Connect with us

Politika

BiH ni da odškrine vrata “Otvorenom Balkanu”

Članicama inicijative “Otvoreni Balkan” – Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako sada stvari stoje, uskoro se neće pridružiti Bosna i Hercegovina, što, kako smatraju u poslovnoj zajednici, predstavlja propuštenu šansu za lakše plasiranje proizvoda iz BiH u ostalim državama ove zajednice.

To što je BiH, bar za sada, zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”, tumači se političkom odlukom, koja nanosi veliku štetu domaćoj privredi.

Tako Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naglašava da je riječ o inicijativi koja donosi znatne olakšice za privrednike putem komunikacija, otvorenog tržišta i tako dalje.

U BiH, podsjeća, nikad nije bilo ozbiljne analize benefita koje donosi “Otvoreni Balkan”, već je ta ideja uvijek bila apriori odbijena od strane predstavnika bošnjačkih političara, dok su privrednici u FBiH za to da se BiH što prije pridruži toj zajednici, ali ne smiju da dignu svoj glas.

“Benefite koji se odnose na, recimo, protok robe, te radne dozvole, mi ne možemo da koristimo, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, između kojih je već povećan obim spoljnotrgovinske razmjene”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su, istovremeno, nama ostale na snazi carinske barijere, što podrazumijeva i zadržavanje na granicama.

“Naš prehrambeni proizvod, recimo iz Banjaluke, teško može biti konkurentan makedonskom proizvodu, koji, maltene, isti dan stiže na tržište. Zadržavanje na granici pravi nam i probleme u pogledu deficita vozača, pa je velika razlika u tome kada kamion dva dana putuje u Srbiju, ili za dan ode i vrati se. Troškovi transporta su vam tu maltene dupli”, upozorio je Račić.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je “Otvoreni Balkan”, nažalost, više politička nego ekonomska tema. Ipak, sudeći prema njegovim riječima, ovakva incijativa ima svoje kako dobre, tako i loše strane. Recimo, kako ističe, ako pričamo o ukidanju bilo kakvih carinskih barijera, to je uvijek dobro za privredu.

“Međutim, uvijek je u tom ukidanju barijera u prednosti ona privreda koja je jača. Tako da nije čudno da je ta inicijativa krenula iz Srbije, jer Srbija trenutno ima vjerovatno najjaču privredu na Balkanu i njoj odgovara da ima razmjenu i robe i ljudi. Mislim da je to, generalno, dobro, jer što je veće tržište, odmah su i sve firme na tom tržištu jače. Tako da bi sigurno i neke naše firme imale koristi, a neke vjerovatno i štetu”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je “Otvoreni Balkan” proces, te da postoje države koje su hrabro ušle u tu aktivnost, dok ostale na to gledaju sa oprezom.

“Mislim da svaka integracija u koju kao država ulazimo, posebno na reginalnom nivou, ne može biti štetna. Ili, ako bismo to rekli na plastičniji način, dvojica su uvijek jači od jednog ili od dvojice pojedinačno. Tako da, sinergija koja bi se eventualno napravila, morala bi da ima nekog smisla, te da pravi integraciju, da nas objedinjuje i veže, da možemo zajedno da rješavamo neke stvari koje nismo u situaciji da rješavamo pojedinačno, ili ih rješavamo na teži način”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema njegovim riječima, aktivnosti zvaničnika ipak idu ka smjeru pridruživanju BiH “Otvorenom Balkanu”.

“Vidjeli ste da i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija aktivno učestvuje već na nekoliko skupova u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da se i kod nas može očekivati ili se razmišlja o tome na malo ozbiljniji način”, istakao je Marinković.

Tegeltija je, podsjetimo, nedavno istakao da je potrebno da se BiH pridruži “Otvorenom Balkanu”, jer je to potrebno poslovnoj zajednici. Dodao je da su poslovnoj zajednici potrebne one slobode koje ima poslovna zajednica u Evropskoj uniji.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je prije nekoliko dana da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH koju koči politički vrh FBiH.

“Јa ih pozivam da objasne svojim privrednicima, svojim građanima – zašto sprečavaju razvoj, privrednike da u danu njihova roba stigne do Skoplja, Tirane i Beograda, a ne za tri”, rekao je Višković.

Related Topics:

Politika

PORUKA VLADAJUĆIM: Radite svoj posao, pomozite narodu!

“Cijene goriva ponovo divljaju i približavaju se 4 KM po litru. A kada poskupi gorivo, poskupljuju prevoz, hrana, roba i usluge, poskupljuje život. I sve to na kraju plaćaju građani. A rješenje postoji”, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

Borenović je istakao da su još u martu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili zakon koji omogućava smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo i time otvara prostor za nižu cijenu na pumpama.

“Šest mjeseci kasnije taj zakon i dalje čeka u Domu naroda. SNSD i HDZ, kao dio vladajuće strukture na nivou BiH, moraju prestati sa blokadom. Nema nikakvog opravdanja da ljudi plaćaju sve skuplje gorivo, dok zakon koji može donijeti konkretno rasterećenje mjesecima stoji”, naglasio je Borenović.

On je dodao da ljudi svakog dana pune budžete kroz poreze i akcize.

“Vrijeme je da se nešto vrati građanima — kroz niže namete i nižu cijenu goriva. Zato je potrebno da se hitno i konkretno djeluje, usvajanjem zakona i ukidanjem akciza, čime bi cijena goriva mogla biti značajno niža. Ne za mjesec, ne kada gorivo pređe 4 KM — nego odmah!”, jasan je Borenović.

Borenović je istakao da se mora se zaustaviti divljanje cijena, a građani i privreda moraju biti zaštićeni.

“Sada je odgovornost na vladajućim strukturama, istim onima koje imaju vlast i mehanizme da reaguju, ali mjesecima blokiraju donošenje ovog zakona”, zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ PRELOMIO: Goran Kuzmanović više nije član PSS-a – „Sam je izabrao politički put“

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put-jasan je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da Goran Kuzmanović, zamjenik predsjednika Gradskog odbora u Tesliću, više nije član Pokreta Sigurna Srpska.

Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put.
Sve što se dalje govori o ovom slučaju obične su spekulacije i nemaju nikakve veze sa zvaničnim stavovima Pokreta Sigurna Srpska- poručio je Stanivuković.

Pojasnio je pravilo PSS-a o sklapanju političkih dogovora.

-Sa mnom, kao predsjednikom Pokreta, niko iz drugih političkih stranaka, a koje nisu dio opozicionog bloka, nije pravio, niti može praviti bilo kakve dogovore. Naš put je jasan, naš pravac je poznat i od njega ne odstupamo. Kod nas nema sjedenja na dvije stolice – ili ste dio promjena ili ste izabrali stranu naših političkih protivnika-zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„A ŠTA JE SA 1998. GODINOM?“ Zeljkoviću stigao odgovor o privatizaciji i Dodikovoj vladi

Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.

Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?

Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.

Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.

A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!

To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.

A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?

I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?

I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?

Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.

Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.

Nastavi čitati

Aktuelno