što ste obećali – da konačno obezbijedite sredstva za Centralno spomen-obilježje.“

Za kraj, Stanivuković je zaključio:

„Pre nego što ponovo pomislite na azil na Manjači, razmislite da prvo obezbijedite klima-uređaje na Kliničkom centru, jer tamo leže naši ljudi – građani ovog grada i Republike Srpske.“

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC KRATKO I JASNO “Jezero se ne puni pitkom vodom!”

Jezero u parku kod Tržnog centra “Delta” ne puni se pitkom vodom, već se snabdijeva vodom iz bunara čiji kapacitet je oko 4 l/s, a koja se uz odgovarajuću pumpu i upravljačke komponente distribuira na više ulaznih tačaka u jezeru.

Istakla je ovo Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, navodeći da je tu činjenicu potvrdio i prvobitno objavljeni nalaz Inspektorata Republike Srpske.

“Preporučujemo nadležnima da se umjesto ‘lovom na vještice’ pozabave Inspektoratom Republike Srpske koji ujutro tvrdi jedno, a poslijepodne nešto sasvim drugo, čime unose nemir i ulijevaju nepovjerenje svim građanima Republike Srpske. Pozivamo nadležne da ispitaju ovaj slučaj, u koji je nesumnjivo prste umiješala politika SNSD-a”, navela je ona.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove Gradske uprave Banjaluka, pojašnjavaju da je u pitanju izdašan bunar dubine oko devet metara, iz kojeg se, kako dodaju, uz odgovarajuće pumpe i upravljačke komponente voda distribuira na više ulaznih tačaka u jezero.

Dodaju da se istim sistemom snabdijeva i rezervoar za akumulaciju vode za zalijevanje.

“Kad se govori o filtraciji napominjemo da je filterski sistem napravljen iz šest blokova filterskih komponenti. Svaka komponenta ima usis vode iz jezera na jednoj od tri skimerske stanice. Mikrobiološki tretman se vrši UV lampama, te voda iz jezera prolazi niz mehaničkih filtera koji imaju sposobnost razlaganja organskog otpada da bi se na kraju gravitaciono vratila na vanjski obod jezera te slijevajući se niz kamenje omogućila barskom bilju da taj otpad apsorbuje. Osim toga plutajućim fontanama voda se dodatno obogaćuje kiseonikom”, navode iz ovog Odjeljenja.

Nastavi čitati

Aktuelno