Samo 17 privrednih društava iz Republike Srpske prijavilo se na ovogodišnji konkurs za dodjelu dozvola za rad u Njemačkoj u detašmanskoj 2025/2026. godini, što je u odnosu na ranije znatan pad, a kao glavni razlozi takvog stanja su smanjene investicije i problem sa radnom snagom.

Prema javnom konkursu, koji je u avgustu objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Republike Srpske, preduzećima iz BiH pripalo je 1.910 dozvola, od čega je Republici Srpskoj pripalo 636.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je da su kontingenti raspoređeni na drugoj sjednici koja je održana 27. avgusta ove godine.

“Kontingent je raspoređen na 17 privrednih društava, od čega je 15 korisnika detašmana, a dva su nova privredna društva. Njih 17 je konkurisalo za redovni dio kontingenta, dok je osim za redovni, sedam privrednih društava konkurisalo i za posebni dio kontingenta”, istakao je Petrović.

Inače, prema konkursu, ukupni kontingent od 1.910 dozvola raspoređen je tako da se 840 dozvola odnosi na oblast građevinarstva, 510 dozvola na oblast izolaterstva, a 560 dozvola na oblast ostalih djelatnosti, to jeste montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti.

Za preduzeća iz Republike Srpske konkursom su bile predviđene 222 dozvole za oblast građevinarstva, 136 dozvola za oblast izolaterstva i 148 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

Kada je riječ o posebnom kontingentu, od ukupno 391 dozvole, preduzećima iz Srpske pripala je 1/3 od ukupne kvote.

Za razliku od ovogodišnjih 17 prijavljenih privrednih društava, ranijih godina interesovanje je bilo veće, pa su se lani na konkurs prijavile 24 firme, a 2023. godine njih 29.

Za Petrovića postoje dva razloga zbog čega je takvo stanje.

“U Njemačkoj su smanjene privatne investicije za 27-28 procenata, posebno u oblasti grube gradnje, gdje se trpe veliki privredni udari i posljedice, dok je drugi razlog nedostatak naše domaće radne snage”, objasnio je Petrović za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, ovaj sektor se nalazi u dosta teškom stanju.

“Mi se uzdamo da bismo se u narednom periodu opet mogli vratiti na neko prethodno stanje kako je bilo”, ističe on.

Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća “Vranica” Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da oni odranije koriste detašmane i da u Njemačkoj rade već osam godina.

“Međutim, od krize u Ukrajini tamo su se prilike poprilično pogoršale i stala im je stanogradnja. To je veliki problem onda u našoj branši, to je prouzrokovalo manjak posla, a prije toga je bilo viška posla”, kaže Stanišljević.

Kako dodaje, treću godinu zaredom pokušavaju opstati u Njemačkoj bez obzira na loše uslove.

Inače, kako kaže, oni se bave grubim građevinskim radovima, a prema njegovim riječima, u instalaterskim poslovima je bolja situacija.

U Republici Srpskoj ima samo jedan privatni detektiv.

Kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske u Republici Srpskoj nema izdatih odobrenja za početak rada detektivske kancelarije, dok je izdato jedno ovlaštenje za obavljanje detektivskih poslova i jedno odobrenje za početak rada privatnog detektiva

Kako dodaju oblast detektivske djelatnosti u Srpskoj uređena je Zakonom o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti, kojim je propisano da dva privatna detektiva ili više njih mogu osnovati detektivsku kancelariju.

“Privatni detektiv može biti lice kojem je nadležni organ izdao ovlaštenje za obavljanje poslova”, navode iz MUP-a RS, prenosi Srna.

Dodaju da je zakonom propisani uslovi za izdavanje ovlaštenja su da lice ima državljanstvo Republike Srpske ili BiH i prebivalište u Srpskoj, navršenih 25 godina života, višu ili visoku stručnu spremu, te završen pripravnički staž kod privatnog detektiva u trajanju od 18 mjeseci. Takođe, uslovi su i da ima opštu zdravstvenu i posebnu duševnu i fizičku sposobnost, položen stručni ispit za privatnog detektiva pred ispitnom komisijom MUP-a i da svojim dosadašnjim načinom života, ponašanjem i djelatnošću ukazuje da će savjesno i odgovorno obavljati detektivske poslove.

“Privatnom detektivu dozvoljeno je da prikuplja podatke od lica koja su voljna da mu ustupe tražene podatke”.

Šta može da radi
– Privatni detektiv može isključivo prikupljati podatke o nestalim ili licima koja se skrivaju, licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma ili koja šire klevetu, vrijeđaju ili sumnjiče nekoga, te licima koja su stranci prouzrokovala štetu, kao i o predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni, uspješnosti lica u obavljanju poslova i uspješnosti i poslovnosti pravnih lica ili preduzetnika.

– Zabranjeno je da ometa obavljanje poslova iz nadležnosti državnih organa, a ukoliko je prilikom obavljanja poslova koji su mu povjereni saznao za krivično djelo, privatni detektiv je obavezan da to odmah prijavi MUP-u ili nadležnom tužilaštvu.

– Zabranjeno je da pri obavljanju detektivskih poslova upotrebljava vatreno oružje i druga sredstva prinude, osim u slučajevima lične zaštite, kao i sredstva i naprave za elektronska snimanja ili prisluškivanja.

“Zakonom o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti utvrđeni su prekršaji za privatne detektive i propisane su novčane kazne”, navode iz MUP-a.

Poljoprivrednici širom Semberije okreću se jesenjoj sjetvi uljane repice, pšenice i ječma, jer klimatske promjene i suša znatno smanjuju prinose proljećnih kultura, prije svega kukuruza. Tri sušne godine zaredom ii slab prinos kukuruza doveli su do toga da poljoprivrednici hoće da smanje proizvodnju kukuruza.“Sad ove godine sa kukuruzom stanje je nevjerovatno. Znači generacije koje imaju ljudi 70 i više godina ne pamte da se ovo dogodilo. Juče smo vršili jednom komšiji, hetkar i po, vjerujte da nije bila tona kukuruza u Brocu, kaže poljoprivrednik i stočar iz Brodca Radiša Rikanović.

Dugotrajna i ekstremna suša, visoke dnevne temperature, te pojava crvenila doveli su do manjeg roda kukuruza, objašnjava Dragan Zarić.

“Činjenica je da u zadnjih nekoliko godina imamo manje ili više nepovoljne uslove za rast i razviće kukuruza prvenstveno u onim najkritičnijim fazama porasta, a koje se, koje protiču tokom juna, jula i avgusta mjeseca”, pojašnjava dr Dragan Zarić iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Onaj ko je imao sreće da se nađe pod nekim “kišnim oblakom” ili da navodnjava kukuruzna polja mogao je da dođe do nekog doprinosa, dok ostali poljoprivrednici okreću leđa kukuruzu i počinju da siju uljanu repicu, pšenicu, ječam i suncokret koji su otporniji na sušu.

“Većina nas će gledati da kukuruz smanji koliko je moguće. Ne postoji treća varijanta, možete posijati ili pšenicu ili uljanu repicu tako ćemo gledati što se tiče proizvodnje kukuruza da je što je moguće maksimalno smanjimo ako je moguće da je potpuno ukinemo. Realno tri godine da se ide u minus što se tiče proizvodnje kukuruza, to niko normalan ne može raditi, kaže Boško Radić ispred Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Sela Semberije“
Radiša Rikanović kaže da će da smanji sjetvu kukuruza.

“Ovu godinu koliko god da mi rodi kukuruz proći ću nekako, a na godinu smanjiću i ja kukuruza. Vjerovatno ću suncokreta sijat nešto više, a kukuruza smanjit. Onda ako da Bog da se nešto na tom suncokretu uradi, prodati njega pa kupiti kukuruz Nema druge. “

Iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kažu da već neko vrijeme povećavaju sjetne površine pod pšenicom što oni vide na osnovu broja podnesenih zahtjeva za ostvarivanje podsticaja. Dodaju da su na području Semberije ove godine imali za 2 i po hiljade hektara veće prijavljene površine nego što smo to imali prošle godine.

“Proizvođači jednostavno idu na sjetvu većih površina pod ozimim sredinama, upravo zbog sigurnije proizvodnje jer ozimi usjevi imaju šansu da imaju bolje uslove u toku zimsko proljećnog dijela vegetacionog perioda, da su sigurniji”, tvrdi Dragan Zarić.

Poljoprivrednici sa druge strane kažu da nisu zadovoljni podsticajima za pšenicu koji su 500 maraka, te navode da će tražiti povećanje na 700 maraka.

“Ne možemo reći da proizvodnja pšenice ove godine nije bila isplativa, ali morate da shvatite da je ove godine prinos bio bolji nego unazad 10 godina. Ko može garantovati da će taj prinos biti godini? Znači to je realno da ide na 700 KM ako idete na neku prosječnu godinu ne možete reći da poslujete u minusu”, zaključuje Boško Radić.
Prelazak velikog dijela domaće ratarske proizvodnje kukuruza u sigurnije ozime usjeve dovodi u pitanje budućnost ove ratarske kulture u Semberiji na onim površinama koje nisu pokrivene sistemom za navodnjavanje.

(BN)