Connect with us

Društvo

Afrička kuga se širi: Farmeri zabrinuti, traže zabranu uvoza svinja

Afrička kuga svinja potvrđena je na još 11 farmi u Semberiji, a proizvođači širom Srpske preduzeli su maksimalne biosigurnosne mjere, ali i apelovali na vlasti da spuste rampu za uvoz mesa i životinja iz svih zemalja gdje je bolest potvrđena.

Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS istakli su juče da je prisustvo afričke kuge svinja potvrđeno na 20 imanja u semberskim selima Srednji i Gornji Dragaljevac i Donji i Gornji Magnojević.

– Uginula je 31 životinja, a na području koje obuhvata ovih 20 imanja nalazi ukupno 498 svinja, od kojih su neke do sada eutanazirane, a ostale su u postupku uklanjanja – kazali su u ministarstvu.

Apelovali su na farmere da se strogo pridržavaju propisanih mjera te da svaku sumnju na bolest i uginuće odmah prijave.

– Zabranjeno je premještanje životinja, obavezno treba ograničiti kretanje sa farmi i na njima, postaviti dezinfekcione barijere, mijenjati obuću i odjeću prilikom napuštanja farme – poručili su iz ministarstva.

Strah farmera u Srpskoj dodatno raste jer je prisustvo ove bolesti potvrđeno i u Hrvatskoj, a pojedini tvrde da postoje i žarišta u Šamcu i Zvorniku.

Vlasnik firme “Zelen gaj” iz Laminaca kod Gradiške, koja se između ostalog bavi i uzgojem svinja, Ranko Sarajlić kaže da situacija postaje veoma ozbiljna te da najvažnije aktivnosti treba preusmjeriti na kontrolu granica.

– Bolest je došla iz uvoza, ali odakle tačno to niko ne zna sa sigurnošću zbog čega BiH treba uvesti stroge kontrole na uvoz svinja i svinjskog mesa iz područja gdje afrička kuga nije registrovana, a iz država gdje je potvrđena, uvoz treba zabraniti – kategoričan je Sarajlić.

On ističe da su farmeri u Lijevču polju preduzeli sve mjere koje su u njihovoj moći.

– Biosigurnost na farmama podigli smo na maksimalan nivo, ne dozvoljavamo ulazak trećih lica, kamiona i slično. Prilikom prodaje stoku izvozimo svojim prevoznim sredstvima mimo farme i sve redovno dezinfikujemo, što dodatno povećava troškove proizvodnje. Apelujem na nadležne da javno obećaju da će proizvođačima nadoknaditi kompletnu štetu da farmeri ne bi skrivali bolest i prodavali bolesne životinje – istakao je Sarajlić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković istakao je da je pojava afričke kuge veliki ekonomski udar na već osiromašen stočni fond.

– Zabrinutost farmera je opravdana – kazao je Marinković.

Dodao je da je Srpsku bolest opkolila sa svih strana, što je dokaz da se brzo širi i da svi treba da budu maksimalno oprezni.

– Neko vrijeme bi trebalo zabraniti uvoz svinja i mesa iz zaraženih mjesta, kao i provoz svinja kroz BiH, jer su to putevi širenja zaraze, pored uvoza stočne hrane, žitarica. Sve nas to na neki način može ugroziti. S druge strane treba da budemo svjesni da dolazi do prerastanja svinja i farmeri već imaju životinje za isporuku. Sve se to mora uzeti u obzir, jer šteta može biti nemjerljiva – rekao je Marinković.

Iz Gradske uprave Bijeljina ističu da je na saobraćajnicama sedam lokacija na području Bijeljine na kojima je utvrđena afrička kuga svinja postavljeno 14 dezinfikacionih barijera, u vidu sunđera natopljenih sredstvom za dezinfekciju, s ciljem smanjenja rizika od širenja zaraze.

Ranko Sarajlić kaže da je rano govoriti o mogućem uticaju afričke kuge na enorman rast cijena svinjetine, s obzirom na to da se bolest proširila regionom.

– Sve zavisi od raspoloživih količina na tržištu Evrope. Domaće farme ne proizvode ni 30 odsto svinjetine koja treba tržištu BiH, tako da uopšte ne utičemo na cijenu mesa – naveo je Sarajlić, piše Glas Srpske.

Srpskainfo

Društvo

PODRINJE I BIRAČ PAMTE ZVJERSKI UBIJENE SRBE: 33 godine od zločina

U Bratuncu će ovog vikenda, u subotu, biti obilježene 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom proteklog rata.

Pomen stradalima služiće patrijarh srpski Porfirije, u prisustvu visokih zvaničnika Srpske i Srbije. U Republici Srpskoj je u ovu subotu dan žalosti.

Vinko Lale, predsjednik Udruženja logoraša regije Birač, rekao je da kultura sjećanja na stradale u srednjem Podrinju i Birču mora obuhvatiti pamćenje mučenja, torture i ubistava Srba u srebreničkim logorima, te zatvaranje i iživljavanje nad djecom, trudnicama i starcima.

Lale navodi jedinstven slučaj da su u logor “pilićarnik” bili zatvoreni svi stanovnici srpskog sela Čumavići i okolnih zaselaka kod Srebrenice, koji su prvi popaljeni pod komandom Nasera Orića početkom maja 1992. godine. Tu su, dodaje Lale, bila djeca, trudnice, starci i nad njima su se iživljavali svi koji nisu imali časti i karaktera.

“Poznati su zločinački primjeri da su na panjeve stavljali glave dvogodišnje djece i izvodili roditelje da kažu koje će da zakolju, a koje da ostave”, podsjeća Lale i ističe da niko nije odgovarao za zločine počinjene u tim logorima.

Govoreći o torturama u srebreničkim logorima za Srbe, Lale je ukazao i na primjer iz februara 1993. godine, kada je jedna grupa logoraša dovedena u magacin teritorijalne odbrane, gdje su danima mučeni i premlaćivani tako da ih je šest podleglo tim zvjerskim iživljavanjima pripadnika Armije RBiH.

Lale navodi da su, prema svjedočenju preživjelih, Kostadina Popovića iz Kravice i još neke ubili bukovim cjepanicama. Naglašava da su tu tučeni i mučeni i maloljetnici, te napominje da je više od desetoro srpske djece bilo u logorima u Srebrenici, ne računajući djecu koja su bila u logoru “pilićarnik” u Potočarima.

Brano Vučetić iz Bratunca, koji je kao ranjeni devetogodišnjak bio zatvoren u logoru u Srebrenici, rekao je da za ubistvo njegovih roditelja i maloljetnog brata, kao i još 46 djece iz regije Birač, niko još nije odgovarao, što se nikada ne smije zaboraviti.

“Ne mogu zaboraviti svoje roditelje i brata. Preživio sam da njegujem sjećanje na njih. Da im prislužujem svijeće i pričam svojoj i drugoj srpskoj djeci o našem stradanju. Neka znaju i da se čuvaju”, ističe Vučetić.

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski i arhiepiskop sarajevsko-srebrenički Hrizostom izjavio je da je srednje Podrinje i Birač jedno od područja najstravičnijih stradanja srpskog naroda.

“Više nećemo dopustiti političkim i istorijskim mešetarima da srpskom narodu nametnu zaborav, već ćemo, ako Bog da, podignuti Memorijalni centar u Bratuncu sa spomen-crkvom i spomenikom koji će za sva vremena podsjećati kako nas Srbe, tako i druge koji prolaze kroz Podrinje i Birač, da je srpski narod upravo najstradalniji narod na području ove regije”, naglasio je mitropolit dabrobosanski u intervjuu za Srnu.

Fotografije 600 ubijenih i poginulih Srba, većinom civila, iz bratunačke i srebreničke opštine, prije nekoliko dana su postavljene pored puta od Bratunca prema Srebrenici sa ciljem da svi koji ovih dana dolaze u Potočare i Srebrenicu vide i uvjere se da su ovdje počinjeni zločini nad srpskim civilima.

Postavljanje fotografija organizovali su članovi organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih srpskih civila iz ove dvije opštine, a njima se pridružila i predsjednica ove organizacije na republičkom nivou Isidora Graorac.

Graorčeva je istakla da fotografije potvrđuju da su ti ljudi postojali, da imaju imena i prezimena, ali da za njihova stradanja niko nije procesuiran. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je da je ovo put srpskog vapaja i poruka svima koji ovuda prođu da se još jednom uvjere u istinu o velikom srpskom stradanju u ovoj regiji.

Nastavi čitati

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Aktuelno